Vijesti
Štafeta povodom Dana mladosti ubrzala građenje današnjeg Trga Stjepana Radića
Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.
Svaki dio našeg grada, naše Velike Gorice poseban je na svoj način. Da bi svaki njen dio izgledao onako kako treba, sa smislom, bili su potrebni ljudi koji su radili projekte i osmišljavali sve do najsitnijeg detalja, i to velika većina njih u vrijeme kad je puno teže bilo projektirati nego danas.
Hrvojka Paljan danas je u mirovini, ali i dalje s istim žarom priča o Galženici čiji je dio upravo ona osmislila. Bila je tada mlada, tridesetogodišnja arhitektica kada je dobila zadatak, od neuglednog prostora napraviti urbano naselje. Riječ je o Projektu arhitektonskog i urbanističkog rješenja stambenog naselja Gorica III – Galženica-jug koji je nastao sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme intenzivne stambene izgradnje.
Prema projektnom zadatku trebalo je osmisliti naselje s otprilike 1260 stanova različite veličine, odnosno naselje za otprilike četiri tisuće stanovnika. Investitor (G.P. Industrogradnja, Zagreb), postavio je projektantu vrlo stroge tehnološke zahtjeve, vezane uz industrijski način izgradnje, što je značilo obaveznu primjenu industrijski proizvedenih građevinskih elemenata, kao što su montažni fasadni elementi, montažna stubišta i kupaonica. Smatralo se naime, da je ovaj način izvedbe jeftiniji od klasične, što nažalost nije bilo posve točno. Za projektanta je primjena tih elemenata u projektu, bila je više od zahtjeva, bila je to zapovijed.
-Za mene, tada vrlo mladu arhitekticu, bio je to veliki izazov, a ujedno i šansa da se na konkretnom projektu primjene i znanstvene spoznaje iz područja urbane sociologije, koje su upozoravale na veliki nedostatak naselja „spavaonica“, a to je nedostatak prostora javnog okupljanja, gdje odraslim stanovnicima pružena mogućnost višeg oblika socijalizacije. U povijesti to je bio trg. Zadatak koji sam samoj sebi postavila, bio je osmisliti urbano naselje, ne „ spavaonicu“ i ukloniti nedostatke na koje su sociolozi upozoravali. – prisjeća se Paljan.
Kako bi se izbjegla monotonija naselja, nastala primjenom istih industrijski proizvedenih elemenata ( isti montažni parapeti na pročeljima), predloženo je bilo da svaki stambeni blok u naselju bude i horizontalno i vertikalno razveden, a cijela ploha trga stavljena je na raspolaganje umjetnicima i stanovnicima za njihovo kreativno izražavanje.
Prema prijedlogu, naselje sastoji se od 6 stambenih blokova, formiranih oko unutrašnjih dvorišta s igralištima za djecu, a da bi se postigao traženi urbanitet, stambeni blokovi br.1, br.2 i br.3 formiraju TRG,-centar naselja. Trg kao takav, bio je nepoznat u tadašnjoj urbanističkoj praksi.
– Širom grada nicala su dječja igrališta, parkovi i sl., međutim trg, kao mjesto odraslih, koliko je meni poznato, nije bio nigdje projektiran, a kamoli izveden. –kaže Paljan.
Trg u očima -djevojčice
Iako je prijedlog, kao takav bio je usvojen, pri realizaciji projekta odmah su se pojavile prve poteškoće vezane uz financiranje. Nitko nije htio snositi troškove realizacije trga, ni Velika Gorica, niti G.P. „Industrogradnja.“ Nakon puno pregovaranja napokon je bilo odlučeno da“Industrogradnja“ snosi troškove realizacije, ali se na nju dugo čekalo..
– Onda je potpuno neočekivano došao je zahtjev, da trg mora biti izveden do Dana mladosti, kada je s trga trebala krenuti štafeta u čast Titovog rođendana. To je značilo da su za izvedbu ostala samo nepuna tri mjeseca.
Uz ogromne napore taj rok je održan. Nažalost, uz ionako oskudnu ponudu građevinskog materijala, od kojih neke nije bilo moguće dobiti u potrebnim količinama i nemoguće kratkog roka izvedbe, pojavili su se mnogi problemi.
– U zadnji su tren, tako, prvobitno predviđene klinker pločice morale biti zamijenjene keramičkim pločicama, za koje se doduše tvrdilo da služe i za vanjsku upotrebu, što se nažalost nije pokazalo točnim. Od najjeftinijih pločica tražile su se još jeftinije. Štafeta je „slavno“ krenula s Trga na Dan mladosti, ali su uskoro pločice počele otpadati. Ploha Trga ubrzo je morala biti sanirana. Umjesto keramičkih pločica, ugrađene su betonske ploče. U kazetama za cvijeće zasađeno je bilo najjeftinije zimzeleno grmlje, čime je trg je izgubio svaku estetsku vrijednost. Bilo je to doslovce „ projektiranje u skromnim uvjetima“. – prisjeća se Paljan.
Tlocrt trga 1981.
Trg se u to vrijeme zvao Trg Veljka Vlahovića, i usprkos nedaćama, ubrzo je zaživio pravim urbanim životom. Događaji na trgu izmjenjivali su se jedan za drugim (održavale su se proslave Novih Godina, razni politički skupovi, koncerti,smotre folklora, lutkarske priredbe za djecu (PIF), itd.)
– Kumice su na jednoj klupi prodavale svoje proizvode, te su isticale da je trg zato, da se na njemu trguje.
U jednom od stambenih blokova na trgu predviđen je bio Dom kulture, i to ne kao zasebna zgrada (monument), nego kao dio stambene zgrade, kako bi bio jednostavno pristupačan stanovnicima. U realizaciji i ove ideje bilo je također problema, naravno, financijske prirode.
-Nakon puno pregovaranja, bilo je dogovoreno da se prostor predviđen za Dom kulture, tretira kao prostor “za nepoznatog korisnika“ s naglaskom da sadržaji budu isključivo s područja kulturnog djelovanja (kao npr. dvorana za više svrha, biblioteka, galerija slika i. sl.) Krajnji korisnik ovog prostora postalo je Narodno sveučilište „Juraj Kokot“ iz Velike Gorice, tako je konačna distribucija sadržaja po etažama, kao i njihova veličina, izvedena prema njihovom programu. Zahvaljujući zaposlenicima, Dom je ostvario vrlo dobru suradnju stanovnicima. U Domu je otvorena prva galerija slika u Velikoj Gorici, poznata „ Galženica“, koja je u međuvremenu postala pravi “ brand“ Velike Gorice . Započela je s radom biblioteka i čitaonica, a u Dvorani za više svrha održavale su se gotovo svakodnevno kazališne predstave, koncerti ili prigodne priredbe.- kaže Paljan.
Tlocrt trga 2002.
U međuvremenu trg je promijenio ime i danas se zove Trg Stjepana Radića.
Tijekom godina oštećenja na plohi trga postala su sve veća, urbani inventar počeo je propadati, a zelenilo djelovalo krajnje zapušteno. Odlukom Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice, 2002. godine pristupilo izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju Trga.
-Krajem 2015 g., održana je proslave 35-godišnjice rada galerije „Galženica“. Proslava se proširila na proslavu rada cijelog Doma kulture i protegla na gotovo tjedan dana. Svoju proslavu imao je svaki sadržaj zasebno. Svoju proslavu imala biblioteka i knjižnica, svoju proslavu imala je i mala Dvorana za više svrha. Za mene je ovo bilo potpuno neočekivano iskustvo. Znam da se slave sportski uspjesi, ali da netko „slavi“ rad Doma kulture, nisam čula. –oduševljeno govori Paljan.
U svijetu spektakla kojim nas svakodnevno bombardiraju mediji, jedan je mali trg, nastao u skromnim uvjetima, ispunio svoju zadaću. Stanovnicima je pružena prostorna mogućnost da postanu uspješni građani, da se druže, zajedno vesele, stvaraju „umjetnička“djela i da zajedno sa sadržajima u Domu kulture zadovolje svoje kreativne, i kulturne potrebe.
-U samoj realizaciji projekta bilo je uključeno najmanje 1000 sudionika, projektanti raznih struka, građevinski radnici, obrtnici i drugi. Tisuću radnih mjesta, rekli bi danas političari. Sa zahvalnošću prisjećam se svih koji su pomogli pri realizaciji ovog projekta, posebno onih, koji su mi omogućili mi, da se kao vrlo mlada arhitektica „upustim“ u rješavanje ovako kompleksne problematike kao što je projekt stambenog naselja, a nadasve dragog, nažalost prerano preminulog kolege i prijatelja Đure Thota iz Zavoda za komunalnu djelatnost, planiranje i urbanizam općine Velika Gorica, koji mi je bio velika podrška u realizaciji ideje “urbano naselje, ne spavaonica“.-zaključila je Paljan.
Želite li doznati više o ovom projektu, moći ćete to iz prve ruke doznati od arhitektice Hrvojke Paljan, 10.prosinca u Galeriji Galženica kada će biti održano predavanje ”Projektiranje u skromnim uvjetima” o arhitektonsko-urbanističkom razvoju naselja Galženica u Velikoj Gorici.
Vijesti
U spomen na Vukovar i Škabrnju – priče, slike i filmovi o žrtvi onih koji su oblikovali hrvatsku povijest
U tjednu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te žrtvu Vukovara i Škabrnje, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica pripremilo je bogat kulturni program koji povezuje kazalište, film i likovnu umjetnost.
Politika
Novi saziv Gradskog odbora HDZ-a – dvije dame dobile najveći broj glasova
“Zajedno nastavljamo raditi za boljitak našega grada, s jasnom vizijom razvoja i odgovornosti.”, poručio je Ačkar.
Na unutarstranačkim izborima za Gradski odbor HDZ-a Velike Gorice, na kojima je nazočio ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Davor Božinović, te načelnici susjednih općina – Božidar Škrinjarić iz Pokupskog, Vlado Kolarec iz Kravarskog i Mihovil Braim iz Pisarovine, najveći a ujedno i jednak broj glasova dobili su Lana Krunić Lukinić, Mateja Kalisar i Mladen Arapović.
U svom obraćanju, ministar Božinović istaknuo je uspješan i stabilan rad gradske organizacije, posebno naglasivši odlične rezultate ostvarene na posljednjim parlamentarnim, europarlamentarnim i lokalnim izborima. Također je pohvalio kontinuirani doprinos Krešimira Ačkara, čiji predani rad značajno doprinosi vidljivosti i snazi lokalne organizacije.
-Zahvaljujem članicama i članovima koji su sudjelovali u unutarstranačkom procesu. HDZ Velike Gorice nastavlja djelovati kao primjer organizirane i demokratske gradske organizacije, koja se vodi radom, rezultatima i povjerenjem. Od srca čestitam svima koji su izabrani u Gradski odbor. Zajedno nastavljamo raditi za boljitak našega grada, s jasnom vizijom razvoja i odgovornosti – poručio je Ačkar.
Tijekom rasprave članovi su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim radom gradske organizacije te posebno pohvalili Ačkarov rad kao predsjednik GO HDZ-a, koji je na čelu Velike Gorice u posljednje četiri godine osigurao snažan razvoj, niz kapitalnih projekata i programa te kvalitetu života građana.
Među najčešće spominjanim projektima istaknuti su izgradnja i obnova prometne infrastrukture, ulaganja u dječje vrtiće i škole, potpora mladima kroz demografske i obrazovne programe, kao i kontinuirano ulaganje u sport, kulturu i sigurnost zajednice.
Članovi su poručili kako velikogorički HDZ ostaje snažan, jedinstven i usmjeren prema daljnjem razvoju grada, a ovi izbori potvrđuju povjerenje u smjer kojim ide gradska organizacija ove stranke.
HOTNEWS
FOTO Napokon doma! Za 125. rođendan buševski vatrogasci uselili u novi dom
Svečano ga otvorili ministar Davor Božinović i gradonačelnik Krešimir Ačkar.
DVD Buševec će ovogodišnju jubilarku velikim slovima upisati u svoju povijest. Danas je, nakon godinu dana od potpisivanja Ugovora o početku gradnje, svečano otvoren njihov Vatrogasni dom u srcu mjesta. I to najveći dom dobrovoljnih vatrogasaca u Republici Hrvatskoj!
Prostire se na više od 1.000 četvornih metara, a dvoetažna zgrada ima garažni prostor od 120 kvadrata, dvoranu veličine 300 kvadrata kao i niz funkcionalnih prostorija poput ureda, konferencijske dvorane, spremišta, garderobe i sanitarnih čvorova.
Svečanost nisu propustili mnogi uvaženi gosti: podpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, gradonačelnik Grada Velike Gorice Krešimir Ačkar, predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić, zamjenik gradonačelnika Neven Karas, pročelnica za predškolski odgoj školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić-Lukinić, predsjednik vatrogasne zajednice Grada Velike Gorice Dalibor Mrakovčić, predsjednica Vijeća mjesnog odbora Ivana Belošević, direktorica TZ Zagrebačke županije Ivana Alilović, direktori gradskih komunalnih poduzeća, ravnatelji ustanova, gradski vijećnici, članovi buševskih udruga kao i mnogi mještani Buševca.
Uz pomoć Grada Velike Gorice, koji je u izgradnju i opremanje uložio 1,6 milijuna eura, dugogodišnja tradicija vatrogastva ulazi u novo razdoblje. Dom vatrogasaca je kompletno uređen – struja, voda, kanalizacija, grijanje, fasada i okoliš s parkingom.
Iako je uklanjanje stare zgrade doma krenulo 2020. godine, sve se otegnulo zbog potresa i pandemije, no mukama vatrogasaca sada je došao kraj. Vatrogasce i njihovo novo mjesto rada blagoslovio je Siniša Hegedušić, župnik Crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini.
Adekvatno spremište za vrijednu vatrogasnu opremu i vozila, iz privatnih dvorišta vraćena je u spremište, na suho i čuvano mjesto, s veseljem je istaknuo predsjednik DVD-a Buševec Kristijan Horvačić.
–Mislim da sad možemo biti ponosni na ovakav objekt koji je respekt ne samo za nas vatrogasce, nego i za Grad Veliku Goricu i Zagrebačku županiju. Za nas dobrovoljce je ovo nešto veliko i bit će poveznica između svih udruga u našem selu. Mi smo specifično selo. Imamo organizirano vatrogastvo više od 100 godina, a i naš Ogranak seljačke sloge ima 105 godina. Ne znam ima li ikoje selo u Hrvatskoj tako nešto vrijedno – istaknuo je Horvačić i podsjetio na velik doprinos mjesnih vatrogasaca nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.
No, nije ovo samo važan događaj za vatrogasce, jer će dio prostorija moći koristiti i ostale udruge u Buševcu.
–Ono što me posebno uvijek fasciniralo je vaša aktivnost. Samo zajedničkim snagama, zajedničkom plemenitošću, zajedničkim nesebičnom ljubavlju, možemo graditi svijet po mjeri svakog djeteta, svijet kakav svaki otac i majka želi za svoje dijete, kakav svaki djeda i baka žele za svoju unučicu i unuka. To je ono što vi ovdje u Buševcu pokazujete. Uskoro ćemo otvoriti Vatrogasni dom u Gradićima a proširit ćemo i onaj u Kurilovcu – najavio je gradonačelnik Ačkar.
Ministar Božinović u svojem je govoru istaknuo kako je fasciniran koliko je cijela zajednica angažirana u neki oblik zajedničkog doprinosa, od kulture, vatrogastva, društvenog života.
-Upravo to mi se čini većim i od ove zgrade koju danas svečano otvaramo. Oduševljen sam porukom koju šaljete cijeloj Hrvatskoj iz svojeg mjesta – poručio je Buševčanima ministar i naveo podatak kako je Vlada RH uložila značajna sredstva i u nabavu vatrogasne opreme i izgradnju domova a prošloga tjedna su potpisani novi ugovori kojima će se modernizirati vatrogasna infrastruktura.
Podsjećamo kako povijest vatrogastva u Buševcu započinje davne 1875. godine kada je kupljena vatrogasna štrcaljka – znak da su Buševčani i tada znali koliko su složnost i briga za njihovo mjesto važni. Na mjestu gdje je danas ponosno stoji ovaj dom, 1947. godine preseljen je drveni objekt stare škole koji je tada služio kao vatrogasni dom, a deset godina nakon toga izgradio se dom koji je desetljećima bio središte okupljanja i druženja svih mještana.
FOTO galerija:
FOTO: Marija Vrbanus/Cityportal
Vijesti
Dio grada i okolice bez struje tri dana! Evo koja naselja ostaju u mraku i kada
Zbog planiranih radova na elektroenergetskoj mreži HEP-a, od utorka do četvrtka dio Velike Gorice i okolnih naselja privremeno će ostati bez električne energije.
-
Vijestiprije 3 danaNEMA ŠALE Za one koji ignoriraju odvajanje, stiže revizija kanti za smeće
-
CityLIGHTSprije 2 danaSMJENA RAVNATELJA “Ostavljam školu izuzetnim profesionalcima koji su stup ove ustanove, ali i zajednice”
-
Priča iz kvartaprije 5 danaVIDEO Ksenijini sendviči sa srcem i dušom – Sretan rođendan goričkoj kraljici najpoznatijeg gastro ‘izuma’!
-
Moja županijaprije 3 dana“..on ga bu krstil, ja ga bum pil! Evo gdje su fešte za Martinje u Zagrebačkoj županiji