Vijesti
Štafeta povodom Dana mladosti ubrzala građenje današnjeg Trga Stjepana Radića
Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.
Svaki dio našeg grada, naše Velike Gorice poseban je na svoj način. Da bi svaki njen dio izgledao onako kako treba, sa smislom, bili su potrebni ljudi koji su radili projekte i osmišljavali sve do najsitnijeg detalja, i to velika većina njih u vrijeme kad je puno teže bilo projektirati nego danas.
Hrvojka Paljan danas je u mirovini, ali i dalje s istim žarom priča o Galženici čiji je dio upravo ona osmislila. Bila je tada mlada, tridesetogodišnja arhitektica kada je dobila zadatak, od neuglednog prostora napraviti urbano naselje. Riječ je o Projektu arhitektonskog i urbanističkog rješenja stambenog naselja Gorica III – Galženica-jug koji je nastao sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme intenzivne stambene izgradnje.
Prema projektnom zadatku trebalo je osmisliti naselje s otprilike 1260 stanova različite veličine, odnosno naselje za otprilike četiri tisuće stanovnika. Investitor (G.P. Industrogradnja, Zagreb), postavio je projektantu vrlo stroge tehnološke zahtjeve, vezane uz industrijski način izgradnje, što je značilo obaveznu primjenu industrijski proizvedenih građevinskih elemenata, kao što su montažni fasadni elementi, montažna stubišta i kupaonica. Smatralo se naime, da je ovaj način izvedbe jeftiniji od klasične, što nažalost nije bilo posve točno. Za projektanta je primjena tih elemenata u projektu, bila je više od zahtjeva, bila je to zapovijed.
-Za mene, tada vrlo mladu arhitekticu, bio je to veliki izazov, a ujedno i šansa da se na konkretnom projektu primjene i znanstvene spoznaje iz područja urbane sociologije, koje su upozoravale na veliki nedostatak naselja „spavaonica“, a to je nedostatak prostora javnog okupljanja, gdje odraslim stanovnicima pružena mogućnost višeg oblika socijalizacije. U povijesti to je bio trg. Zadatak koji sam samoj sebi postavila, bio je osmisliti urbano naselje, ne „ spavaonicu“ i ukloniti nedostatke na koje su sociolozi upozoravali. – prisjeća se Paljan.
Kako bi se izbjegla monotonija naselja, nastala primjenom istih industrijski proizvedenih elemenata ( isti montažni parapeti na pročeljima), predloženo je bilo da svaki stambeni blok u naselju bude i horizontalno i vertikalno razveden, a cijela ploha trga stavljena je na raspolaganje umjetnicima i stanovnicima za njihovo kreativno izražavanje.
Prema prijedlogu, naselje sastoji se od 6 stambenih blokova, formiranih oko unutrašnjih dvorišta s igralištima za djecu, a da bi se postigao traženi urbanitet, stambeni blokovi br.1, br.2 i br.3 formiraju TRG,-centar naselja. Trg kao takav, bio je nepoznat u tadašnjoj urbanističkoj praksi.
– Širom grada nicala su dječja igrališta, parkovi i sl., međutim trg, kao mjesto odraslih, koliko je meni poznato, nije bio nigdje projektiran, a kamoli izveden. –kaže Paljan.
Trg u očima -djevojčice
Iako je prijedlog, kao takav bio je usvojen, pri realizaciji projekta odmah su se pojavile prve poteškoće vezane uz financiranje. Nitko nije htio snositi troškove realizacije trga, ni Velika Gorica, niti G.P. „Industrogradnja.“ Nakon puno pregovaranja napokon je bilo odlučeno da“Industrogradnja“ snosi troškove realizacije, ali se na nju dugo čekalo..
– Onda je potpuno neočekivano došao je zahtjev, da trg mora biti izveden do Dana mladosti, kada je s trga trebala krenuti štafeta u čast Titovog rođendana. To je značilo da su za izvedbu ostala samo nepuna tri mjeseca.
Uz ogromne napore taj rok je održan. Nažalost, uz ionako oskudnu ponudu građevinskog materijala, od kojih neke nije bilo moguće dobiti u potrebnim količinama i nemoguće kratkog roka izvedbe, pojavili su se mnogi problemi.
– U zadnji su tren, tako, prvobitno predviđene klinker pločice morale biti zamijenjene keramičkim pločicama, za koje se doduše tvrdilo da služe i za vanjsku upotrebu, što se nažalost nije pokazalo točnim. Od najjeftinijih pločica tražile su se još jeftinije. Štafeta je „slavno“ krenula s Trga na Dan mladosti, ali su uskoro pločice počele otpadati. Ploha Trga ubrzo je morala biti sanirana. Umjesto keramičkih pločica, ugrađene su betonske ploče. U kazetama za cvijeće zasađeno je bilo najjeftinije zimzeleno grmlje, čime je trg je izgubio svaku estetsku vrijednost. Bilo je to doslovce „ projektiranje u skromnim uvjetima“. – prisjeća se Paljan.
Tlocrt trga 1981.
Trg se u to vrijeme zvao Trg Veljka Vlahovića, i usprkos nedaćama, ubrzo je zaživio pravim urbanim životom. Događaji na trgu izmjenjivali su se jedan za drugim (održavale su se proslave Novih Godina, razni politički skupovi, koncerti,smotre folklora, lutkarske priredbe za djecu (PIF), itd.)
– Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.
U jednom od stambenih blokova na trgu predviđen je bio Dom kulture, i to ne kao zasebna zgrada (monument), nego kao dio stambene zgrade, kako bi bio jednostavno pristupačan stanovnicima. U realizaciji i ove ideje bilo je također problema, naravno, financijske prirode.
-Nakon puno pregovaranja, bilo je dogovoreno da se prostor predviđen za Dom kulture, tretira kao prostor “za nepoznatog korisnika“ s naglaskom da sadržaji budu isključivo s područja kulturnog djelovanja (kao npr. dvorana za više svrha, biblioteka, galerija slika i. sl.) Krajnji korisnik ovog prostora postalo je Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ iz Velike Gorice, tako je konačna distribucija sadržaja po etažama, kao i njihova veličina, izvedena prema njihovom programu. Zahvaljujući zaposlenicima, Dom je ostvario vrlo dobru suradnju stanovnicima. U Domu je otvorena prva galerija slika u Velikoj Gorici, poznata „ Galženica“, koja je u međuvremenu postala pravi “ brand“ Velike Gorice . Započela je s radom biblioteka i čitaonica, a u Dvorani za više svrha održavale su se gotovo svakodnevno kazališne predstave, koncerti ili prigodne priredbe.- kaže Paljan.
Tlocrt trga 2002.
U međuvremenu trg je promijenio ime i danas se zove Trg Stjepana Radića.
Tijekom godina oštećenja na plohi trga postala su sve veća, urbani inventar počeo je propadati, a zelenilo djelovalo krajnje zapušteno. Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice, 2002. godine pristupilo izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju Trga.
-Krajem 2015 g., održana je proslave 35-godišnjice rada galerije „Galženica“. Proslava se proširila na proslavu rada cijelog Doma kulture i protegla na gotovo tjedan dana. Svoju proslavu imao je svaki sadržaj zasebno. Svoju proslavu imala biblioteka i knjižnica, svoju proslavu imala je i mala Dvorana za više svrha. Za mene je ovo bilo potpuno neočekivano iskustvo. Znam da se slave sportski uspjesi, ali da netko „slavi“ rad Doma kulture, nisam čula. –oduševljeno govori Paljan.
U svijetu spektakla kojim nas svakodnevno bombardiraju mediji, jedan je mali trg, nastao u skromnim uvjetima, ispunio svoju zadaću. Stanovnicima je pružena prostorna mogućnost da postanu uspješni građani, da se druže, zajedno vesele, stvaraju „umjetnička“djela i da zajedno sa sadržajima u Domu kulture zadovolje svoje kreativne, i kulturne potrebe.
-U samoj realizaciji projekta bilo je uključeno najmanje 1000 sudionika, projektanti raznih struka, građevinski radnici, obrtnici i drugi. Tisuću radnih mjesta, rekli bi danas političari. Sa zahvalnošću prisjećam se svih koji su pomogli pri realizaciji ovog projekta, posebno onih, koji su mi omogućili mi, da se kao vrlo mlada arhitektica „upustim“ u rješavanje ovako kompleksne problematike kao što je projekt stambenog naselja, a nadasve dragog, nažalost prerano preminulog kolege i prijatelja Đure Thota iz Zavoda za komunalnu djelatnost, planiranje i urbanizam općine Velika Gorica, koji mi je bio velika podrška u realizaciji ideje “urbano naselje, ne spavaonica“.-zaključila je Paljan.
Želite li doznati više o ovom projektu, moći ćete to iz prve ruke doznati od arhitektice Hrvojke Paljan, 10.prosinca u Galeriji Galženica kada će biti održano predavanje ”Projektiranje u skromnim uvjetima” o arhitektonsko-urbanističkom razvoju naselja Galženica u Velikoj Gorici.
Vijesti
Zagreb opet podrhtava – potres magnitude 1,5 osjetili građani s istoka grada
Građani javljali su da su osjetili kratko podrhtavanje i čuli glasan zvuk.
Moja županija
Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva
Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva
Lovački savez Zagrebačke županije obilježio je u Zaprešiću 30 godina djelovanja, a svečanost je održana u prostoru Vršilnice uz sudjelovanje brojnih predstavnika lovačkih društava, lokalne samouprave i državnih institucija.
Ovo značajno jubilejsko okupljanje poslužilo je kao prilika za osvrt na razvoj i rezultate Saveza kroz tri desetljeća rada. Prema riječima predsjednika Lovačkog saveza Zagrebačke županije i Hrvatskog lovačkog saveza Mate Čička, danas u sastavu županijske organizacije djeluje 83 lovačka društva te više od 3600 lovaca.
Istaknuo je kako su od 1996. godine do danas mnogi pojedinci dali svoj doprinos razvoju i promociji lovstva te im je ovom prilikom uputio zahvalu.
„Puno dobrih ljudi radilo je na promociji lovstva od 1996. godine do danas. Ovo je prilika da se svima njima kaže jedno veliko hvala“, rekao je Čičak, istaknuvši brojne uspjehe u protekla tri desetljeća.
U svom obraćanju posebno se osvrnuo na rezultate u kinologiji i sportskom streljaštvu, gdje su članovi Saveza ostvarili zapažene uspjehe, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Među istaknutim rezultatima izdvojio je pojedinačne i ekipne uspjehe na europskim natjecanjima.
„Bilo je tu puno sjajnih kinologa, a i rezultati u lovnom streljaštvu bili su izvrsni, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, kada imamo državne prvake, ali i brojne uspjehe na međunarodnoj sceni. Mario Genzić bio je treći na Europskom prvenstvu, dok je naša ekipa lani bila ukupni pobjednik. Tu su i naši kinolozi Postić, Gligora, Štritof, Škrobot i brojni drugi“, rekao je Čičak, istaknuvši kako je Lovački savez Zagrebačke županije perjanica hrvatskog lovstva.
Posebno je zahvalio Zagrebačkoj županiji te gradovima i općinama na kontinuiranoj podršci, istaknuvši kako se kroz različite modele financiranja i suradnje osigurava stabilno djelovanje lovačkih društava.
U ime Županije na svečanosti je sudjelovao zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je podsjetio na važnu ulogu Županije u razdoblju kada su prvi put dodjeljivane koncesije lovišta domaćim društvima.
„Bio je to pun pogodak, a slijedom toga mi njima i produžujemo koncesije, ali i osiguravano značajne potpore za njihovo djelovanje, od uređenja lovačkih domova pa do potpora za unos divljači u lovište“, naglasio je Tomljenović, dodajući kako Županija i dalje pruža snažnu potporu lovcima i njihovim aktivnostima.
Svečanosti je nazočio i ministar unutarnjih poslova te potpredsjednik Vlade RH Davor Božinović, koji je istaknuo važnost i širu društvenu ulogu lovaca.
„Trideset godina Lovačkog saveza obljetnica je koja je vrijedna svakog poštovanja. Vaša je uloga je puno više od lovačke aktivnosti, jer vi doprinosite očuvanju prirode, kao i odgovornosti prema sigurnosti zajednice“, rekao je Božinović.
Program obilježavanja 30. obljetnice održan je u Vršilnici, a najavljeno je da će tijekom 2026. godine Zaprešić biti domaćin nizu lovnih manifestacija koje će završiti svečanim Lovačkim balom 27. studenoga.
Čestitku povodom jubileja uputio je i gradonačelnik Željko Turk, koji je naglasio kako Grad Zaprešić prepoznaje i cijeni doprinos lovačkih društava u zaštiti prirode i okoliša.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
Uskrsni sajam u Dubravici okupio OPG-ove i brojne posjetitelje
Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, a sajmovi su važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije.
U Dubravici je protekle subote održan tradicionalni Uskrsni sajam koji je i ove godine okupio lokalne OPG-ove, udruge te posjetitelje iz same općine i okolnih područja.
Manifestacija je svečano otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je tom prilikom naglasio važnost razvijene komunalne i prometne infrastrukture u općini, ali i veliki broj djece i mladih na sajmu kao snažan pokazatelj perspektive i vitalnosti lokalne zajednice.
Programu se pridružio i načelnik Općine Dubravica Marin Štritof, koji je u svom obraćanju istaknuo zajedništvo i optimizam kao ključne preduvjete za održavanje i razvoj ovakvih događanja.
U ime Zagrebačke županije nazočio je zamjenik župana Damir Tomljenović, zajedno s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović. Tomljenović je istaknuo kako su sajmovi važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije, a pritom je uputio i poziv poljoprivrednicima na prijavu na županijske natječaje. „Ove godine raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine“, naglasio je Tomljenović.
Sajamski prostor bio je ispunjen ponudom domaćih proizvoda – od suhomesnatih delicija, jaja i kolača do raznih uskrsnih dekoracija i rukotvorina, a posjetitelji su mogli kušati i kupiti najbolje iz lokalne proizvodnje.
U sklopu programa organizirano je i ocjenjivanje proizvoda, pri čemu je stručni žiri odabrao najbolje izlagače. Dodijeljena su priznanja najboljim vinarima te nagrada za najbolju domaću šunku.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Obrazovanje
Škole u fokusu nove inicijative: otvoren poziv za pilot projekt
Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci.
Gospodarstvo
VG Čistoća daje važan doprinos razvoju kružnog gospodarstva
Dotaknula su se pitanja o funkcioniranju postojećeg sustava, financijskim aspekatima gospodarenja otpadom i podjeli odgovornosti među uključenim akterima.
-
Vijestiprije 4 danaFOTO Građani već od ranog jutra krenuli po uskrsnicu – Prijave do sutra!
-
HOTNEWSprije 6 danaFOTO Sudar dvaju automobila na Zagrebačkoj
-
CityLIGHTSprije 5 danaOd Kajzerice do Gorice: kako imena otkrivaju povijest našeg kraja
-
Vijestiprije 3 danaDijete ozlijeđeno u Šestak Brdu! Automobil naletio na srušeno stablo