Povežite se s nama

HOTNEWS

Stanari ‘Aleje novogradnje’: ‘Nismo protiv novih zgrada, ali neki graditelji se ponašaju kao da je ovo Divlji Zapad!’

Evo što su nam o svemu rekli iz nadležni iz gradske uprave, kao i prozvani građevinski investitor.

Objavljeno

na

Zadnjih nekoliko godina jedna od ulica u kojoj se ‘punom parom’ grade nove stambene zgrade je Ulica A. K. Miošića, koju već lokalno zbog toga zovemo i – Aleja novogradnje. U dovršenim stambenim zgradama u toj i obližnjim ulicama većinom žive ljudi koji su se preselili u naš grad iz Zagreba i drugih mjesta, jer su procijenili kako je Velika Gorica grad baš po mjeri čovjeka.

Foto: Zbog intenzivne gradnje Ul.A.K.Miošića lokalno je prozvana Alejom novogradnje/G.Kiš, Cityportal.hr

No, zadnjih nekoliko mjeseci stanari se svakodnevno susreću s velikim problemima zbog, kako su nam rekli, kaotične prometne situacije u Miošićevoj i devastacije jedne potpuno novouređene ulice od strane jednog od brojnih tamo prisutnih graditelja. Riječ je o Ulici Marije Jurić Zagorke, u koju je prije nepune dvije godine iz gradskog proračuna investirano nemalih 2,6 milijuna kuna (današnjih oko 350 tisuća eura). Stanari su se stoga obratili i medijima za pomoć kako bi uputili javni apel. Našli smo se s njima početkom tjedna.

– Odmah na početku želimo jasno reći da nismo protiv novogradnje, pa mi smo isto novi stanari, tu smo tek par godina. Ako ljudi ovdje grade vjerujemo da imaju sve dozvole, s time se ne bavimo i nemamo s time nikakav problem. Ali imamo problem i zanima nas ovo što nije u skladu s propisima i zakonima. Jer problem jest kad nam se u ulici parkira po 7, 8 kamiona miksera za beton i to odjednom! Curi ulje, to nisu male količine, posipaju malo pijeskom i ajmo dalje. To je novouređena ulica, a sad se devastira. Pa što će iz gradskog proračuna se to opet sanirati? Na ovoj glavnoj ulici (A.K.Miošića, op.au.) se parkiraju i čak se i voze po nogostupu, biciklističkoj stazi, pa i autobusnoj stanici. Slali smo mejlove gradu i na Vijeće Gradske četvrti i nema odgovora, pa ne znamo jesu li što učinili. Kao da živimo na Divljem Zapadu! – pričaju nam stanari.

Foto: Novouređena Ul.M.J.Zagoreke poslužila je kao parking izvođaču radova jedne od zgrada u izgradnji u Ul. A.K. Miošića/čitatelj

Foto: Vožnja i parkiranje vozila po nogostupu svakodnevna je pojava u Ul.A.K.Miošića/ G.Kiš, Cityportal.hr

Stanari zgrada u samoj Miošićevoj nisu previše zadovoljni ni s komunikacijom nadležnih.

– Neki dan sam zvala komunalne redare zbog asfaltiranja dijela ispred naše zgrade, jer to se svaka dva mjeseca otkopava, pa se zakopava, zanima me o čemu se radi i sad kako nema nikakvog odgovora, ne znam jesu li što poduzeli, jer nismo dobili povratnu informaciju – priča jedna od stanarki.

Foto: Nogostup u Ul.A.K.Miošića koji se svako malo nanovo raskapa/Cityportal.hr

Jedan od najvećih problem svim stanarima predstavlja ponašanje pojedinih graditelja.

– Najviše problema imamo zbog načina na koji rade, parkiraju taj kamion mikser na pješačkom prijelazu, pokušali smo s njima popričati i dogovoriti se, ali nikakve koristi, smiju nam se i kažu – zaobiđi nas! Nije to rješenje – poručuju.

Foto: Ul. A. K. Miošića/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Novogradnja u Ul. A. K. Miošića/G.Kiš, Cityportal.hr

Ukazuju i na povećani problem same prometne sigurnosti u toj zoni.

– To je svakog jutra veliki kaos u prometu zbog te silne gradnje, odnosno brojnih vozila s gradilišta, loša je i signalizacija, veliki kamioni zaklanjaju pogled, izlazimo do pola ceste da vidimo možemo li sigurno prijeći – kažu.

Posebno veliki stres zbog trenutne situacije proživljavaju roditelji školske i vrtićke djece.

– Mi tu uopće ne možemo sigurno izaći van, kad idem s djecom iz vrtića gotovo je nemoguće sigurno preći cestu od tih kamiona. Zamolila sam ih nebrojeno puta da se ne parkiraju nasred ceste i po nogostupu, a oni lakonski kažu neka idem skroz naokolo – priča jedna od stanarki.

Foto: Devastirani nogostup u Ul.A.K.Miošića/ G.Kiš, Cityportal.hr

Nakon razgovora sa stanarima uputili smo Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i promet Grada Velike Gorice nekoliko pitanja. Upoznali smo ih s problemima s kojima se susreću ovi stanari, te nas je zanimalo za koji vremenski period je investitoru izdana i da li je izdana dozvola za zauzeće kolnika i nogostupa u navedenim ulicama, te jesu li gradski komunalni redari zaprimili prijave, te ako jesu što je utvrđeno.

– Investitor je zatražio privremenu regulaciju prometa radi zauzimanja dijela javno prometne površine (dio pješačke staze) na lokaciji gradilišta u Ul. A.K. Miošića na vrijeme od 1.8.2023. – 21.12.2023. godine radi pristupa građevnoj jami.

Investitor nije zatražio zauzeće ceste i pješačke staze u Ulici M. J. Zagorke, ali ga ne može niti dobiti za radnje navedene u dopisu. Za svako zauzeće prometne površine (betoniranje s prometnice) investitor je dužan zatražiti privremenu prometnu regulaciju prometa radi obavještavanja svih sudionika u prometu kao i PU Velika Gorica koja daje suglasnost na prometnu regulaciju. Po prijavi komunalnom redarstvu isti su izvršili očevid, te po njihovim riječima, nisu zatekli nepravilnosti. Isto tako obaviješteno je prometno redarstvo koje ima nadležnost na prometnim površinama – piše nam u odgovoru pročelnik Dubravko Katulić, te poziva građani da se jave ako primijete nepravilnosti.

Molimo građane da nas kontaktiraju na telefon 6269-947 ili na mail [email protected] ( za javne zelene površine ) ili na [email protected] ( za prometne površine ) kako bi spriječili devastaciju gradske infrastrukture – završno poručuje pročelnik Katulić.

Foto: Ulica M.J.Zagorke bez kamiona miksera za beton/G.Kiš, Cityportal.hr

I kako bismo zaokružili priču, barem što se tiče problematike parkiranja višetonskih kamiona miksera za beton u novouređenoj ulici M. J. Zagorke, pitali smo i investitora višestambenog objekta u izgradnji u Miošićevoj, na kojeg su nam stanari ukazali kao odgovornog za tu situaciju, jesu li do njega došle te pritužbe, te posjeduje li sve potrebne dozvole za zauzeće kolnika i nogostupa.

– Nisam ništa o tome znao dok me vi niste nazvali, nitko me nije do sada zvao ni iz  grada, ni stanari, ni komunlci, ni policija. Čim sam čuo o čemu se radi odmah sam sve poduzeo da se to riješi, jer to je posao izvođača radova kojeg smo angažirali. Osigurali smo potrebne dozvole za zauzeće ceste sa strane našeg gradilišta, sad smo u ishođenju novih za nastavak, nismo bili upućeni da kamioni mikseri s betonom koriste tu pokrajnju Ulicu Marije Jurić Zagorke. Stoga bih ovim putem svim stanarima poručio da se više ne brinu, riješio sam to sa izvođačem radova i ovim im se putem ispričavam zbog svih neugodnosti, neće se više ponoviti! – rekao nam je u četvrtak građevinski investitor.

Čini se kako je tome doista tako, jer stanari su nam danas javili kako su se kamioni mikseri doista povukli iz Ul. Marije Jurić Zagorke i nadaju se kako će se nešto pokrenuti i po pitanju poboljšanja prometne sigurnosti u Miošićevoj.

– Želimo nastaviti komunikaciju s gradskom upravom i vijećem gradske četvrti, a obzirom da je ovdje najveća škola u Gorici voljeli bismo ovdje češće vidjeti i policijske ophodnje, i da se svakako poradi na boljoj signalizaciji, neka se postavi bar jedna nadzorna kamera – poručuju stanari najveće zone novogradnje u Velikoj Gorici.

Gospodarstvo

Konferencija VG30 – Velika Gorica je lider koji puni 28 posto prihoda županijskog proračuna

Prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom 30. godišnjice dobivanja statusa grada, Grad Velike Gorice i Motus Medija danas u Poduzetničkom inkubatoru održavaju konferenciju „VG30 – Pogled u budućnost“.

Ovaj susret otvara dijalog o razvojnim prioritetima, izazovima i prilikama koje će oblikovati gospodarstvo, obrazovanje te identiteta i kvalitetu života u Velikoj Gorici.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Razgovaramo o onome što tek stoji pred gradom bogate turopoljske baštine a koji je nedavno proglašen i najprivlačnijim gradom za život u Hrvatskoj. Ako tih 30 godina preselimo u život jedne osobe, većina nas će se sjetiti kako je to vrijeme kada su temelji već postavljeni, u svakom koraku se osjeća iskustvo, a snovi više nisu apstraktni, već postaju konkretni planovi. To je doba kada znamo tko smo, ali još uvijek s uzbuđenjem otkrivamo što sve možemo i postati. Tako je i s Velikom Goricom, gradom koji je u protekla 3 desetljeća izgradio prepoznatljiv identitet, stvorio prostor za različitih prilika i ljude koji ovdje grade svoje dom – istaknula je Marija Dekanić, direktorica Motus Medije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Velika Gorica je prepoznata kao grad po mjeri čovjeka i ima sve predispozicije da u desetljećima koja dolaze, to postane još izraženije. Kroz tri panela, o gospodarstvu, obrazovanju i identitetu, danas će razgovarati ljudi koji grade Goricu iznutra i gledaju je očima vizije, ali i onima koji je vide izvana, objasnila je Dekanić i dodala kako je ovo prilika za pogled u novu budućnost grada.

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionik konferencije, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija, podsjetio je kako ministarstvo polazi od uvjerenja da se nacionalne politike ostvaruju upravo na lokalnoj razini – u gradovima i općinama koje imaju viziju i znaju je pretvoriti u konkretne projekte, a u razvoj i inovacije osigurano je više od 800 milijuna eura.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Riječ je u laganjima koja se izravno pretaču u lokalna gospodarstva, u nove tehnologije, održivu industriju, kružno gospodarenje resursima i kvalitetnija radna mjesta. Dodatnih 580 milijuna eura usmjereno je u digitalnu preobrazbu i održivi razvoj gospodarstva. To su prilike koje gradovi poput Velike Gorice s razvijenom poduzetničkom infrastrukturom i snažnom logističkom pozicijom mogu posebno dobro iskoristiti. Posebno ulažemo u proizvodne tehnologije, internacionalizaciju i digitalne sustave, što jača lokalne tvrtke, omogućuje izlazak na strana tržišta i stvara dodanu vrijednost upravo ovdje, u zajednici u kojoj ljudi žive i rade – naglasio je Rakocija.

Foto: Sanjin Vrbanus

Dodao je kako su instrumenti financiranja osmišljeni tako da budu dostupni i prilagođeni lokalnim poduzetnicima, a da iskorak predstavlja i nacionalni plan kružnog gospodarstva koji je u završenoj fazi izrade čija snaga leži upravo u lokalnoj provedbi.

-To je put kojem Velika Gorica već ide. Uspjeh, međutim, zahtjeva partnerstvo i sklad uloga. Država osigurava predvidiv okvir, poticaj i regulatornu sigurnost – poručio je državni tajnik i objasnio kako je konačni cilj olakšati poslovanje i svakodnevni život građana čemu pridonosi unaprijeđeni Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte koji već donosi porezne olakšice i puno manje administracije.

Foto: Sanjin Vrbanus

– Takva Hrvatska gradi se upravo ovdje, u gradovima poput Velike Gorice, koji znaju povezati razvoj, identitet i kvalitetu života. Čestitam vam na svemu što ste postigli i još puno uspjeha u budućem razvojnom razdoblju u kojem će vam Ministarstvo gospodarstva biti partner – obećao je Rakocija.

Šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, prvi gigant grad u Zagrebačkoj županiji, prvi lider u apsolutno svim segmentima i pokazateljima, grad koji puni proračun Zagrebačke županije s čak 28% ukupnih prihoda – opisao je Veliku Goricu u pozdravnom govoru gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica prema popisu stanovništva 2021. godine imao je nešto više od 61.000 stanovnika. Međutim, prema podacima iz policijske postaje, prebivalište u našem gradu danas ima prijavljeno nešto više od 70.000 ljudi. Velika Gorica je grad vrlo bogatog društvenog života, tradicije, identiteta, grad mirnog stila života i bez obzira na ekspanziju zadržava onu svoju mirnoću i intimu, ljudskost zahvaljujući svim Velikogoričanikama i Velikogoričanima, zbog kojih je iznimno atraktivan svima onima koji ovdje dolaze živjeti. Ne samo iz Zagreba, dolazi nam jako puno stanovnika s Banovine i s ostalih područja Republike Hrvatske, što nas čini iznimno ponosnima – rekao je Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus

Uz proslavu 30 godina grada, stigla je i titula najpoželjnijeg grada za život.

-To je zasluga svih naših građana koje su kroz 30 godina gradili i radili Veliku Goricu kao grad po mjeri čovjeka. Grad koji je jedini u Republici Hrvatskoj, a vjerujem i u širem dijelu Europe, koji ima jedno naselje sa nultom stopom delikventnog ponašanja. Naš Buševec je mjesto s kojim se ponosimo, i to se pripisuje upravo sociološkoj koheziji, a k tome i društvenom životu. Sve to potvrđuje da je Velika Gorica jedan od najsigurnijih gradova u Republici Hrvatskoj – dodao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus

Konferencijia „VG30 – Pogled u budućnost“ obuhvaća tri panel rasprave: ‘Gospodarski razvoj – snaga koja pokreće’, ‘VG grad koji ostaje mlad’ te ‘Identitet grada: tko smo i kamo idemo?’.

Foto: Sanjin Vrbanus

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ne propustite Božić u Rožincu – Buševska ulica opet priča božićnu bajku!

Stiže i Djed Božićnjak uz lepršanje snježnih pahuljica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Udruga Moj Buševec dvanaestu godinu za redom organizira ‘Božić u Rožincu’!  

Tako će ulica Rožinec u Buševcu ponovno postati jedna od najukrašenijih ulica u Turopolju i pretvoriti se u ugodnu šetnicu kojom će 26. prosinca od 17sati  zalepršati pahulje snijega. Tako da možemo najaviti bijeli Božić u Rožincu. 

Uz tradicionalno ocjenjivanje najukrašenije kuće i najboljih božićnih kolača koji će ispeći mještani Rožinca i Pušačina, i ove godine posjetiti će nas i Djed Mraz koji će darivati najmlađe posjetitelje – najavio je Danijel Rožić, predsjednik udruge. 

Ujedno, predstavit će i Turopoljski starinski kolendar za 2026. leto udruge Moj Buševec. 

Dođite u Rožinec i prepustite se čaroliji Božića! 

Nastavite čitati

HOTNEWS

NOVI KORAK Velika Gorica potpisala kandidaturu za dobivanje Zero Waste certifikata

U prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika.

Objavljeno

na

U prostorijama Turističke zajednice grada Velike Gorice danas se održava Konferencija o gospodarenju otpadom gdje su predstavljeni ključni koraci te budući planovi za unapređenje sustava zaštite okoliša, a koji doprinose izgradnji čišćeg, sigurnijeg i održivijeg grada.    

Ujedno, potpisan je i ugovor o kandidaturi za dobivanje Zero Waste certifikata. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Ovime je Velika Gorica postala kandidat za taj certifikat izvrsnosti a u narednim godinama obvezuje se ispuniti uvjete Zero Europe mreže. Jedan od glavnih uvjeta je postizanje ambicioznih ciljeva u gospodarenju otpadom, odnosno još boljih u odnosu od one propisane na nacionalnoj razini, a riječ je o čak 40 kriterija. Također je naglasak na prevenciji nastanka otpada, te dati maksimum da se već nastali otpad reciklira – objasnio je Marko Košak,  koordinator Zero Waste Europe mreže u Hrvatskoj i dao primjer grada Preloga koji je od 2015. godine s tek 18 posto recikliranog otpada došao danas na razinu od više od 70 posto,  po čemu je najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj.  

Velika Gorica je trenutačno na 40 posto odvajanja otpada – rekao je direktor VG Čistoće Jurica Jurjević. 

Foto: Sanjin Vrbanus

-Dug je put još ispred nas da bi ostvarili ciljeve koji nisu samo da bi se mi mogli hvaliti brojkama, već unaprijedili kvalitetu života u gradu u kojem živimo. U ovom trenutku smo u fazi završetka analize i kontrole odvajanja otpada na području Velike Gorice i svih općina s kojima  radimo. Standardna problematika je što nam bio-otpad zauzima 50% od ukupnog miješanog komunalnog otpada. Dodatnih 20% je plastika i to je neki prostor gdje vidimo najveći prostor za napredak. Zato smo odlučili od 2026. godine uvesti dva puta mjesečno odvoz žutih kanti. Nakon plastike ćemo ići prema drugim frakcijama, prvenstveno prema bio-otpadu, a ima tu i prostora i za papir – istaknuo je Jurjević.  

Veliki problem grada su i divlja odlagališta, no prema ona su u velikoj mjeri izvan jurisdikcije Velike Gorice.  

Foto: Sanjin Vrbanus

-Velika Gorica je tu kao grad napravila sve što je u njenoj moći, u konačnici i  podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja. To je sada predmet ili istraživanja ili provođenja izvida od strane državnog odvjetništva. Najproblematičniji su divlji deponiji na području Kosnice, u blizini vodozaštitnog područja prve i druge kategorije. S javnih površina je unazad oko dvije godine zbrinuti gotovo 3.000 tona glomaznog otpada – dodao je direktor VG Čistoće. 

Podaci za prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta koje je otvoreno ove godine u trećem mjesecu zapravo govore o velikoj svijesti građana. U spomenutom razdoblju evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika, što je u prosjeku 200 do 300 ljudi dnevno.  

Foto: Sanjin Vrbanus

-Grad Velika Gorica odlučan je u provedbi prakse da sada zajedno sa svojim partnerima postiže cilj održivijeg gospodarenja otpadom – poručila je Gordana Mikulčić-Krnjaja, viša savjetnica u odjelu za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu u okoliša Grada Velike Gorice. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go

Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.  

Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.  

Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.

Foto: Hrvatski go savez

Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo! 

Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”). 

Foto: Hrvatski go savez

Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir. 

-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.   


  • Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama. 
  • Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija. 

Foto: Hrvatski go savez

  • Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Betlehemsko svjetlo izviđači donijeli u “Goričku katedralu”

Objavljeno

na

Objavio/la

Članovi Turopoljske udruge skauta „Tur” donijeli su Betlehemsko svjetlo mira  u Veliku Goricu.

Nakon što su ga donijeli na Lucijsko izborno spravišće Plemenite opčine turopoljske, uz svečanu povorku od Muzeja Turopolja zajedno s brojnim građanima i Svetom Lucijom – zaštitnicom Grada Velike Gorice, donijeli su ga i u Crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije. 

 

Tradicionalno, Turovci su prenijeli svjetlost okupljenim vjernicima kako bi ga u lampionima ponijeli svojim kućama. 

Betlehemsko svjetlo mira simbol je nade, zajedništva i dobrote, u Hrvatsku stiže već više od tri desetljeća zahvaljujući Savezu izviđača Hrvatske, a evo i rasporeda gdje će biti nadalje doneseno:

U nedjelju, 14. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Velikoj Gorici na sv. misu u 9:00 sati; 

– u župnu crkvu Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na sv. misu u 10:30 sati; 

– u župnu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici na sv. misu u 18:30 sati; 

U nedjelju, 21. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Ivana Krstitelja u Novom Čiču na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u kapelu sv. Mihaela u Petrovini Turopoljskoj na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gradičima na jutarnju misu u 9:30 sati; 

– u župnu crkvu Sveta Tri Kralja, Donja Lomnica, na sv. misu u 11:00 sati; 

U utorak, 23.prosinca: 

– u župnu crkvu Presvetog Srca Isusova u Velikoj Mlaki na zornicu u 6:30 sati. 

Također, Betlehemsko svjetlo će biti doneseno u zgradu gradske uprave, a prema dogovoru sa župnikom i u Pokupsko, kao i prethodnih godina.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno