HOTNEWS
Stanari ‘Aleje novogradnje’: ‘Nismo protiv novih zgrada, ali neki graditelji se ponašaju kao da je ovo Divlji Zapad!’
Evo što su nam o svemu rekli iz nadležni iz gradske uprave, kao i prozvani građevinski investitor.
Zadnjih nekoliko godina jedna od ulica u kojoj se ‘punom parom’ grade nove stambene zgrade je Ulica A. K. Miošića, koju već lokalno zbog toga zovemo i – Aleja novogradnje. U dovršenim stambenim zgradama u toj i obližnjim ulicama većinom žive ljudi koji su se preselili u naš grad iz Zagreba i drugih mjesta, jer su procijenili kako je Velika Gorica grad baš po mjeri čovjeka.
Foto: Zbog intenzivne gradnje Ul.A.K.Miošića lokalno je prozvana Alejom novogradnje/G.Kiš, Cityportal.hr
No, zadnjih nekoliko mjeseci stanari se svakodnevno susreću s velikim problemima zbog, kako su nam rekli, kaotične prometne situacije u Miošićevoj i devastacije jedne potpuno novouređene ulice od strane jednog od brojnih tamo prisutnih graditelja. Riječ je o Ulici Marije Jurić Zagorke, u koju je prije nepune dvije godine iz gradskog proračuna investirano nemalih 2,6 milijuna kuna (današnjih oko 350 tisuća eura). Stanari su se stoga obratili i medijima za pomoć kako bi uputili javni apel. Našli smo se s njima početkom tjedna.
– Odmah na početku želimo jasno reći da nismo protiv novogradnje, pa mi smo isto novi stanari, tu smo tek par godina. Ako ljudi ovdje grade vjerujemo da imaju sve dozvole, s time se ne bavimo i nemamo s time nikakav problem. Ali imamo problem i zanima nas ovo što nije u skladu s propisima i zakonima. Jer problem jest kad nam se u ulici parkira po 7, 8 kamiona miksera za beton i to odjednom! Curi ulje, to nisu male količine, posipaju malo pijeskom i ajmo dalje. To je novouređena ulica, a sad se devastira. Pa što će iz gradskog proračuna se to opet sanirati? Na ovoj glavnoj ulici (A.K.Miošića, op.au.) se parkiraju i čak se i voze po nogostupu, biciklističkoj stazi, pa i autobusnoj stanici. Slali smo mejlove gradu i na Vijeće Gradske četvrti i nema odgovora, pa ne znamo jesu li što učinili. Kao da živimo na Divljem Zapadu! – pričaju nam stanari.
Foto: Novouređena Ul.M.J.Zagoreke poslužila je kao parking izvođaču radova jedne od zgrada u izgradnji u Ul. A.K. Miošića/čitatelj
Foto: Vožnja i parkiranje vozila po nogostupu svakodnevna je pojava u Ul.A.K.Miošića/ G.Kiš, Cityportal.hr
Stanari zgrada u samoj Miošićevoj nisu previše zadovoljni ni s komunikacijom nadležnih.
– Neki dan sam zvala komunalne redare zbog asfaltiranja dijela ispred naše zgrade, jer to se svaka dva mjeseca otkopava, pa se zakopava, zanima me o čemu se radi i sad kako nema nikakvog odgovora, ne znam jesu li što poduzeli, jer nismo dobili povratnu informaciju – priča jedna od stanarki.
Foto: Nogostup u Ul.A.K.Miošića koji se svako malo nanovo raskapa/Cityportal.hr
Jedan od najvećih problem svim stanarima predstavlja ponašanje pojedinih graditelja.
– Najviše problema imamo zbog načina na koji rade, parkiraju taj kamion mikser na pješačkom prijelazu, pokušali smo s njima popričati i dogovoriti se, ali nikakve koristi, smiju nam se i kažu – zaobiđi nas! Nije to rješenje – poručuju.
Foto: Ul. A. K. Miošića/G.Kiš, Cityportal.hr
Foto: Novogradnja u Ul. A. K. Miošića/G.Kiš, Cityportal.hr
Ukazuju i na povećani problem same prometne sigurnosti u toj zoni.
– To je svakog jutra veliki kaos u prometu zbog te silne gradnje, odnosno brojnih vozila s gradilišta, loša je i signalizacija, veliki kamioni zaklanjaju pogled, izlazimo do pola ceste da vidimo možemo li sigurno prijeći – kažu.
Posebno veliki stres zbog trenutne situacije proživljavaju roditelji školske i vrtićke djece.
– Mi tu uopće ne možemo sigurno izaći van, kad idem s djecom iz vrtića gotovo je nemoguće sigurno preći cestu od tih kamiona. Zamolila sam ih nebrojeno puta da se ne parkiraju nasred ceste i po nogostupu, a oni lakonski kažu neka idem skroz naokolo – priča jedna od stanarki.
Foto: Devastirani nogostup u Ul.A.K.Miošića/ G.Kiš, Cityportal.hr
Nakon razgovora sa stanarima uputili smo Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i promet Grada Velike Gorice nekoliko pitanja. Upoznali smo ih s problemima s kojima se susreću ovi stanari, te nas je zanimalo za koji vremenski period je investitoru izdana i da li je izdana dozvola za zauzeće kolnika i nogostupa u navedenim ulicama, te jesu li gradski komunalni redari zaprimili prijave, te ako jesu što je utvrđeno.
– Investitor je zatražio privremenu regulaciju prometa radi zauzimanja dijela javno prometne površine (dio pješačke staze) na lokaciji gradilišta u Ul. A.K. Miošića na vrijeme od 1.8.2023. – 21.12.2023. godine radi pristupa građevnoj jami.
Investitor nije zatražio zauzeće ceste i pješačke staze u Ulici M. J. Zagorke, ali ga ne može niti dobiti za radnje navedene u dopisu. Za svako zauzeće prometne površine (betoniranje s prometnice) investitor je dužan zatražiti privremenu prometnu regulaciju prometa radi obavještavanja svih sudionika u prometu kao i PU Velika Gorica koja daje suglasnost na prometnu regulaciju. Po prijavi komunalnom redarstvu isti su izvršili očevid, te po njihovim riječima, nisu zatekli nepravilnosti. Isto tako obaviješteno je prometno redarstvo koje ima nadležnost na prometnim površinama – piše nam u odgovoru pročelnik Dubravko Katulić, te poziva građani da se jave ako primijete nepravilnosti.
– Molimo građane da nas kontaktiraju na telefon 6269-947 ili na mail [email protected] ( za javne zelene površine ) ili na [email protected] ( za prometne površine ) kako bi spriječili devastaciju gradske infrastrukture – završno poručuje pročelnik Katulić.
Foto: Ulica M.J.Zagorke bez kamiona miksera za beton/G.Kiš, Cityportal.hr
I kako bismo zaokružili priču, barem što se tiče problematike parkiranja višetonskih kamiona miksera za beton u novouređenoj ulici M. J. Zagorke, pitali smo i investitora višestambenog objekta u izgradnji u Miošićevoj, na kojeg su nam stanari ukazali kao odgovornog za tu situaciju, jesu li do njega došle te pritužbe, te posjeduje li sve potrebne dozvole za zauzeće kolnika i nogostupa.
– Nisam ništa o tome znao dok me vi niste nazvali, nitko me nije do sada zvao ni iz grada, ni stanari, ni komunlci, ni policija. Čim sam čuo o čemu se radi odmah sam sve poduzeo da se to riješi, jer to je posao izvođača radova kojeg smo angažirali. Osigurali smo potrebne dozvole za zauzeće ceste sa strane našeg gradilišta, sad smo u ishođenju novih za nastavak, nismo bili upućeni da kamioni mikseri s betonom koriste tu pokrajnju Ulicu Marije Jurić Zagorke. Stoga bih ovim putem svim stanarima poručio da se više ne brinu, riješio sam to sa izvođačem radova i ovim im se putem ispričavam zbog svih neugodnosti, neće se više ponoviti! – rekao nam je u četvrtak građevinski investitor.
Čini se kako je tome doista tako, jer stanari su nam danas javili kako su se kamioni mikseri doista povukli iz Ul. Marije Jurić Zagorke i nadaju se kako će se nešto pokrenuti i po pitanju poboljšanja prometne sigurnosti u Miošićevoj.
– Želimo nastaviti komunikaciju s gradskom upravom i vijećem gradske četvrti, a obzirom da je ovdje najveća škola u Gorici voljeli bismo ovdje češće vidjeti i policijske ophodnje, i da se svakako poradi na boljoj signalizaciji, neka se postavi bar jedna nadzorna kamera – poručuju stanari najveće zone novogradnje u Velikoj Gorici.
Prva službena natjecanja u kalendarskoj godini u okviru Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) započinju regionalnim prvenstvima, a tako je i ove godine. Regionalno prvenstvo Regije Jug održano je u Primoštenu (07.03.2026.), a regionalno prvenstvo Regije Sjeverozapad održano je u Tuhelju (14.03.2026.). Treće regionalno prvenstvo Regije Sjeveroistok bit će održano u Graberju Ivanićkom, u subotu, 21. ožujka 2026. godine.
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Regionalna natjecanja su filter odnosno kvalifikacije za nastup na Državnom prvenstvu, koje će ove godine biti održano u Sisku, u drugoj polovici svibnja 2026. Visoki plasman na Državnom natjecanju bit će odlučujući za odlazak na ovogodišnje Europsko prvenstvo u Francuskoj.
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Plesni klub Barbara u svojoj 13. natjecateljskoj sezoni kreće s rekordnim brojem mažoretkinja na regionalno prvenstvo u Graberju Ivanićkom. Prema prijavama, na prvenstvu će sudjelovati 94(!) mažoretkinje u sva tri dobna uzrasta.
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Barbarice su u sedam zasebnih formacija priredile 41 koreografiju. One će u natjecateljskom programu izvesti 12 sola, 11 duo/trio, 12 mini formacija i 5 velikih formacija – ukupno 40 koreografija te dječja velika formacija u revijalnom dijelu.
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Barbarice i njihovih sedam trenerica, koje su osmislile i pripremale koreografije zaslužuju respekt, kao i Uprava kluba: Lana Ikanović, Marina Palac, Ivana Klenović, Lucija Palac i Štefica Krilčić.
Galerija fotografija
CityLIGHTS
Gradonačelnik čestitao goričkom Spidermanu koji je dirnuo Hrvatsku
Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su upravo ljudi poput Maximiliana primjer vrijednosti koje društvo treba njegovati.
HOTNEWS
Velika Gorica predstavila projekt PAUK: zeleni koridori za održiviji grad
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.054.060,58 eura, pri čemu čak 1.025.590,58 eura dolazi iz bespovratnih sredstava Europske unije.
U prostorijama Turističke zajednice Velike Gorice danas je u 10 sati održana konferencija posvećena predstavljanju pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama pod nazivom „Povezivanje alternativnih urbanih koridora u Velikoj Gorici – PAUK u VG“.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Grada Velike Gorice, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, projektanti, predstavnici stručne javnosti i medija te zainteresirani građani. Grad Velika Gorica tom je prilikom istaknuo kako je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu ovog projekta. Projekt je usmjeren na razvoj i međusobno povezivanje zelenih urbanih točaka, uz primjenu elemenata zelene infrastrukture i održivih rješenja mobilnosti.
Riječ je o inicijativi koja integrira biciklističke i pješačke koridore s ciljem bolje dostupnosti ključnih dijelova grada, ali i ozelenjavanja postojećih sivih infrastrukturnih površina. Planirani zahvati obuhvaćaju područje naselja Buševec, dok će izdvojeni urbani koridor u gradskoj četvrti Miljenko Granić poslužiti kao primjer transformacije sive infrastrukture u funkcionalni zeleni prostor.
„Nastojimo da svaki pedalj Velike Gorice ima iste mogućnosti da se isto razvija. Zato se rade i nove škole i novi vrtići i u našem centralnom naselju, ali i u našim ruralnim područjima. Želimo da svi građani imaju iste uvjete kada se ujutro probude, da im je sve zapravo na dohvat ruke, što bliže“ poručila je Gordana Mikulčić Krnjaja, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša grada Velike Gorice.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.054.060,58 eura, pri čemu čak 1.025.590,58 eura dolazi iz bespovratnih sredstava Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Provedba projekta započela je 21. prosinca 2024., a planirani završetak je 30. lipnja 2026. godine.
HOTNEWS
PONOS HRVATSKE U rukama goričkog Spidermana Maxa prestižna nagrada za hrabrost!
„Ograničen sam duljinom užeta – trenutačno je to 20 metara, ali oprema drži i do tri tone. Ako se pouzdaš u opremu, siguran si“ – ponosno priznaje Max, inače vatrogasac u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Velike Gorice.
Voditeljski dvojac Gianna i Matko u jutarnjem programu City radija ugostio je danas posebnog gosta – Velikogoričanina Maximiliana Bindernagela Vujnovića, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Ponos Hrvatske, koji je javnosti poznatiji kao “gorički Spiderman”.
Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje pojedincima koji svojim djelima, hrabrošću i humanošću ostavljaju snažan trag u zajednici, a Maximilian priznaje kako ga je sama nominacija, a potom i nagrada – iznenadila.
„Nisam mislio da to zaslužujem. Ima tamo ljudi koji rade nevjerojatne stvari, pomažu bolesnoj djeci, a ja obučem tajice i malo visim. Ali očito i male stvari koje nekoga usreće imaju veću vrijednost nego što sam mislio“, rekao je Max.
Dodjela nagrade za njega je bila posebno iskustvo koje je, u svom stilu, obilježio i simboličnim detaljima. U Hrvatski sabor stigao je u odijelu, ali sa Spiderman maskom, dok je za svečanu večer odabrao tematski sako.
Od Njemačke do Velike Gorice
Iza neobičnog imena krije se i životna priča obilježena promjenama. Maximilian, punog imena Maximilijan Ralf Nikola Bindernagel Vujnović, je u Hrvatsku stigao kao desetogodišnjak.
„Došao sam prije 20 godina iz Njemačke. Htjeli smo se maknuti od jedne situacije, a majka ima hrvatske korijene. Ovdje sam odrastao i ljudi su me prihvatili“, ispričao je pa nastavio: „Lijepo je u Hrvatskoj, jer smo tu ljetovali. I evo, nakon toliko godina zaljubio sam se jednostavno u našu Hrvatsku”. Odrastanje u Velikoj Gorici Max opisuje s toplinom i zahvalnošću. Pohađao je Osnovnu školu Nikole Hribara, koju pamti kao posebno iskustvo, a spominje i svoju bivšu razrednicu: „Ako sluša, Jasna Odrčić – bila si legenda.“ Srednju školu završio je u našoj gimnaziji Velika Gorica, gdje je, kako kaže, učio važne životne i društvene lekcije.
Unatoč tome što već dva desetljeća živi u Hrvatskoj, tragovi njemačkog podrijetla i danas se mogu prepoznati u njegovu govoru. I sam priznaje kako još uvijek „vuče“ određeni naglasak, a kroz šalu otkriva i gdje najčešće griješi.
Kako kaže, na to ga je upozorila njegova djevojka koja podučava strance hrvatskom jeziku.
„Kaže da me genitiv zeza, a i slovo ‘R’“, ispričao je kroz smijeh, pokazujući da mu ni jezične sitnice nisu problem – dapače, prihvaća ih s dozom humora.
Privikavanje na novu sredinu i jezik, nakon dolaska iz Njemačke, nije bilo jednostavno. Hrvatski jezik mu je u početku stvarao poteškoće, a socijalna dinamika škole zahtijevala prilagodbu. „Jako teško. Hrvatski nije lagan jezik, a bilo je i zezanja, što je sasvim normalno odrastanje. Kad dođeš u novu sredinu, malo će te zezati, ali to ti gradi otpornost i hrabrost da izlaziš u javnost“, objašnjava.
Iskustvo života u Hrvatskoj, kaže, znatno se razlikuje od Njemačke. „Tu kod nas je puno opuštenije, ogromna je razlika u količini zezancije i opuštenosti. Ljudi ovdje su stvarno dobri iznutra i pomažu čim vide da nekome treba pomoć. To je razlog zašto sam ostao ovdje. Lako je otići u Njemačku, ali ovdje ti je život – tu su tvoji ljudi, to nema cijene“, zaključuje.
Vatrogasac bez maske – heroj u stvarnom životu
Iako ga javnost prepoznaje po kostimu superheroja, njegova svakodnevica daleko je ozbiljnija. Kao profesionalni vatrogasac, Max sudjeluje u intervencijama koje često nose visok rizik.
„Na početku imaš strah, sve ti je novo, ali s vremenom se navikneš. Moraš biti smiren jer donosiš brze odluke. Najvažnije je povjerenje – kolege su kao obitelj“, naglašava.
Put do tog zanimanja nije bio trenutačna odluka iz djetinjstva, iako su mu, kako kaže, vatrogasci oduvijek bili zanimljivi. Pravu strast prema tom pozivu razvio je nešto kasnije, pod utjecajem obitelji. Kako ističe, ključnu ulogu imao je njegov očuh, koji je radio kao voditelj smjene.
„Kad sam vidio kakav je to život, da stalno ima nešto novo i da nisi zatvoren u uredu osam sati dnevno – znao sam da je to za mene“, ispričao je. Govoreći o najzahtjevnijim intervencijama, ističe kako je teško izdvojiti samo jednu situaciju, jer je svaka priča za sebe. Ipak, posebno opasnima smatra požare u zatvorenim prostorima, poput podruma.
„Sve je zadimljeno, ne vidiš ruku pred sobom, a kamoli kolegu. Imaš osjećaj kao da si u labirintu, ne znaš što je oko tebe, a znaš da možda negdje ima i plinska boca“. U takvim trenucima, dodaje, presudni su smirenost i povjerenje u tim: „Moraš se pouzdati u kolege i biti samouvjeren. Nisi tu da bi odustao i izašao van“, zaključuje.
Zašto baš Spiderman?
Njegova druga, vedrija strana priče počinje još u djetinjstvu. Upravo ga je taj superheroj, kaže, najviše oblikovao.
„Spiderman je bio običan klinac koji je dobio moć i odlučio pomoći drugima. Mislim da svako dijete to ima duboko u sebi da ako može nešto napraviti, da napravi nešto dobro. Samo ja od toga nisam odustao“, objašnjava.
Iako je svojom pričom i angažmanom postao prepoznatljiv, ne smatra da ima „ekskluzivno pravo“ na ulogu Spidermana. Dapače, primjećuje kako se sve više ljudi odlučuje na slične inicijative.
„Spiderman nije moj izum, svatko to može raditi. Ali primijetio sam da ih ima sve više otkad sam krenuo“, kaže. Kroz smijeh se prisjetio i neobične situacije kada ga je jedan umirovljenik, također poznat po penjanju i nazivan „Spidermanom“, pozvao na svojevrsni dvoboj.
„Legenda od čovjeka, stvarno. Već smo se čuli, jako pristojan gospodin“, ističe. Do susreta ipak nije došlo zbog brojnih obveza, no ideja o zajedničkom druženju i dalje postoji govoreći da ga je htio „pozvati na penjanje, malo se podružiti i dati mu jedan svoj kostim, ali čovjek je visok 190 centimetara pa mu nije odgovarao“. Dodaje i kako bi mu rado pomogao nabaviti kvalitetniju opremu: „Kad sam vidio kakav kostim ima, baš sam poželio kupiti mu novi. Zaslužio je. Da se ja u tim godinama penjem po planinama – svaka čast, stvarno mu se divim“, zaključuje.
Visine, oprema i sigurnost
Njegovi nastupi često uključuju spuštanje s velikih visina no iza atraktivnih scena stoji ozbiljna priprema i oprema.
„Ograničen sam duljinom užeta – trenutno je to 20 metara, ali oprema drži i do tri tone. Ako se pouzdaš u opremu, siguran si“, kaže.
Iza takvih pothvata stoji i ozbiljna fizička priprema. Kako ističe, kondicija je nužna kako za vatrogasni posao, tako i za akrobacije koje izvodi navodeći da ide “svaki drugi dan na penjanje jer tu razvijaš snagu hvata, a to ti daje samopouzdanje kad si na visinama“. Iako kroz šalu napominje da uvijek može bolje, priznaje da je upravo u tom segmentu najjači. Dodaje da možda nije “najjači u svemu, ali da je definitivno najbolji penjač“. Što se tiče kostima, dodaje, ne traju dugo zbog zahtjevnih uvjeta, no nedavno su mu građani donacijom omogućili novi, kvalitetniji koji koristi isključivo za humanitarne akcije.
Podrška i planovi za dalje
Uz sve obveze, veliku podršku ima u privatnom životu.
„Imam curu koja me prati i pomaže. Bez nje to ne bi išlo“, iskreno priznaje. Iako mu je velika podrška, navodi kako zabrinutost ipak postoji – iako se o tome ne govori uvijek otvoreno.
„Mislim da se brine, ali ne želi to baš priznati“, kaže kroz osmijeh. Dodaje kako je na početku njihove veze ta zabrinutost bila izraženija, no s vremenom se smanjila, ponajviše zato što je njegova djevojka od početka bila svjesna kakav život vodi. i kako kaže Max: „Znala je kakva sam osoba i da sam već skakao padobranom više puta“, objašnjava.
Kada je riječ o budućim planovima, njegova želja ostaje jasna – nastaviti s humanitarnim akcijama, ali uz što više službenih dozvola govoreći da bi „volio dobiti više dozvola za spuštanja jer je to jako teško organizirati legalno, ali cilj mu je sve povezati s humanitarnim udrugama i razveseliti ljude posebno u Velikoj Gorici“, ističe, uz poruku: „Ako netko to čuje – dajte mi neki visoki neboder.“ Prisjetio se i jednog od zapaženijih pothvata – spuštanja s Hendrixovog mosta koje je privuklo velik broj građana. Iako prvotno nije planirao ići do kraja, odaziv publike promijenio je odluku.
„Mislio sam da će doći deset ljudi, a kad sam vidio koliko ih je zapravo došlo, rekao sam – sad se moram spustiti“, prepričava te naglašava kako je sigurnost uvijek prioritet.
„Uvijek sam osiguran na tri točke. I da jedna zakaže, oprema i dalje drži – može izdržati i do tri tone“, objašnjava. Ipak, priznaje da ponekad stvari ne idu potpuno po pravilima: „Za Hendrix sam si rekao – bolje tražiti oprost nego dozvolu“, kaže kroz smijeh, dodajući kako je nakon toga ipak dobio upozorenje da takve situacije ubuduće pokušava izbjeći.
Priča Maximiliana Bindernagela Vujnovića podsjetnik je da se heroji ne kriju samo u stripovima. Ponekad nose vatrogasnu opremu, ponekad kostim Spidermana, ali uvijek imaju istu želju – pomoći drugima.
Svečanu dodjelu nagrada Ponos Hrvatske pratite 28. ožujka 2026. u 16 sati na HTV 2.
Novi 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. predstavljen je jučer (utorak, 17.03.2026., početak u 19 sati) u posve ispunjenoj Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta. Na 270 stranica Ljetopisa 2025 predstavljen je bogati presjek života Grada Velike Gorice, kao što su 30 godina Grada Velike Gorice, 800 godina Plemenite općine turopoljske, kao i mnoge druge obljetnice udruga i društava Grada. Veliko bogatstvo života Grada prezentirano je kratkim podsjetnikom od početka do danas.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica Anita Pišković u ime domaćina pozdravila je predsjednika Gradskog vijeća Grada Velike Gorice Darka Bekića, članove Gradskog vijeća, predstavnike gradskih ustanova, institucija i udruga, autore priloga u Ljetopisu i predstavnike medija. Prigodnim riječima sve je pozdravio i Darko Bekić, koji je čest gost POU-a i s velikim zanimanjem prati sva događanja vezana za Učilište.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nešto više o Ljetopisu govorio je njegov urednik Stipo Bilić. Uslijedila je glazbena točka u izvedbi Tamburaškog sastava KUD-a Stari Grad Lukavec, koji je glazbom i otvorio sinoćnju promociju. Na 800 godina Plemenite općine turopoljske podsjetio je aktualni župan Juraj pl. Odrčić.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Grad Velika Gorica više od desetljeća provodi projekt ”Svako dijete ima pravo na obrazovanje”. Projektom je omogućeno školovanje djece s teškoćama u razvoju u redovnom odgojno-obrazovnom sustavu uz podršku pomoćnika u nastavi. O ovoj temi govorila je dr.sc. Arijana Mataga Tintor.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Učenici Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina su zajedno sa svojim nastavnicima uredili i obnovili češki povijesni avion Morava L-200 D, koji se nalazi ispred njihove škole i jedini je na području Hrvatske. O tome su govorili četiri učenika.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju promocije Tamburaši iz Lukavca izveli su skladbu ”Divojačko kolo”. Voditeljica promocije bila je Mirjana Ćorić. Nakon predstavljanja Ljetopisa prijateljsko druženje nastavljeno je prigodnim domjenkom.
Galerija fotografija
-
HOTNEWSprije 6 danaGorica se još uvijek kreće – svake godine s još većim brojem sudionika
-
Sportprije 4 danaPetorica u kockastom: Uz igrače Gorice, tu je i dinamovac iz Šćitarjeva…
-
Vijestiprije 6 danaBrzi i žestoki: Velika Gorica – policija u noćnoj akciji iz prometa isključila 13 automobila
-
Sportprije 6 danaNula sa sadržajem: Gorica se iz Osijeka vraća s jednim i vrijednim bodom