Povežite se s nama

HOTNEWS

Stanari ‘Aleje novogradnje’: ‘Nismo protiv novih zgrada, ali neki graditelji se ponašaju kao da je ovo Divlji Zapad!’

Evo što su nam o svemu rekli iz nadležni iz gradske uprave, kao i prozvani građevinski investitor.

Objavljeno

na

Zadnjih nekoliko godina jedna od ulica u kojoj se ‘punom parom’ grade nove stambene zgrade je Ulica A. K. Miošića, koju već lokalno zbog toga zovemo i – Aleja novogradnje. U dovršenim stambenim zgradama u toj i obližnjim ulicama većinom žive ljudi koji su se preselili u naš grad iz Zagreba i drugih mjesta, jer su procijenili kako je Velika Gorica grad baš po mjeri čovjeka.

Foto: Zbog intenzivne gradnje Ul.A.K.Miošića lokalno je prozvana Alejom novogradnje/G.Kiš, Cityportal.hr

No, zadnjih nekoliko mjeseci stanari se svakodnevno susreću s velikim problemima zbog, kako su nam rekli, kaotične prometne situacije u Miošićevoj i devastacije jedne potpuno novouređene ulice od strane jednog od brojnih tamo prisutnih graditelja. Riječ je o Ulici Marije Jurić Zagorke, u koju je prije nepune dvije godine iz gradskog proračuna investirano nemalih 2,6 milijuna kuna (današnjih oko 350 tisuća eura). Stanari su se stoga obratili i medijima za pomoć kako bi uputili javni apel. Našli smo se s njima početkom tjedna.

– Odmah na početku želimo jasno reći da nismo protiv novogradnje, pa mi smo isto novi stanari, tu smo tek par godina. Ako ljudi ovdje grade vjerujemo da imaju sve dozvole, s time se ne bavimo i nemamo s time nikakav problem. Ali imamo problem i zanima nas ovo što nije u skladu s propisima i zakonima. Jer problem jest kad nam se u ulici parkira po 7, 8 kamiona miksera za beton i to odjednom! Curi ulje, to nisu male količine, posipaju malo pijeskom i ajmo dalje. To je novouređena ulica, a sad se devastira. Pa što će iz gradskog proračuna se to opet sanirati? Na ovoj glavnoj ulici (A.K.Miošića, op.au.) se parkiraju i čak se i voze po nogostupu, biciklističkoj stazi, pa i autobusnoj stanici. Slali smo mejlove gradu i na Vijeće Gradske četvrti i nema odgovora, pa ne znamo jesu li što učinili. Kao da živimo na Divljem Zapadu! – pričaju nam stanari.

Foto: Novouređena Ul.M.J.Zagoreke poslužila je kao parking izvođaču radova jedne od zgrada u izgradnji u Ul. A.K. Miošića/čitatelj

Foto: Vožnja i parkiranje vozila po nogostupu svakodnevna je pojava u Ul.A.K.Miošića/ G.Kiš, Cityportal.hr

Stanari zgrada u samoj Miošićevoj nisu previše zadovoljni ni s komunikacijom nadležnih.

– Neki dan sam zvala komunalne redare zbog asfaltiranja dijela ispred naše zgrade, jer to se svaka dva mjeseca otkopava, pa se zakopava, zanima me o čemu se radi i sad kako nema nikakvog odgovora, ne znam jesu li što poduzeli, jer nismo dobili povratnu informaciju – priča jedna od stanarki.

Foto: Nogostup u Ul.A.K.Miošića koji se svako malo nanovo raskapa/Cityportal.hr

Jedan od najvećih problem svim stanarima predstavlja ponašanje pojedinih graditelja.

– Najviše problema imamo zbog načina na koji rade, parkiraju taj kamion mikser na pješačkom prijelazu, pokušali smo s njima popričati i dogovoriti se, ali nikakve koristi, smiju nam se i kažu – zaobiđi nas! Nije to rješenje – poručuju.

Foto: Ul. A. K. Miošića/G.Kiš, Cityportal.hr

Foto: Novogradnja u Ul. A. K. Miošića/G.Kiš, Cityportal.hr

Ukazuju i na povećani problem same prometne sigurnosti u toj zoni.

– To je svakog jutra veliki kaos u prometu zbog te silne gradnje, odnosno brojnih vozila s gradilišta, loša je i signalizacija, veliki kamioni zaklanjaju pogled, izlazimo do pola ceste da vidimo možemo li sigurno prijeći – kažu.

Posebno veliki stres zbog trenutne situacije proživljavaju roditelji školske i vrtićke djece.

– Mi tu uopće ne možemo sigurno izaći van, kad idem s djecom iz vrtića gotovo je nemoguće sigurno preći cestu od tih kamiona. Zamolila sam ih nebrojeno puta da se ne parkiraju nasred ceste i po nogostupu, a oni lakonski kažu neka idem skroz naokolo – priča jedna od stanarki.

Foto: Devastirani nogostup u Ul.A.K.Miošića/ G.Kiš, Cityportal.hr

Nakon razgovora sa stanarima uputili smo Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i promet Grada Velike Gorice nekoliko pitanja. Upoznali smo ih s problemima s kojima se susreću ovi stanari, te nas je zanimalo za koji vremenski period je investitoru izdana i da li je izdana dozvola za zauzeće kolnika i nogostupa u navedenim ulicama, te jesu li gradski komunalni redari zaprimili prijave, te ako jesu što je utvrđeno.

– Investitor je zatražio privremenu regulaciju prometa radi zauzimanja dijela javno prometne površine (dio pješačke staze) na lokaciji gradilišta u Ul. A.K. Miošića na vrijeme od 1.8.2023. – 21.12.2023. godine radi pristupa građevnoj jami.

Investitor nije zatražio zauzeće ceste i pješačke staze u Ulici M. J. Zagorke, ali ga ne može niti dobiti za radnje navedene u dopisu. Za svako zauzeće prometne površine (betoniranje s prometnice) investitor je dužan zatražiti privremenu prometnu regulaciju prometa radi obavještavanja svih sudionika u prometu kao i PU Velika Gorica koja daje suglasnost na prometnu regulaciju. Po prijavi komunalnom redarstvu isti su izvršili očevid, te po njihovim riječima, nisu zatekli nepravilnosti. Isto tako obaviješteno je prometno redarstvo koje ima nadležnost na prometnim površinama – piše nam u odgovoru pročelnik Dubravko Katulić, te poziva građani da se jave ako primijete nepravilnosti.

Molimo građane da nas kontaktiraju na telefon 6269-947 ili na mail [email protected] ( za javne zelene površine ) ili na [email protected] ( za prometne površine ) kako bi spriječili devastaciju gradske infrastrukture – završno poručuje pročelnik Katulić.

Foto: Ulica M.J.Zagorke bez kamiona miksera za beton/G.Kiš, Cityportal.hr

I kako bismo zaokružili priču, barem što se tiče problematike parkiranja višetonskih kamiona miksera za beton u novouređenoj ulici M. J. Zagorke, pitali smo i investitora višestambenog objekta u izgradnji u Miošićevoj, na kojeg su nam stanari ukazali kao odgovornog za tu situaciju, jesu li do njega došle te pritužbe, te posjeduje li sve potrebne dozvole za zauzeće kolnika i nogostupa.

– Nisam ništa o tome znao dok me vi niste nazvali, nitko me nije do sada zvao ni iz  grada, ni stanari, ni komunlci, ni policija. Čim sam čuo o čemu se radi odmah sam sve poduzeo da se to riješi, jer to je posao izvođača radova kojeg smo angažirali. Osigurali smo potrebne dozvole za zauzeće ceste sa strane našeg gradilišta, sad smo u ishođenju novih za nastavak, nismo bili upućeni da kamioni mikseri s betonom koriste tu pokrajnju Ulicu Marije Jurić Zagorke. Stoga bih ovim putem svim stanarima poručio da se više ne brinu, riješio sam to sa izvođačem radova i ovim im se putem ispričavam zbog svih neugodnosti, neće se više ponoviti! – rekao nam je u četvrtak građevinski investitor.

Čini se kako je tome doista tako, jer stanari su nam danas javili kako su se kamioni mikseri doista povukli iz Ul. Marije Jurić Zagorke i nadaju se kako će se nešto pokrenuti i po pitanju poboljšanja prometne sigurnosti u Miošićevoj.

– Želimo nastaviti komunikaciju s gradskom upravom i vijećem gradske četvrti, a obzirom da je ovdje najveća škola u Gorici voljeli bismo ovdje češće vidjeti i policijske ophodnje, i da se svakako poradi na boljoj signalizaciji, neka se postavi bar jedna nadzorna kamera – poručuju stanari najveće zone novogradnje u Velikoj Gorici.

HOTNEWS

Tržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice

Povratak „placa“ u Školsku planiran krajem ljeta.

Objavljeno

na

Na gradskoj tržnici u Školskoj ulici 30. lipnja počinju radovi na obnovi nadstrešnice te će privremena lokacija tržnice od 1. srpnja do završetka radova biti na prostoru između Muzeja Turopolja i „stare općine“ – obavještava VG Komunalac.

Radove izvodi tvrtka Vodoprivreda-Zagorje d.o.o., a ponovni početak rada tržnice, na uobičajenoj lokaciji, očekuje se najkasnije krajem ljeta.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Naši vatrogasci spremni za zaštitu od požara u priobalju – u četvrtak prva smjena ide na otok Ugljan

Maceković: Dužina perioda dislokacija ovisi o vremenskim uvjetima u rujnu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i ovog ljeta idu – na more. No, nije riječ o putovanju na godišnje odmore već planirane aktivnosti u sklopu zaštite od požara u priobalju, kada odlaze na ispomoć kolegama na našem Jadranu.

Prva redovna dislokacija traje od 26. lipnja do 10. srpnja.

Foto: Cityportal

– Sudjelujemo s dva vatrogasca i jednim vozilom u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu, zajedno s jednim pripadnikom JVP Grada Zaprešića te jednim kemijskim vozilom iz JVP Grada Ivanić Grada – ispričao nam je Ivica Maceković, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

Inače, dislokacije traju po 14 dana, a svakog drugog četvrtka je smjena vatrogasaca.

Foto: Naši škoji DVD Kali-Kukljica

–To će u konačnici biti ukupno oko sedam smjena, što ovisi o odluci glavnog vatrogasnog zapovjednika koji se vodi vremenskim uvjetima u mjesecu rujnu – dodaje Maceković.

Našim vatrogascima želimo mirno ljeto, bez požara i da se sretno vrate svojim kućama!

Nastavite čitati

HOTNEWS

STIGLI REZULTATI Velika Gorica ima prirodne resurse za toplinski sustav ali i za poljoprivrednu proizvodnju

Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice.

Objavljeno

na

Rezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“, pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava.

–Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.

–Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa – dodaju su iz Agencije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.

–Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja – objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Inače, za provedbu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.

Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova – poručuju Iz Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno