Povežite se s nama

Vijesti

Štafeta povodom Dana mladosti ubrzala građenje današnjeg Trga Stjepana Radića

Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.

Objavljeno

na

Svaki dio našeg grada, naše Velike Gorice poseban je na svoj način. Da bi svaki njen dio izgledao onako kako treba, sa smislom, bili su potrebni ljudi koji su radili projekte i osmišljavali sve do najsitnijeg detalja, i to velika većina njih u vrijeme kad je puno teže bilo projektirati nego danas.

Hrvojka Paljan danas je u mirovini, ali i dalje s istim žarom priča o Galženici čiji je dio upravo ona osmislila. Bila je tada mlada, tridesetogodišnja arhitektica kada je dobila zadatak, od neuglednog prostora napraviti urbano naselje. Riječ je o Projektu arhitektonskog i urbanističkog rješenja stambenog naselja Gorica III – Galženica-jug koji je nastao sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme intenzivne stambene izgradnje.

Prema projektnom zadatku trebalo je osmisliti naselje s otprilike 1260 stanova različite veličine, odnosno naselje za otprilike četiri tisuće  stanovnika. Investitor (G.P. Industrogradnja, Zagreb), postavio je projektantu vrlo stroge tehnološke zahtjeve, vezane uz industrijski način izgradnje, što je značilo obaveznu primjenu industrijski proizvedenih građevinskih elemenata, kao što su montažni fasadni elementi, montažna stubišta i kupaonica.  Smatralo se naime, da je ovaj način izvedbe jeftiniji od klasične, što nažalost nije bilo posve točno. Za projektanta je primjena tih elemenata u projektu, bila je više od zahtjeva, bila je to zapovijed.

-Za mene, tada vrlo mladu arhitekticu, bio je to veliki izazov, a ujedno i šansa da se na konkretnom projektu primjene i znanstvene spoznaje iz područja urbane sociologije, koje su upozoravale na veliki nedostatak naselja „spavaonica“, a to je nedostatak prostora javnog okupljanja, gdje odraslim stanovnicima pružena mogućnost višeg oblika socijalizacije. U povijesti to je bio trg. Zadatak koji sam samoj sebi postavila, bio je osmisliti urbano naselje, ne „ spavaonicu“ i ukloniti nedostatke na koje su sociolozi upozoravali. – prisjeća se Paljan.

Kako bi se izbjegla monotonija naselja, nastala primjenom istih industrijski proizvedenih elemenata ( isti montažni parapeti na pročeljima), predloženo je bilo da svaki stambeni blok u naselju bude i horizontalno i vertikalno razveden, a cijela ploha trga stavljena je na raspolaganje umjetnicima i stanovnicima za njihovo kreativno izražavanje.

Prema prijedlogu, naselje sastoji se od 6 stambenih blokova, formiranih oko unutrašnjih dvorišta s igralištima za djecu, a da bi se postigao traženi urbanitet, stambeni blokovi br.1, br.2 i br.3 formiraju TRG,-centar naselja.  Trg kao takav, bio je nepoznat u tadašnjoj urbanističkoj praksi.

– Širom grada nicala su dječja igrališta, parkovi i sl., međutim trg, kao mjesto odraslih, koliko je meni poznato, nije bio nigdje projektiran, a kamoli izveden. –kaže Paljan.

Trg u očima -djevojčice

Iako je prijedlog, kao takav bio je usvojen, pri realizaciji projekta odmah su se pojavile prve poteškoće vezane uz financiranje. Nitko nije htio snositi troškove realizacije trga, ni Velika Gorica, niti  G.P. „Industrogradnja.“  Nakon puno pregovaranja napokon je bilo odlučeno da“Industrogradnja“ snosi troškove realizacije, ali se na nju dugo čekalo..

– Onda je potpuno neočekivano došao je zahtjev, da trg mora biti izveden do Dana mladosti, kada je s trga trebala krenuti štafeta u čast Titovog rođendana. To je značilo da su za izvedbu ostala samo nepuna tri mjeseca.

Uz ogromne napore taj rok je održan. Nažalost, uz ionako oskudnu ponudu građevinskog materijala, od kojih neke nije bilo moguće dobiti u potrebnim količinama i nemoguće kratkog roka izvedbe, pojavili su se mnogi problemi.

– U zadnji su tren, tako, prvobitno predviđene klinker pločice morale biti zamijenjene keramičkim pločicama, za koje se doduše tvrdilo da služe i za vanjsku upotrebu, što se nažalost nije pokazalo točnim. Od najjeftinijih pločica tražile su se još jeftinije. Štafeta je „slavno“ krenula s Trga na Dan mladosti, ali su uskoro pločice počele otpadati. Ploha Trga ubrzo je morala biti sanirana. Umjesto keramičkih pločica, ugrađene su betonske ploče. U kazetama za cvijeće zasađeno je bilo najjeftinije zimzeleno grmlje, čime je trg je izgubio svaku estetsku vrijednost. Bilo je to doslovce „ projektiranje u skromnim uvjetima“. – prisjeća se Paljan.

Tlocrt trga 1981.

Trg se u to vrijeme zvao Trg Veljka Vlahovića, i usprkos nedaćama, ubrzo je zaživio pravim urbanim životom. Događaji na trgu izmjenjivali su se jedan za drugim (održavale su se proslave Novih Godina, razni politički skupovi, koncerti,smotre folklora, lutkarske priredbe za djecu (PIF), itd.)

– Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.

U jednom od stambenih blokova na trgu predviđen je bio Dom kulture, i to ne kao zasebna zgrada (monument), nego kao dio stambene zgrade, kako bi bio jednostavno pristupačan stanovnicima.  U realizaciji i ove ideje bilo je također problema, naravno, financijske prirode.

-Nakon puno pregovaranja, bilo je dogovoreno da se prostor predviđen za Dom kulture, tretira kao prostor “za nepoznatog korisnika“ s naglaskom da sadržaji budu isključivo s područja kulturnog djelovanja (kao npr. dvorana za više svrha, biblioteka, galerija slika i. sl.) Krajnji korisnik ovog prostora postalo je Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ iz Velike Gorice, tako je konačna distribucija sadržaja po etažama, kao i njihova veličina, izvedena  prema njihovom programu. Zahvaljujući zaposlenicima, Dom je ostvario vrlo dobru suradnju stanovnicima. U Domu je otvorena prva galerija slika u Velikoj Gorici, poznata „ Galženica“, koja je u međuvremenu postala pravi “ brand“ Velike Gorice . Započela je s radom biblioteka i čitaonica, a u Dvorani za više svrha održavale su se gotovo svakodnevno kazališne predstave, koncerti ili prigodne priredbe.- kaže Paljan.

Tlocrt trga 2002.

U međuvremenu trg je promijenio ime i danas se zove Trg Stjepana Radića.

Tijekom godina oštećenja na plohi trga postala su sve veća, urbani inventar počeo je propadati, a zelenilo djelovalo krajnje zapušteno. Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice, 2002. godine pristupilo izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju Trga.

-Krajem 2015 g., održana je proslave 35-godišnjice rada galerije „Galženica“. Proslava se proširila na proslavu rada cijelog Doma kulture i protegla na gotovo tjedan dana. Svoju proslavu imao je svaki sadržaj zasebno. Svoju proslavu imala biblioteka i knjižnica, svoju proslavu imala je i mala Dvorana za više svrha. Za mene je ovo bilo potpuno neočekivano iskustvo. Znam da se slave sportski uspjesi, ali da netko „slavi“ rad Doma kulture, nisam čula. –oduševljeno govori Paljan.

 

U svijetu spektakla kojim nas svakodnevno bombardiraju mediji, jedan je mali trg, nastao u skromnim uvjetima, ispunio svoju zadaću. Stanovnicima je pružena prostorna mogućnost da postanu uspješni građani, da se druže, zajedno vesele, stvaraju „umjetnička“djela i da zajedno sa sadržajima u Domu kulture zadovolje svoje kreativne, i kulturne potrebe.

-U samoj realizaciji projekta bilo je uključeno najmanje 1000 sudionika, projektanti raznih struka, građevinski radnici, obrtnici i drugi. Tisuću radnih mjesta, rekli bi danas političari. Sa zahvalnošću prisjećam se svih koji su pomogli pri realizaciji ovog projekta, posebno onih, koji su mi omogućili mi, da se kao vrlo mlada arhitektica „upustim“ u rješavanje ovako kompleksne problematike kao što je projekt stambenog naselja, a nadasve dragog, nažalost prerano preminulog kolege i prijatelja Đure Thota iz Zavoda za komunalnu djelatnost, planiranje i urbanizam općine Velika Gorica, koji mi je bio velika podrška u realizaciji ideje “urbano naselje, ne spavaonica“.-zaključila je Paljan.

Želite li doznati više o ovom projektu, moći ćete to iz prve ruke doznati od arhitektice Hrvojke Paljan, 10.prosinca u Galeriji Galženica kada će biti održano predavanje ”Projektiranje u skromnim uvjetima” o arhitektonsko-urbanističkom razvoju naselja Galženica u Velikoj Gorici.

 

Moja županija

Sustav zaštite od požara financirat će se s 998.300 eura

Sredstva za županijske operativne snage civilne zaštite povećana su za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu.

Objavljeno

na

Na 24. Sjednici Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije donesen Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara za 2025. godinu koji u financijskim brojkama iznosi 998.300 eura. 

Od navedenog iznosa najveći dio sredstava odlazi na osnovnu djelatnost Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije za koju je predviđeno 500.500 eura, zatim za nabavu vatrogasnih vozila i opreme osigurano je 110.000 eura, za financiranje Centra 112 – vatrogasni koordinatori osigurano je 275.000 eura, za intervenciju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osigurano 25.000 eura, a za godišnju vježbu operativnih snaga Zagrebačke županije osigurano je po 15.000 eura. Također, za osposobljavanje specijalističkih timova osigurano je 62.800 eura, dok je za predfinanciranje projekta Force Intereg predviđeno 10.000 eura.  

Foto: Zagrebačka županija

– Sredstva za operativne snage civilne zaštite u ovoj su godini povećana za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu a više sredstava osigurano je i za rad i opremanje svih sastavnica županijskih operativnih snaga – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec, ujedno i načelnik Stožera. 

Na sjednici je utvrđen i prijedlog Plana operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku  za područje Zagrebačke županije u 2025. godini, kao temeljni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti Zagrebačke županije i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara s područja Županije. 

Foto: Zagrebačka županija

Također, donesen je i Plan aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara na području Zagrebačke županije a utvrđeni su i prostori  za uspostavu zapovjednih mjesta kod koordinacije prilikom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora. Tako je za područje Žumberka i Samoborskog gorja izabrana upravna zgrada Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“, Ispostava Eko centar Budinjak, dok je za područje „Parka prirode Medvednica“, u dijelu koji prostorno ulazi u područje Zagrebačke županije, kao i dosadašnjih godina odabrana upravna zgrada Općine Bistra. 

Osim toga, Stožer je donio i Zaključak o nabavi opreme za sustav radio veza za potrebe sustava civilne zaštite Zagrebačke županije. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Sport

Samobor čekaju u dvorani, ali… ‘Nadamo se samo da neće pasti kiša’

Košarkaši Gorice u srijedu od 19 sati dočekuju vodeći Samobor u utakmici koja je trebala biti odigrana u subotu. Nije odigrana zato što je padala kiša, pa sad svi gledaju u nebo. I u krov dvorane

Objavljeno

na

Objavio/la

Košarka se u Velikoj Gorici trebala igrati u subotu, tad je bilo predviđeno da u goste dođe vodeći Samobor, ali sve je to – palo u vodu. Tako to možemo reći i figurativno i doslovno, jer dogodilo se ono što se po svakoj logici i standardima 21. stoljeća ne bi trebalo događati. Pala je kiša, a budući da krov Gradske sportske dvorane prokišnjava već neko vrijeme, nije bilo mogućnosti da se tu išta igra.

– Imali smo problema već u petak, kad je kiša počela padati, bilo je ručnika i kanti po parketu, nadali smo se da će kroz subotu kiša usporiti, možda i prestati, ali zapravo se pojačala. Bili smo prisiljeni odgoditi utakmicu, budući da bismo u suprotnome ugrožavali zdravlje igrača. Niti je bilo lijepo vidjeti ručnike po parketu, niti je u tim uvjetima moguće igrati – rekao je trener Gorice Damir Miljković, koji je svoje igračke dane proveo na vrlo visokim razinama.

U tom smislu, ovakve situacije nije često doživljavao.

– To je viša sila, ali ne bi se to trebalo događati. Problema bude i na najvećim stadionima i dvoranama, ali sad je važno samo da smo uspjeli sve organizirati da se igra u srijedu od 19 sati. Nadamo se dobrom vremenu, pa da ovaj put uspijemo to odigrati – poželio je Cici, kako ga zovu, prizivajući tako uspomene na sedamdesete godine prošlog stoljeća, kad se košarka igrala na vanjskim igralištima…

Pedeset i nešto godina poslije vrijeme je, srećom, povoljno za košarku i u dvorani i na otvorenom, a protivnik je respektabilan.

– Čeka nas vodeća momčad lige, momčad koja ima ambiciju ući u Premijer ligu, a imaju i igrača koji je dvaput bio prvak Europe. To je, naravno, moj bivši suigrač Kruno Simon, i mislim da je to dovoljno dobra pozivnica za sve. Mi smo mladi, ali bit ćemo i gladni, nadam se da ćemo se predstaviti u najboljem mogućem izdanju – poželio je trener.

Gorica se drži na sredini tablice Prve lige, odnosno drugog ranga hrvatske košarke, što je u skladu s planovima.

– Gledajući kako smo krenuli, kakav profil igrača smo imali, koliko su mladi, mislim da možemo biti zadovoljni. Osigurali smo ostanak, što ne bi trebala biti ambicija kluba poput ovoga, kao ni mene kao trenera, ali krenuli smo jednim novim putem, a dečki to prate. Maksimalno su koncentrirani i fokusirani, moraju stalno biti i gladni dokazivanja na parketu, a bude li tako, bolji rezultati neće izostati – vjeruje Miljković.

Županijski derbi, drugi pokušaj. Bježi kišo s prozora. I s krovišta…

Nastavite čitati

Politika

Grmoja došao dati podršku Nadi Finderle: ‘Vrijeme je za konkretna rješenja’

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja sudjelovao je na konferenciji za novinare zajedno s Nadom Finderle, stranačke kandidatkinje za gradonačelnicu Velike Gorice

Objavljeno

na

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja ove je srijede došao u Veliku Goricu dati podršku Mostovoj kandidatkinji za gradonačelnicu Nadi Finderle. Na konferenciji za medije ispred Muzeja Turopolja istaknuto je kako je Velikoj Gorici potrebna promjena koja će građanima vratiti povjerenje u lokalnu vlast.

– Nada zna s čime se građani svakodnevno suočavaju – od nefunkcionalnog zdravstva i loše demografske slike do pitanja sigurnosti. Ona ne nudi općenite floskule, već konkretna rješenja. Gorici treba vlast koja radi za ljude, a ne za interese političkih elita. Zato ima moju punu podršku – rekao je Grmoja.

Finderle je naglasila kako građani Velike Gorice zaslužuju više od obećanja, “jasan plan i sposobnu gradsku upravu koja zna što radi”. Posebno je istaknula sigurnost kao temu o kojoj se u javnosti premalo govori, iako je građanima sve važnija.

– Od sigurnosti na cestama, do sigurnosti u zdravstvu i izazova koje donosi dolazak sve većeg broja migranata, to su teme o kojima se ne smije šutjeti. Potrebna je odgovorna i pripremljena gradska vlast – poručila je Finderle.

U svom obraćanju osvrnula se i na gospodarstvo te, kako tvrdi, lošu poduzetničku klimu u gradu.

– Grad mora biti partner poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima. Oni su motor razvoja, a trenutno nailaze na zidove, birokraciju i nerazumijevanje. To ćemo promijeniti – istaknula je.

Na kraju, Finderle je pozvala sve građane koji žele drugačiju Veliku Goricu da se uključe, prate njezin rad putem društvenih mreža i web stranice, te da sami procijene program koji nudi.

– Ako vam je dosta improvizacije, ako želite sustavne promjene i kvalitetniji život, pridružite nam se – poručila je Mostova kandidatkinja.

Nastavite čitati

Moja županija

30 godina županijskog Zavoda za prostorno uređenje

Inventura Zavoda pokazala 35 odrađenih prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru, više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije obilježio je 30 godina rada i prostornog planiranja na području županije.  

Na svečanoj proslavi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ravnateljica Zavoda Željka Kučinić u svojem je govoru istaknula opsežni posao koji je odrađen od dana osnivanja do danas. 

– U svakom našem planu, u svakom projektu, nastojali smo postići sklad između planiranih zahvata i bogatih resursa kojima obiluje Zagrebačka županija. Od planova i projekata koje je u 30 godina izradio Zavod, svakako treba izdvojiti 35 prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja na planove gradova i općina, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru i više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav čime su građanima godinama dostupni svi planovi do razine njihove čestice – naglasila je Kučinić. 

Foto: Zagrebačka županija

Na dugogodišnjem uspješnom radu djelatnicima Zavoda čestitao je župan Stjepan Kožić.  

– Posebno ističem vaš značajan doprinos razvoju Zagrebačke županije i podsjećam da je na temeljima županijskog Prostornog plana, izgradnjom brojnih zahvata u prostoru, Zagrebačka županija privukla brojne poduzetnike i mlade obitelji što je rezultiralo da je danas Zagrebačka županija jedna od najrazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj. Iz posljednjih podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da se broj stanovnika u našoj Županiji povećao od posljednjeg popisa, što govori o privlačnosti županijskog prostora za život, rad i ostanak – istaknuo je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Među brojnim uzvanicima na obljetnici su Zavodu čestitali Amelio Vekić u ime Ministarstva kulture i medija, Bojan Linardić u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, zatim  predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt i profesor s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tihomir Jukić. 

Također, povodom okrugle obljetnice u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice postavljena je izložba „Susret ruralnog i urbanog“ kao presjek radova prostornih planera i stručnih suradnika koji su doprinijeli kvalitetnom uređenju prostora Zagrebačke županije unazad 30 godina. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Općina Križ dobiva više od 4 kilometra asfaltiranih cesta

Radove vrijedne milijun eura zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Započeli su radovi na asfaltiranju cesta na području Općine Križ a prva dionica je Ulice braće Radić, inače ulazna cesta u središte općine, te ujedno i izlaz iz poduzetničke zone. Početak radova na obnovi kolničke konstrukcije obišao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović zajedno sa suradnicima. 

– Riječ je o prvoj od četiri dionice lokalnih i županijskih cesta koje će se obnavljati u općini Križ, a ukupna vrijednost ovih investicija iznosi oko milijun eura. Ovo su velike investicije za koje je novac osigurao ŽUC i kreditno zaduženje koje je odobrila Skupština Zagrebačke županije. Ovo je nastavak povijesnog ulaganja u prometnu infrastrukturu vrijedno više od 90 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU. Zahvaljujući ovogodišnjem rekordnom proračunu ŽUC-a od 28 milijuna eura sve županijske ceste bit će sigurne za promet – naglasio je Tomljenović. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako paralelno s radovima u Ulici braće Radić, slijedi i asfaltiranje Peščenićke ulice koja vodi u naselje Razljev te lokalne ceste koja povezuje Malu Hrastilnicu i Johovec. Također, obnavljat će se i kilometar kolnika Ulice Milke Trnine u centru Križa, te će time općina Križ dobiti 4,4 kilometra asfalta. 

– Radove zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. Planirani završetak radova je kroz 3 tjedna čime postižemo veći komunalni standard za građane općine Križ – rekao je načelnik Općine Marko Magdić. 

Inače, u protekle 4 godine izvedeno je radova na prometnoj infrastrukturi u vrijednosti oko 150 milijuna eura. 

– Planirana sredstva za ovu godinu raspodijeljena su na nekoliko segmenata. 15 milijuna eura ćemo uložiti u asfaltiranje, a 10 milijuna na točkaste projekte tipa rotora, sanacija klizišta i mostova, male infrastrukturne cestovne projekte te naše redovito održavanje, dok je milijun eura predviđeno za projektiranje novih projekata – najavio je ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije Tomislav Landeka dodavši kako su u planu i 2 velika projekta koji čekaju raspisivanje javnog poziva od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna eura. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.