Povežite se s nama

Moja županija

Spektakl na Udarniku opet uspio! Dinamo pobjednik, a igrač odluke – Ivan Leko

Na 12. izdanju Alpas Cupa, jedinom turniru na kojem se susreću Buna i Leipzig, Oroslavlje i Verona, Velika Mlaka i Crvena zvezda…, pobjedu su odnijeli limači Dinama. Međutim, na ovakvim događajima pobjednici su – svi!

Objavljeno

na

Kako sve ovo najbolje opisati? Ha, možda je najbolje reći da su iza nas dva dana “ful nogometa” na Udarniku!

Tim je riječima Senad Harambašić iz NK Kurilovca možda i najbolje sažeo vikend iza nas. Čuveni i slavni Alpas cup, turnir na limače, djevojčice i dječake do 11 godina, došao je do svog 12. izdanja i ponovno, naravno, nije razočarao. Dapače, ponovo se oduševljenje i zadovoljstvo slijevalo sa svih strana, s raznih adresa, iz usta gostiju iz ukupno devet zemalja.

Ponovno se na Udarniku okupila “velika četvorka” ex-yu nogometa, jer tu su bili i Dinamo, i Hajduk, i Crvena zvezda, i Partizan. Opet je tu bilo i zvučnih imena iz europskog nogometa, poput njemačkog Red Bull Leipziga i talijanske Hellas Verone, a svoje vještine i ljubav prema nogometu prezentirali su i klinci iz Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Austrije, Slovenije, pa čak i daleke Australije.

U dva dana “ful nogometa” terenima kurilovečkog sportskog centra prošlo je ukupno 40 momčadi iz deset zemalja, brojka djece kreće se oko 600, a ukupno je odigrano impozantnih, gotovo nevjerojatnih 212 utakmica! I sve je, što je još nevjerojatnije, ali za organizatore Alpas Cupa zapravo već uobičajno, prošlo praktički savršeno. U igri, natjecanju, druženju, učenju, s gomilom emocija, pozitivnih vibracija i s dojmom koji će sve sudionike “natjerati” da se vrate u Kurilovec i sljedećih godina.

– Reakcije su ponovno sjajne, svi naši gosti su zaista oduševljeni svime što su doživjeli ovdje, a od predstavnika ovih najzvučnijih gostiju, iz klubova koji često putuju po Europi na slične turnire, dobili smo informaciju kako je ovaj naš turnir na iznimno visokoj razini. I naravno da i mi iz organizacije možemo biti zadovoljni, iako mi između sebe uvijek pronađemo i neke sitne nedostatke. Sve to zapisujemo, pamtimo i pokušat ćemo u sljedećim izdanjima turnira ispraviti, popraviti, izglancati. Međutim, unatoč svim tim sitnicama, koje vidimo samo mi, a ne naši gosti i sudionici, sretni smo i zadovoljni što je sve prošlo i više nego dobro, što je iza nas još turnir koji se pretvorio u simbol našega kluba – govorio je predsjednik NK Kurilovca Dražen Vujnović kad se priča konačno bližila kraju.

Silan trud uložili su svi u organizaciji, desetine volontera posvetilo je jedan vikend turnir koji može biti na ponos svima nama, događaju koji nudi šarenilo i veselje u svakom smislu. Pogotovo kad je riječ o onima koji su otišli najdalje, koji su i rezultatski bili najuspješniji, a to je ovoga puta bio zagrebački Dinamo. Modri klinci u finalu su pobijedili Lokomotivu 1-0 i podigli pehar za pobjednika.

– Turnir je po svim parametrima bio izvrstan, impresivno je koliko je sve skupa dobro organizirano, a na kraju nam dodatno zadovoljstvo donosi pobjeda i osvajanje trofeja. Bili bismo mi zadovoljni i da nismo osvojili turnir, ali da smo dobro odigrali, predstavili se u dobrom svjetlu, no naravno da je s ovakvim raspletom zadovoljstvo još veće – kazao je trener Dinamovih limača Matija Katalinić.

Potez odluke u finalu povukao je kapetan Dinama, koji se zove, ni manje ni više – Ivan Leko. Imenjak i prezimenjak trenera Hajduka postigao je fantastičan gol u završnici finalnog ogleda i izazvao erupciju oduševljenja među roditeljima na tribinama, koji su zapalili baklje, poveli pjesmu, slavili još dugo, dugo…

Za kraj su još i dodijeljene nagrade i proglađena najbolja momčad turnira, a tu je posebno trebalo obratiti pozornost na imena koja su se zavrtjela, jer ovo je turnir kroz koji su u prošlosti prošli i igrači kao što su Joško Gvardiol, Martin Baturina, Lukas Kačavenda, Dario Špikić, Stipe Biuk, Roko Šimić, David Čolina, Dominik Kotarski…

I poruka za kraj – vidimo se dogodine! Na opet spektakularnom, vjerujemo i za nijansu boljem Alpas Cupu…

Tekst je dio programskog sadržaja “Moja županija”, nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Moja županija

Za programe i projekte braniteljskih udruga na raspolaganju 80 tisuća eura

Financijska potpora za pojedini program i projekt može iznositi najmanje 700, a najviše 11 tisuća eura.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija raspisala je 80 tisuća eura vrijedan javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Cilj natječaja je jačanje kapaciteta udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije putem njihovih programa i projekata, koji se odnose na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, podizanje učinkovitosti skrbi o socijalno ugroženim i teško bolesnim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.

Financijska potpora za pojedini program i projekt može iznositi najmanje 700, a najviše 11 tisuća eura. Prijavljeni program ili projekt mora biti besplatan za korisnike kojima je namijenjen, a korisnici moraju biti stanovnici Zagrebačke županije. Također, program ili projekt mora se odnositi na prioritetne aktivnosti te mora biti jasno određeno područje provedbe i ciljana skupina korisnika, a sama provedba ne smije trajati dulje od 12 mjeseci.

Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se na web-stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr pod rubrikom Natječaji, a više informacija može se dobiti u Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Ulica grada Vukovara 72/VI, Zagreb te na brojeve telefona: 01/6009-485 i 01/6052-865.

Natječaj je otvoren do 24. svibnja.

Naslovna fotografija: Ilustracija

Nastavite čitati

Moja županija

Županijskim poduzetnicima na raspolaganju više od milijun eura bespovratnih potpora

Subjektima malog gospodarstva za proizvodne i neproizvodne djelatnosti na raspolaganju 850 tisuća eura za jačanje konkurentnosti.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija raspisala je 850 tisuća eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem jačanja konkurentnosti.

Ove godine bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura dodjeljivat će se za proizvodne djelatnosti i to za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti kao i nabavu radnih strojeva poput viličara, dizalica i sl.

Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore iznosi do 4 tisuće eura, a dodjeljivat će se za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu web stranica i web shopa te nabavu radnih strojeva.

Potpora se odobrava samo za jednu vrstu namjene, a postotak s kojim Županija sufinancira projekte je do 40% ukupnog iznosa.

Poduzetnici početnici mogu računati na sufinanciranje 75% prihvatljivih troškova za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu internetske web stranice i web shopa te nabavu uredskog i radnog namještaja, a maksimalni iznos potpore iznosi do 2 tisuće eura.

Natječaj za proizvodne i neproizvodne djelatnosti je otvoren do 24. svibnja, a podsjetimo i kako je u tijeku i 150 tisuća eura vrijedan natječaj namijenjen poduzetnicima početnicima koji je otvoren do 14. svibnja.

 

Nastavite čitati

Moja županija

Mali, šareni i krhki letači najljepši su stanovnici planeta, a ima ih više od tisuću vrsta

Povodom Dana planeta Zemlje na samoborskom Autobusnom kolodvoru izloženo je 40 predivnih fotografija leptira.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana planeta Zemlje na samoborskom Autobusnom kolodvoru izložene su predivne fotografije nevjerojatnih letača – leptira. Kroz izložbu ‘Najljepši stanovnici Planeta’ možete vidjeti 40 fotografija, i to Stanislava Gomboca, međunarodnog istraživača leptira, zatim Tomice Rubinića velikog zaljubljenika u prirodu s 35-godišnijm fotografskim iskustvom, Vlade Pirša zaljubljenika u pejzažnu i macro fotografiju te profesionalnog nagrađivanog fotografa Petra Sabola.

Foto: Petar Sabol

– Leptiri, šareni maleni letači, oduvijek nas fasciniraju svojim bojama, šarama, raznolikošću i mistikom. Prepoznajući važnost leptira za okoliš JU Zeleni prsten već nekoliko godina provodi istraživanja dnevnih i noćnih leptira kojima se želi utvrditi brojnost vrsta i populacija, ugroženost te načine i mogućnosti zaštite. Dosadašnja istraživanja pokazala su iznimno bogatstvo s više od 1000 vrsta, zahvaljujući još uvijek velikoj raznolikosti i očuvanosti staništa u našoj županiji. Svakim istraživanjem dodatno se otkrivaju nove vrste, većinom noćne, kojih ima desetak puta više nego dnevnih – istaknula je ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr.sc. Tatjana Masten Milek.

Foto: JU Zeleni prsten

Davor Žerjav, autor nekoliko knjiga na temu fotografije napisao je u svom osvrtu o izložbi kako je ljepota leptira sadržana u njihovim krilima, krhkoj građi i nježnosti i nečujnom letu.

– Ljepota je u linijama i krivuljama, teksturama i koloritu, u proporcijama tijela, krila, ticala i očiju. Priroda nam je održala lekciju iz ljepote. Leptiri su zbog toga savršen motiv za ljudsko stvaralaštvo. Bez čovjeka, leptir ne bi bio estetski subjekt, a bez leptira čovjek ne bi u potpunosti naučio lekciju o prirodnoj ljepoti. Prirodu i njezine ljepote moramo sačuvati. Jer bez te ljepote ne bi bilo niti umjetnosti, niti nas – piše Žerjav.

Foto: Tomica Rubinić

Jedan od autora fotografija Vlado Pirša otkrio je posjetiteljima izložbe “tajne zanata” i dao nekoliko korisnih savjeta kako fotografirati leptire.

Izaslanica župana Zagrebačke županije, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo dr.sc. Jadranka Dujić Frlan, oduševljena ljepotom fotografija zaželjela je da izložba dalje nastavi putovati kako bi je što više ljudi vidjelo i moglo uživati u pravim umjetničkim djelima.

Foto: Tomica Rubinić

Izložba se može razgledati do kraja svibnja svaki dan u prostoru Autobusnog kolodvora Samobor.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Milijun eura za uređenje društvenih domova, škola i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta

Objavljeno

na

Zagrebačka županija poziva gradove i općine na svom području da se prijave na javni poziv za  za sufinanciranje izgradnje i uređenja infrastrukture na ruralnim prostorima. Za tu namjenu Zagrebačka je županija osigurala milijun eura bespovratnih sredstava.

Gradovi i općine mogu prijaviti svoje projekte izgradnje ili rekonstrukcije nerazvrstanih cesta te izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja i dr., pri čemu je važno naglasiti da i sami trebaju imati planirana sredstva za financiranje prijavljenih projekata u svom proračunu.

Prihvatljivi su troškovi rada, opreme i usluga iz područja ruralne infrastrukture sukladno stavkama financijskog plana i troškovnika projekta, a Zagrebačka županija sudjelovat će u sufinanciranju prijavljenog projekta s najviše 70.000 eura.

Inače, u protekle tri godine Zagrebačka županija sufinancirala je kroz mjere ruralnog razvoja izgradnju i uređenje 17 nerazvrstanih cesta, 44 društvena/ vatrogasna doma sa pratećom infrastrukturom, 13 dječjih igrališta, 5 vrtića, 9 sportskih građevina sa pratećom infrastrukturom, 8 uređenja groblja sa pratećom infrastrukturom i 3 područne škole, a za spomenute investicije osigurano je gotovo 2 milijuna eura.

Javni poziv otvoren je do 15. svibnja.

Nastavite čitati

Moja županija

Jedinstveni arheloški nalazi u Mariji Gorici dokazuju preradu željeza staru 2500 godina

Svi pronađeni nalazi i predmeti nakon restauracije i znanstvenih prezentacija bit će trajno pohranjeni u muzeju Brdovec.

Objavljeno

na

Na arheološkom lokalitetu Sveti Križ u Zagrebačkoj županiji, na području Općine Marija Gorica, pronađeni su jedinstveni nalazi života stanovnika željeznog doba, a riječ je o stambenim jedinicama 9×8 metara. Prema riječima voditeljice istraživanja Janje Mavrović Mokos, taj je podatak iznenađujuć obzirom da su u to doba građene kuće manjih dimenzija.

– Na ovom arheološkom lokalitetu kopamo od 2019. godine i pronašli smo za sada tri stambena objekta, od čega smo dva u potpunosti istražili. Riječ je o kućama koje su bile građene konstrukcijski; imale su stupove ukopane u zemlju, sa drvenim planjkama koje su oblagane kućnim lijepom, odnosno blatom pomješanim sa pljevom, što je bila karakteristična gradnja Turopolja, Prigorja i Zagorja  – istaknula je Mokos.

Značajno otkriće na ovom lokalitetu je i kovačnica sa metalurškom peći, depozit limonita od čega se dobiva željezo te velika količina metalnih predmeta. Ovi jedinstveni arheološki nalazi u Hrvatskoj, zbog svojeg značaja ujedno su i europski arheološki lokalitet, budući da je ovo gradinsko naselje staro 2.500 godina.

U neposrednoj blizini pronađen je i ritualni objekt, te velika zbirka metalnih predmeta poput oruđa i oružja te dijelova odjeće.

–  Pronašli smo nekadašnje kopče, takozvane fibule koje su povezivale odjeću a specifične su za lokalitete sjevernog Jadrana i Italije, zatim noževe, vrhove kopalja i to u zaista velikom broju, što nije slučaj u sličnim nalazištima recimo u Sloveniji – dodala je voditeljica istraživanja i istaknula kako nalazi datiraju iz 6. i 5. stoljeća prije Krista.

Ovi vrijedni nalazi života na našem području od iznimne su važnosti jer daju uvid u razvoj vještina, način gradnje, te dokazuju razvijenost stalnih naselja, stoga će se materijali s ovog arheološkog lokaliteta Sveti Križ i obližnjeg novopronađenog lokaliteta Gračec u općini Brdovec restaurirati uz pomoć Zagrebačke županije.

– U fazi smo dogovaranja sa Općinom Marija Gorica i Regionalnom razvojnom agencijom Zagrebačke županije da zajednički prijavimo projekt kao oblik prezentacije koji će biti dostupan javnosti, kao i osmislili sadržaje koji će na zanimljiv način progovoriti o ovom lokalitetu – najavila je pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Zagrebačke županije Jadranka Dujić Frlan.

Istraživanje lokaliteta financira se kroz projekt Hrvatske zaklade za znanost i uz pomoć Zagrebačke županije koja je osigurala sredstva za restauraciju arheoloških nalaza što je ključni korak za prezentaciju javnosti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno