Povežite se s nama

Vijesti

Štafeta povodom Dana mladosti ubrzala građenje današnjeg Trga Stjepana Radića

Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.

Objavljeno

na

Svaki dio našeg grada, naše Velike Gorice poseban je na svoj način. Da bi svaki njen dio izgledao onako kako treba, sa smislom, bili su potrebni ljudi koji su radili projekte i osmišljavali sve do najsitnijeg detalja, i to velika većina njih u vrijeme kad je puno teže bilo projektirati nego danas.

Hrvojka Paljan danas je u mirovini, ali i dalje s istim žarom priča o Galženici čiji je dio upravo ona osmislila. Bila je tada mlada, tridesetogodišnja arhitektica kada je dobila zadatak, od neuglednog prostora napraviti urbano naselje. Riječ je o Projektu arhitektonskog i urbanističkog rješenja stambenog naselja Gorica III – Galženica-jug koji je nastao sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme intenzivne stambene izgradnje.

Prema projektnom zadatku trebalo je osmisliti naselje s otprilike 1260 stanova različite veličine, odnosno naselje za otprilike četiri tisuće  stanovnika. Investitor (G.P. Industrogradnja, Zagreb), postavio je projektantu vrlo stroge tehnološke zahtjeve, vezane uz industrijski način izgradnje, što je značilo obaveznu primjenu industrijski proizvedenih građevinskih elemenata, kao što su montažni fasadni elementi, montažna stubišta i kupaonica.  Smatralo se naime, da je ovaj način izvedbe jeftiniji od klasične, što nažalost nije bilo posve točno. Za projektanta je primjena tih elemenata u projektu, bila je više od zahtjeva, bila je to zapovijed.

-Za mene, tada vrlo mladu arhitekticu, bio je to veliki izazov, a ujedno i šansa da se na konkretnom projektu primjene i znanstvene spoznaje iz područja urbane sociologije, koje su upozoravale na veliki nedostatak naselja „spavaonica“, a to je nedostatak prostora javnog okupljanja, gdje odraslim stanovnicima pružena mogućnost višeg oblika socijalizacije. U povijesti to je bio trg. Zadatak koji sam samoj sebi postavila, bio je osmisliti urbano naselje, ne „ spavaonicu“ i ukloniti nedostatke na koje su sociolozi upozoravali. – prisjeća se Paljan.

Kako bi se izbjegla monotonija naselja, nastala primjenom istih industrijski proizvedenih elemenata ( isti montažni parapeti na pročeljima), predloženo je bilo da svaki stambeni blok u naselju bude i horizontalno i vertikalno razveden, a cijela ploha trga stavljena je na raspolaganje umjetnicima i stanovnicima za njihovo kreativno izražavanje.

Prema prijedlogu, naselje sastoji se od 6 stambenih blokova, formiranih oko unutrašnjih dvorišta s igralištima za djecu, a da bi se postigao traženi urbanitet, stambeni blokovi br.1, br.2 i br.3 formiraju TRG,-centar naselja.  Trg kao takav, bio je nepoznat u tadašnjoj urbanističkoj praksi.

– Širom grada nicala su dječja igrališta, parkovi i sl., međutim trg, kao mjesto odraslih, koliko je meni poznato, nije bio nigdje projektiran, a kamoli izveden. –kaže Paljan.

Trg u očima -djevojčice

Iako je prijedlog, kao takav bio je usvojen, pri realizaciji projekta odmah su se pojavile prve poteškoće vezane uz financiranje. Nitko nije htio snositi troškove realizacije trga, ni Velika Gorica, niti  G.P. „Industrogradnja.“  Nakon puno pregovaranja napokon je bilo odlučeno da“Industrogradnja“ snosi troškove realizacije, ali se na nju dugo čekalo..

– Onda je potpuno neočekivano došao je zahtjev, da trg mora biti izveden do Dana mladosti, kada je s trga trebala krenuti štafeta u čast Titovog rođendana. To je značilo da su za izvedbu ostala samo nepuna tri mjeseca.

Uz ogromne napore taj rok je održan. Nažalost, uz ionako oskudnu ponudu građevinskog materijala, od kojih neke nije bilo moguće dobiti u potrebnim količinama i nemoguće kratkog roka izvedbe, pojavili su se mnogi problemi.

– U zadnji su tren, tako, prvobitno predviđene klinker pločice morale biti zamijenjene keramičkim pločicama, za koje se doduše tvrdilo da služe i za vanjsku upotrebu, što se nažalost nije pokazalo točnim. Od najjeftinijih pločica tražile su se još jeftinije. Štafeta je „slavno“ krenula s Trga na Dan mladosti, ali su uskoro pločice počele otpadati. Ploha Trga ubrzo je morala biti sanirana. Umjesto keramičkih pločica, ugrađene su betonske ploče. U kazetama za cvijeće zasađeno je bilo najjeftinije zimzeleno grmlje, čime je trg je izgubio svaku estetsku vrijednost. Bilo je to doslovce „ projektiranje u skromnim uvjetima“. – prisjeća se Paljan.

Tlocrt trga 1981.

Trg se u to vrijeme zvao Trg Veljka Vlahovića, i usprkos nedaćama, ubrzo je zaživio pravim urbanim životom. Događaji na trgu izmjenjivali su se jedan za drugim (održavale su se proslave Novih Godina, razni politički skupovi, koncerti,smotre folklora, lutkarske priredbe za djecu (PIF), itd.)

– Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.

U jednom od stambenih blokova na trgu predviđen je bio Dom kulture, i to ne kao zasebna zgrada (monument), nego kao dio stambene zgrade, kako bi bio jednostavno pristupačan stanovnicima.  U realizaciji i ove ideje bilo je također problema, naravno, financijske prirode.

-Nakon puno pregovaranja, bilo je dogovoreno da se prostor predviđen za Dom kulture, tretira kao prostor “za nepoznatog korisnika“ s naglaskom da sadržaji budu isključivo s područja kulturnog djelovanja (kao npr. dvorana za više svrha, biblioteka, galerija slika i. sl.) Krajnji korisnik ovog prostora postalo je Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ iz Velike Gorice, tako je konačna distribucija sadržaja po etažama, kao i njihova veličina, izvedena  prema njihovom programu. Zahvaljujući zaposlenicima, Dom je ostvario vrlo dobru suradnju stanovnicima. U Domu je otvorena prva galerija slika u Velikoj Gorici, poznata „ Galženica“, koja je u međuvremenu postala pravi “ brand“ Velike Gorice . Započela je s radom biblioteka i čitaonica, a u Dvorani za više svrha održavale su se gotovo svakodnevno kazališne predstave, koncerti ili prigodne priredbe.- kaže Paljan.

Tlocrt trga 2002.

U međuvremenu trg je promijenio ime i danas se zove Trg Stjepana Radića.

Tijekom godina oštećenja na plohi trga postala su sve veća, urbani inventar počeo je propadati, a zelenilo djelovalo krajnje zapušteno. Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice, 2002. godine pristupilo izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju Trga.

-Krajem 2015 g., održana je proslave 35-godišnjice rada galerije „Galženica“. Proslava se proširila na proslavu rada cijelog Doma kulture i protegla na gotovo tjedan dana. Svoju proslavu imao je svaki sadržaj zasebno. Svoju proslavu imala biblioteka i knjižnica, svoju proslavu imala je i mala Dvorana za više svrha. Za mene je ovo bilo potpuno neočekivano iskustvo. Znam da se slave sportski uspjesi, ali da netko „slavi“ rad Doma kulture, nisam čula. –oduševljeno govori Paljan.

 

U svijetu spektakla kojim nas svakodnevno bombardiraju mediji, jedan je mali trg, nastao u skromnim uvjetima, ispunio svoju zadaću. Stanovnicima je pružena prostorna mogućnost da postanu uspješni građani, da se druže, zajedno vesele, stvaraju „umjetnička“djela i da zajedno sa sadržajima u Domu kulture zadovolje svoje kreativne, i kulturne potrebe.

-U samoj realizaciji projekta bilo je uključeno najmanje 1000 sudionika, projektanti raznih struka, građevinski radnici, obrtnici i drugi. Tisuću radnih mjesta, rekli bi danas političari. Sa zahvalnošću prisjećam se svih koji su pomogli pri realizaciji ovog projekta, posebno onih, koji su mi omogućili mi, da se kao vrlo mlada arhitektica „upustim“ u rješavanje ovako kompleksne problematike kao što je projekt stambenog naselja, a nadasve dragog, nažalost prerano preminulog kolege i prijatelja Đure Thota iz Zavoda za komunalnu djelatnost, planiranje i urbanizam općine Velika Gorica, koji mi je bio velika podrška u realizaciji ideje “urbano naselje, ne spavaonica“.-zaključila je Paljan.

Želite li doznati više o ovom projektu, moći ćete to iz prve ruke doznati od arhitektice Hrvojke Paljan, 10.prosinca u Galeriji Galženica kada će biti održano predavanje ”Projektiranje u skromnim uvjetima” o arhitektonsko-urbanističkom razvoju naselja Galženica u Velikoj Gorici.

 

Sport

VIDEO Priča o nogometu i prijateljstvu: Joske i Štef skupa odrasli, skupa debitirali!

U prvome kolu nove sezone HNL-a za Goricu su debitirali Zvonimir Josić i Stjepan Kučiš. Obojica domaći dečki, Goričani, u klubu od svoje pete godine, Joske sa dva dana više staža od Štefa. Jedan su drugoga su od tad sve do debija…

Objavljeno

na

Evo, tu je sve počelo, na ovom igralištu, u Šenoinoj… Tu su nas tate obojicu dovodili, tu smo počeli zajedno trčati za loptom. Imali smo četiri godine. Godinu dana poslije prebacili smo se u klub, prvi ja, a dva dana poslije i Štef. I evo nas, zajedno smo dogurali do seniora, čak samo i debitirali na isti dan. Super je ispalo…, priča Zvonimir Josić, 19-godišnji stoper HNK Gorice, koji dan nakon što je upisao seniorski debi.

Ušao je u igru u Varaždinu u 78. minuti, nekih 13 minuta prije nego što je to učinio njegov najbolji prijatelj Stjepan Kučiš. Četiri mjeseca mlađi i otprilike 23 centimetra niži Štef živi dvije ulice dalje, u kvartu.

– Da, živimo stvarno blizu, jako puno vremena provodimo zajedno, a tako je to oduvijek. Na treningu, prije treninga, poslije treninga, baš smo se puno družili i naravno da mi je posebno drago što smo uz sve ostalo i debitirali u istoj utakmici. Zapravo je i nevjerojatno da smo obojica uspjeli od ovog betonskog igrališta doći do ovoga gdje smo danas. A pogotovo je nevjerojatno da se poklopilo da debitiramo isti dan – kaže Stjepan Kučiš, drugi dio ovog mladog dvojca.

Doslovno su odrasli zajedno, jer išli su i u istu osnovnu školu, razred do razreda, a u srednjoj školi u isti razred. Sudbina je htjela da Joske pričeka Štefa s tim debijem.

– Tako nekako ispada. Ovo su mi bile četvrte pripreme sa seniorima, ali nikad ranije nisam došao u priliku da upišem poneku minutu. Očito sam stvarno morao pričekati da Štef dođe u seniore – sa smiješkom kaže Josić.

Njihova priča o nogometu, prijateljstvu i velikim trenucima zabilježena je i u video obliku. Joske i Štef u svom su predstavljanju za klupski kanal ispričali sve o svojim počecima, zajedničkim godinama i prvim seniorskom minutama…

Nastavite čitati

Vijesti

Velikogorički vatrogasci veslaju u čast poginulim kolegama na Maratonu lađa

Zajedno s kolegama iz Dubrovnika, na 28. Maratonu lađa od Metkovića do Ploča odat će počast Ivanu Galekoviću i Goranu Komlencu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica grada Velike Gorice

Ovog vikenda, vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica udružit će snage s kolegama iz Dubrovnika na 28. Maratonu lađa. Na utrci dugoj 22 kilometra, od Metkovića do Ploča, veslat će u spomen na Ivana Galekovića iz Velike Gorice i Gorana Komlenca iz Dubrovnika, koji su poginuli tijekom vatrogasnih intervencija.

Maraton lađa jedan je od najpoznatijih događaja juga Hrvatske, a svake godine okuplja stotine veslača i tisuće gledatelja. Osim sportskog natjecanja, utrka slavi tradiciju i zajedništvo neretvanskog kraja.

Velikogorički i dubrovački vatrogasci svojim nastupom žele pokazati važnost timskog rada i solidarnosti, ne samo u sportu, nego i u svakodnevnom životu. Njihov put niz Neretvu bit će vođen sjećanjem na dvojicu hrabrih kolega, ali i željom da njihova žrtva ne bude zaboravljena.

Vatrogascima želimo mirnu Neretvu, snažne ruke i sretan dolazak na cilj.

Nastavite čitati

Sport

Došao utabanim putem: Ognjen Bakić peti bivši igrač Šibenika u Gorici

Ognjen Bakić (22), vezni igrač koji je prošao sve mlađe selekcije reprezentacije Crne Gore, novo je ime u rosteru HNK Gorice. Bakić je prošle sezone bio u Šibeniku, baš kao i Perić, Kavelj, Duraković i Pozo

Objavljeno

na

Objavio/la

Serija se nastavlja, i to iz dvije perspektive. Serija dolazaka u Goricu, jer Ognjen Bakić jubilarni je deseti novi igrač u svlačionici HNK Gorice ovoga ljeta, a ujedno je i već peti bivši igrač Šibenika koji je stigao u Turopolje. Nakon Stefana Perića, Ikera Poza, Ante Kavelja i Elvira Durakovića, Šubićevac je našim Gradskim stadion zamijenio i 22-godišnji vezni igrač iz Kotora u Crnoj Gori.

– Prvi dojmovi su odlični, sretan sam što sam potpisao za klub poput Gorice. Naravno, zahvaljujem stručnom stožeru i Upravi na povjerenju, a ja ću napraviti sve da ispunim njihova očekivanja. U ovoj sezoni očekujem dobru i stabilnu Goricu, koja može igrati protiv svakog kluba u HNL-u. Nadam se da ćemo ostvariti što bolji plasman, a možda i “zgrabiti” mjesto koje nosi nešto više – rekao je Bakić nakon što je potpisao ugovor do ljeta 2028. godine.

U hrvatski nogomet mladi je Crnogorac stigao u siječnju 2022. godine, kad je potpisao za Osijek. Kadetski i juniorski staž odradio je u crnogorskom Grbalju i ljubljanskoj Olimpiji, da bi nakon 20-ak mjeseci u Osijeku završio u turskom Trabzonsporu. Povratak u HNL dogodio se kroz Šibenik, čije je boje branio cijele prošle sezone, u kojoj je na kraju njegov klub ispao iz najvišeg ranga.

Sljedeća postaja na njegovu putu je Gorica, svlačionica u kojoj mu je poznat i trener i dio igrača. Dočekat će ga i ozbiljna konkurencija, budući da u veznom redu, na pozicijama na kojima se najbolje osjeća, svoje minute traže i Pršir, Pavičić, Kavelj, Kapulica, Kučiš, Pozo… Istovremeno, poziciju desnog beka popunjava samo junior Kasumović, no i to bi se uskoro trebalo promijeniti. Možda već u subotu, na dan polaska za Split, gdje će u nedjelju Gorica gostovati kod Hajduka.

Nastavite čitati

Moja županija

Velika suša pogodila županiju! Proglašena prirodna nepogoda za 3 grada i 12 općina

Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.

Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.

Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.

Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Legalno kupanje na Čiču? Grad pokrenuo ključan potez koji bi to mogao omogućiti

Pokrenut je postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, što otvara vrata legalnom i sigurnom kupanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Grad Velika Gorica službeno je pokrenuo postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, čime bi se stvorili uvjeti za legalno kupanje i uređenje plaže. Objavio je to gradonačelnik Krešimir Ačkar na svom Facebook profilu, istaknuvši kako je izrađeno i idejno rješenje uređenja plaže.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

“Čič Beach”, umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka, godinama je neformalno okupljalište građana željnih osvježenja tijekom ljetnih mjeseci. No, zbog statusa eksploatacijskog područja, kupanje na njemu nije bilo zakonski dopušteno niti regulirano, a sigurnosni uvjeti nisu bili zajamčeni.

”Jezero Čiče ima ogroman potencijal, ne samo kao prirodni resurs već i kao društveni i rekreacijski prostor. Cilj nam je da u suradnji sa nadležnim ministarstvom, koncesionarom, udrugama i svim sugrađanima konačno imamo uređeno i sigurno kupalište s brojnim popratnim sadržajima. Bit će to moderan, funkcionalan i privlačan prostor koji će služiti za kupanje, sport, druženje i boravak u prirodi”, istaknuo je Ačkar.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Podsjetimo, Urbanistički plan uređenja ŠRC-a Jezero Novo Čiče na snazi je još od 2012. godine i predviđa jasnu namjenu prostora, uključujući i lokaciju za kupalište. Unatoč tome, građani su proteklih godina koristili jezero za kupanje, bez dozvola i bez službene infrastrukture.

Ovim korakom Grad konačno pokreće konkretnu realizaciju tog višegodišnjeg plana. Idejno rješenje za “Čič Beach” već je izrađeno i uključuje širok spektar sadržaja, od plaže i kupališnih objekata, preko sportskih terena, do prostora za rekreaciju, djecu, pa čak i pse. U planu su odbojka na pijesku, street workout zona, košarkaško igralište, šetnice, kabine za presvlačenje, vanjski tuševi, toranj za spasioca i ljetni šank s terasom.

Nakon što se zemljište formalno izdvoji iz eksploatacijskog polja, slijedi izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. Potom se ide u javnu nabavu za izvođenje radova, a tek tada i u samo uređenje kupališta.

Grad ističe kako se sve odvija u suradnji s nadležnim ministarstvom, koncesionarom i zainteresiranim udrugama, uz cilj stvaranja modernog, funkcionalnog i sigurnog kupališta dostupnog svim građanima.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno