Povežite se s nama

Vijesti

Štafeta povodom Dana mladosti ubrzala građenje današnjeg Trga Stjepana Radića

Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.

Objavljeno

na

Svaki dio našeg grada, naše Velike Gorice poseban je na svoj način. Da bi svaki njen dio izgledao onako kako treba, sa smislom, bili su potrebni ljudi koji su radili projekte i osmišljavali sve do najsitnijeg detalja, i to velika većina njih u vrijeme kad je puno teže bilo projektirati nego danas.

Hrvojka Paljan danas je u mirovini, ali i dalje s istim žarom priča o Galženici čiji je dio upravo ona osmislila. Bila je tada mlada, tridesetogodišnja arhitektica kada je dobila zadatak, od neuglednog prostora napraviti urbano naselje. Riječ je o Projektu arhitektonskog i urbanističkog rješenja stambenog naselja Gorica III – Galženica-jug koji je nastao sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme intenzivne stambene izgradnje.

Prema projektnom zadatku trebalo je osmisliti naselje s otprilike 1260 stanova različite veličine, odnosno naselje za otprilike četiri tisuće  stanovnika. Investitor (G.P. Industrogradnja, Zagreb), postavio je projektantu vrlo stroge tehnološke zahtjeve, vezane uz industrijski način izgradnje, što je značilo obaveznu primjenu industrijski proizvedenih građevinskih elemenata, kao što su montažni fasadni elementi, montažna stubišta i kupaonica.  Smatralo se naime, da je ovaj način izvedbe jeftiniji od klasične, što nažalost nije bilo posve točno. Za projektanta je primjena tih elemenata u projektu, bila je više od zahtjeva, bila je to zapovijed.

-Za mene, tada vrlo mladu arhitekticu, bio je to veliki izazov, a ujedno i šansa da se na konkretnom projektu primjene i znanstvene spoznaje iz područja urbane sociologije, koje su upozoravale na veliki nedostatak naselja „spavaonica“, a to je nedostatak prostora javnog okupljanja, gdje odraslim stanovnicima pružena mogućnost višeg oblika socijalizacije. U povijesti to je bio trg. Zadatak koji sam samoj sebi postavila, bio je osmisliti urbano naselje, ne „ spavaonicu“ i ukloniti nedostatke na koje su sociolozi upozoravali. – prisjeća se Paljan.

Kako bi se izbjegla monotonija naselja, nastala primjenom istih industrijski proizvedenih elemenata ( isti montažni parapeti na pročeljima), predloženo je bilo da svaki stambeni blok u naselju bude i horizontalno i vertikalno razveden, a cijela ploha trga stavljena je na raspolaganje umjetnicima i stanovnicima za njihovo kreativno izražavanje.

Prema prijedlogu, naselje sastoji se od 6 stambenih blokova, formiranih oko unutrašnjih dvorišta s igralištima za djecu, a da bi se postigao traženi urbanitet, stambeni blokovi br.1, br.2 i br.3 formiraju TRG,-centar naselja.  Trg kao takav, bio je nepoznat u tadašnjoj urbanističkoj praksi.

– Širom grada nicala su dječja igrališta, parkovi i sl., međutim trg, kao mjesto odraslih, koliko je meni poznato, nije bio nigdje projektiran, a kamoli izveden. –kaže Paljan.

Trg u očima -djevojčice

Iako je prijedlog, kao takav bio je usvojen, pri realizaciji projekta odmah su se pojavile prve poteškoće vezane uz financiranje. Nitko nije htio snositi troškove realizacije trga, ni Velika Gorica, niti  G.P. „Industrogradnja.“  Nakon puno pregovaranja napokon je bilo odlučeno da“Industrogradnja“ snosi troškove realizacije, ali se na nju dugo čekalo..

– Onda je potpuno neočekivano došao je zahtjev, da trg mora biti izveden do Dana mladosti, kada je s trga trebala krenuti štafeta u čast Titovog rođendana. To je značilo da su za izvedbu ostala samo nepuna tri mjeseca.

Uz ogromne napore taj rok je održan. Nažalost, uz ionako oskudnu ponudu građevinskog materijala, od kojih neke nije bilo moguće dobiti u potrebnim količinama i nemoguće kratkog roka izvedbe, pojavili su se mnogi problemi.

– U zadnji su tren, tako, prvobitno predviđene klinker pločice morale biti zamijenjene keramičkim pločicama, za koje se doduše tvrdilo da služe i za vanjsku upotrebu, što se nažalost nije pokazalo točnim. Od najjeftinijih pločica tražile su se još jeftinije. Štafeta je „slavno“ krenula s Trga na Dan mladosti, ali su uskoro pločice počele otpadati. Ploha Trga ubrzo je morala biti sanirana. Umjesto keramičkih pločica, ugrađene su betonske ploče. U kazetama za cvijeće zasađeno je bilo najjeftinije zimzeleno grmlje, čime je trg je izgubio svaku estetsku vrijednost. Bilo je to doslovce „ projektiranje u skromnim uvjetima“. – prisjeća se Paljan.

Tlocrt trga 1981.

Trg se u to vrijeme zvao Trg Veljka Vlahovića, i usprkos nedaćama, ubrzo je zaživio pravim urbanim životom. Događaji na trgu izmjenjivali su se jedan za drugim (održavale su se proslave Novih Godina, razni politički skupovi, koncerti,smotre folklora, lutkarske priredbe za djecu (PIF), itd.)

– Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.

U jednom od stambenih blokova na trgu predviđen je bio Dom kulture, i to ne kao zasebna zgrada (monument), nego kao dio stambene zgrade, kako bi bio jednostavno pristupačan stanovnicima.  U realizaciji i ove ideje bilo je također problema, naravno, financijske prirode.

-Nakon puno pregovaranja, bilo je dogovoreno da se prostor predviđen za Dom kulture, tretira kao prostor “za nepoznatog korisnika“ s naglaskom da sadržaji budu isključivo s područja kulturnog djelovanja (kao npr. dvorana za više svrha, biblioteka, galerija slika i. sl.) Krajnji korisnik ovog prostora postalo je Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ iz Velike Gorice, tako je konačna distribucija sadržaja po etažama, kao i njihova veličina, izvedena  prema njihovom programu. Zahvaljujući zaposlenicima, Dom je ostvario vrlo dobru suradnju stanovnicima. U Domu je otvorena prva galerija slika u Velikoj Gorici, poznata „ Galženica“, koja je u međuvremenu postala pravi “ brand“ Velike Gorice . Započela je s radom biblioteka i čitaonica, a u Dvorani za više svrha održavale su se gotovo svakodnevno kazališne predstave, koncerti ili prigodne priredbe.- kaže Paljan.

Tlocrt trga 2002.

U međuvremenu trg je promijenio ime i danas se zove Trg Stjepana Radića.

Tijekom godina oštećenja na plohi trga postala su sve veća, urbani inventar počeo je propadati, a zelenilo djelovalo krajnje zapušteno. Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice, 2002. godine pristupilo izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju Trga.

-Krajem 2015 g., održana je proslave 35-godišnjice rada galerije „Galženica“. Proslava se proširila na proslavu rada cijelog Doma kulture i protegla na gotovo tjedan dana. Svoju proslavu imao je svaki sadržaj zasebno. Svoju proslavu imala biblioteka i knjižnica, svoju proslavu imala je i mala Dvorana za više svrha. Za mene je ovo bilo potpuno neočekivano iskustvo. Znam da se slave sportski uspjesi, ali da netko „slavi“ rad Doma kulture, nisam čula. –oduševljeno govori Paljan.

 

U svijetu spektakla kojim nas svakodnevno bombardiraju mediji, jedan je mali trg, nastao u skromnim uvjetima, ispunio svoju zadaću. Stanovnicima je pružena prostorna mogućnost da postanu uspješni građani, da se druže, zajedno vesele, stvaraju „umjetnička“djela i da zajedno sa sadržajima u Domu kulture zadovolje svoje kreativne, i kulturne potrebe.

-U samoj realizaciji projekta bilo je uključeno najmanje 1000 sudionika, projektanti raznih struka, građevinski radnici, obrtnici i drugi. Tisuću radnih mjesta, rekli bi danas političari. Sa zahvalnošću prisjećam se svih koji su pomogli pri realizaciji ovog projekta, posebno onih, koji su mi omogućili mi, da se kao vrlo mlada arhitektica „upustim“ u rješavanje ovako kompleksne problematike kao što je projekt stambenog naselja, a nadasve dragog, nažalost prerano preminulog kolege i prijatelja Đure Thota iz Zavoda za komunalnu djelatnost, planiranje i urbanizam općine Velika Gorica, koji mi je bio velika podrška u realizaciji ideje “urbano naselje, ne spavaonica“.-zaključila je Paljan.

Želite li doznati više o ovom projektu, moći ćete to iz prve ruke doznati od arhitektice Hrvojke Paljan, 10.prosinca u Galeriji Galženica kada će biti održano predavanje ”Projektiranje u skromnim uvjetima” o arhitektonsko-urbanističkom razvoju naselja Galženica u Velikoj Gorici.

 

Vijesti

Stiglo Betlehemsko svjetlo mira u Vukovinu, krštena i mala Lucija

Posebno svečano bilo je na današnjoj Svetoj misi u Crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini.

Objavljeno

na

Na treću nedjelju Došašća izviđači Turopoljske udruge skauta Tur donijeli su Betlehemsko svjetlo mira na Svetu misu u Crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, a koje su župljani mogli upaliti na svojim lampionima i ponijeti kućama. 

Foto: Gianna Kotroman

A poseban dan imala je obitelj Pejić. Pod svetom misom sakrament svetoga krštenja primila je malena Lucija, kćerkica Maja i Ilije Pejić iz Starog Čiča. 

Lucija je treće dijete u ovoj mladoj obitelji, a ime je dobila po zaštitnici Turopolja i Velike Gorice – Svetoj Luciji, čiji je spomandan bio jučer. 

Foto: Katarina Ceković

-Zato smo danas i odabrali krštenje, s obzirom da je jučer bio blagdan Svete Lucije kojoj su krsni kumovi Katarina i Robert Lončar doputovali iz Zadra. Drago nam je da je naše krštenje uveličalo i dolazak Bethlehemskog svjetla. Tako da, eto, puni smo radosti – ispričala je mama Maja. 

Dodajmo kako se treća nedjelja Došašća i naziva radosnom nedjeljom jer palimo treću adventsku svijeću – radosti, kao podsjetnik da je radost Božića bliže nego što mislimo. 

Nastavite čitati

Vijesti

Velika Gorica među gradovima koji najviše izdvajaju za božićnice! Pola milijuna eura za najugroženije građane

Dok božićnice ove godine isplaćuje rekordnih 113 hrvatskih gradova, Velika Gorica se izdvaja po ukupnom iznosu, povećanom cenzusu i širem krugu korisnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Velika Gorica će uoči Božića 2025. godine za božićnice izdvojiti ukupno 500.000 eura, čime se svrstala među gradove s najvećim izdvajanjima u Hrvatskoj. Božićnice će dobiti umirovljenici, korisnici nacionalne naknade i inkluzivnog dodatka, u iznosima od 40 do 120 eura, ovisno o visini primanja. Maksimalni cenzus povećan je na 720 eura, što znači da će pravo na ovu pomoć ostvariti veći broj građana nego prošle godine.

Prema istraživanju portala Gradonačelnik.hr, božićnice ove godine isplaćuje čak 113 hrvatskih gradova, što je dosad najveći obuhvat ovog oblika lokalne socijalne pomoći. Ukupno je za tu namjenu izdvojeno više od 13,3 milijuna eura, a prosječna božićnica iznosi oko 75 eura.

Velika Gorica se, uz Zagreb, Osijek, Split i Poreč, nalazi u samom vrhu po ukupnom iznosu izdvojenih sredstava. S pola milijuna eura grad je među deset vodećih u državi, a ujedno bilježi i jedan od većih nominalnih porasta u odnosu na prošlu godinu, točnije čak 250.000 eura više nego lani. Osim povećanja ukupnog proračuna, Grad je dodatno korigirao i dohodovni cenzus. On je podignut za 320 eura, što Veliku Goricu svrstava među gradove s najznačajnijim povećanjima tog praga. Time se božićnica otvara širem krugu umirovljenika, ali i drugih korisnika socijalnih prava.

Trend rasta božićnica vidljiv je u trećini hrvatskih gradova, a uz povećanje iznosa, sve je više onih koji podižu cenzuse ili šire kategorije primatelja, svjesni rasta troškova života i inflacije koja najviše pogađa građane s nižim primanjima.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go

Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.  

Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.  

Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.

Foto: Hrvatski go savez

Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo! 

Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”). 

Foto: Hrvatski go savez

Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir. 

-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.   


  • Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama. 
  • Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija. 

Foto: Hrvatski go savez

  • Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu. 

Nastavite čitati

Sport

Gorica među elitom: Čistih deset razlike u Trogiru za plasman u Ligu za prvaka!

Rukoemtaši Gorice pobijedili su Trogir u gostima 32-22 u najvažnijoj utakmici ove jeseni. Na krilima sjajnog Marka Grubišića Goričani su uzeli bodove koji su ih doveli do ostvarenja cilja

Objavljeno

na

Objavio/la

Situacija je djelovala gotovo dramatično uoči posljednjega kola prvog dijela prvenstva, pogotovo s obzirom na traume iz prošle sezone, ali i ime protivnika u tih zadnjih 60 minuta borbe za Ligu za prvaka. Rukometaši Gorice gostovali su u Trogiru, kod momčadi koja ih je na njihovu terenu prilično uvjerljivo pobijedila, no postojala je u svemu tome i jedna dobra okolnost.

– Oni su svoje već napravili, plasirali su se u Ligu za prvaka, samim time vjerujem da ćemo mi imati puno veći motiv u ovoj utakmici – najavio je trener Gorice Matej Mišković, a upravo to se i dogodilo.

Trogir je, zadovoljan učinjenim, došao odraditi zadnju utakmicu Lige A, a Goričani su stigli u Dalmaciju silno motivirani, spremni “pojesti parket” za pobjedu koja bi dovela do ostvarenja cilja. I tako su se ponašali od prve minute utakmice, što je dovelo do jedne vrste rukometne rapsodije u dvorani u Trogiru.

Goričani su već u ranoj fazi utakmice preuzeli vodstvo i zadržali ga do kraja. Za razliku od domaćina, zabijali su u serijama i dizali i svoje samopouzdanje, ali i razliku. Najveća prednost u prvom dijelu bila je plus sedam (16-9), a na poluvremenu je ona iznosila pet pogodaka viška (16-11).

Ništa se dramatičnije nije promijenilo u nastavku. Gosti iz Turopolja ostali su maksimalno koncentrirani i fokusirani, znajući koliko je velik ulog i koliko im znači ova utakmica. I mudro su čuvali svoju prednost, čak i u trenucima kada su se Trogirani približili na minus tri (14:17).

Do sredine drugog poluvremena bila je to igra pogodak za pogodaka, a onda je stigla jedna lijepa serija Gorice od četiri pogotka za redom i pobjednik je bio odlučen. Imala je naša momčad na kraju čak 11 pogodaka viška, a završilo je s lijepih okruglih plus deset (32-22). Pritom je sjajnu utakmicu odigrao Marko Grubišić, koji je zabio čak deset komada, a po šest golova dodali su Marko Karaula i Andro Lopac. Na to je svojih 13 obrana dodao Marin Sorić, što se pokazalo dovoljnim za najvažniju pobjedu ove sezone.

Foto: MRK Trogir/Facebook

Završila je tako Gorica tamo gdje je željela završiti, u društvu najboljih momčadi u državi, zajedno s Trogirom i Zagrebom i svoje te Nexeom, Sesvetama i Dugim Selom iz druge skupine. Imat ćemo tako županijski derbi u Ligi za prvaka, imat ćemo Goricu u eliti, a to je velik i važan uspjeh za naše rukometaše.

Bravo za igrače, bravo za trenera, bravo za cijeli klub! Idemo dalje…

Standings provided by Sofascore

Nastavite čitati

Priroda

TUROPOLJSKI LUG Tvorci zelenije budućnosti posadili 800 sadnica hrasta lužnjaka

Učenici velikogoričkih osnovnih škola vraćaju Lugu izgubljenu hrastovinu

Objavljeno

na

Članovi Turopoljske udruge skauta “Tur” kroz projekt Šumoborci i uz financijsku potporu Grada Velike Gorice, proveli su još jednu akciju pošumljavanja u Turopoljskom lugu. 

Kod Lugarnice Čardak okupili su se učenici velikogoričkih osnovnih škola, i to s jednim ciljem – stvoriti zeleniju budućnost!

Kroz trosatnu akciju mladi su uspjeli zasaditi 800 sadnica hrasta lužnjaka, dok su početkom prosinca tijekom akcije pošumljavanja već zasadili 1.500 sadnica. Tako je u kratkom vremenu Turopoljski Lug postao dom za 2.300 hrastovih mladica. 

 

Inače, Šumoborci su program edukacije i sadnje stabala s ciljem edukacije djece i mladih kroz aktivno učenje i praktično djelovanje – pošumljavanje. 

Dodajmo kako projekt provode Hrvatske šume, Savez izviđača Hrvatske i tvrtka Hearth, inače nagrađena za projekt Boranka. 

 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno