Od početka djelovanja, članovi Udruge umjetnika „Spark“ pokazivali su simpatije i pristupali s puno empatije djeci i starijim osobama. Još davnih godina, pripremali su poetsko-glazbene večeri za štićenike u Domovima za starije osobe. Nakon jednog takvog uspješnog gostovanja u Kući Svetog Franje u Odri, uslijedili su i drugi pozivi. Tako su u utorak, 12. studenoga, na poziv socijalne djelatnice zagrebačkog Doma za starije u Markuševcu Snježane Filipović, za štićenike Doma pripremili poetsko-glazbenu večer.
Foto: Spark
– Pečat ovoj večeri dala je velikogorička glazbenica Snježana Špehar i zahvalni smo što nam se pridružila. Razgalila je i razveselila štićenike, koji su zajedno s njom pjevali dobro nam poznate melodije. U stvari, svi smo pjevali – rekla nam je članica Sparka Nevenka Lang te je podsjetila i da energetski pozitivne riječi imaju moć i snagu oblikovanja naše stvarnosti (Malik Arshad), kao i da potreba pisanja i bavljenje bilo kojom vrstom umjetnosti olakšava postojanje i liječi mnoge bolesti.
Članice “Sparka”, Zdenka Mlinar, Nadica Kološa i Nevenka Lang, odabrale su poeziju s pozitivnim predznakom i time štićenicima Doma oplemenile ovaj lijepi događaj.
Foto: Spark
Predsjednica Udruge Gordana Gerhardinger Šipek je, osim recitacije, pročitala i svoj igrokaz koji govori da je u našoj zemlji, pogotovo u Zagrebu, još uvijek u uporabi 2000-3000 tisuće njemačkih riječi.
– Bez obzira na uloženi napor zbog relativne daljine do Markuševca i pripreme recitala, gošće Doma osjećale su se sretno i ushićeno. Dale su i pokazale dio sebe onima koji to trebaju i uvijek će tako činiti; usrećiti nekoga u potrebi, razgaliti mu dušu, razveseliti ga ili poučiti…Iako se to možda čini malo, dijele ga rado, sa srcem i s ljubavlju – poručuju iz Sparka.
Ogranak Seljačke sloge Buševec u nedjelju, 21. prosinca, organizira tradicionalni Božićni koncert kojim se obilježava 30. obljetnica njegova održavanja, a koncert će se s početkom u 18 sati održati u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Buševcu.
Riječ je o manifestaciji koja se već tri desetljeća održava uoči Božića i koja je postala prepoznatljiv dio blagdanskog kulturnog života Buševca.
Svi zainteresirani pozvani su pridružiti se slavlju.
15. prosinca 2025. godine Muzej Turopolja na adresi Trg kralja Tomislava 1 u Velikoj Gorici do daljnjega zatvara svoja vrata za posjetitelje – stoji u obavijesti na službenoj stranici našega gradskog muzeja.
Naime, natječaj za obnovu zgrade nakon potresa bliži se kraju i uskoro počinje cjelokupna revitalizacija zgrade Muzeja. Osim građevinskih radova predviđen je i novi stalni postav nakon čega će Muzej zasjati novim sjajem.
Foto: Marija Vrbanus
Ostale lokacije – Kurija Modić Bedeković, Zavičajna zbirka Vukomeričkih Gorica i Etno kuća Šćitarjevo – otvorene su za posjete po dogovoru.
Muzejska suvenirnica bit će preseljena u prostor Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja na adresi Šetalište Franje Lučića 15, gdje će se privremeno održavati i ostali programi Muzeja Turopolja.
Velikogorička novinarka Sandra Sarija u utorak 16. prosinca u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta održat će promociju svoje knjige “Velikogoričke priče” nastalu od priča koje piše o ljudima koje čine naš grad, njihovim sudbinama, postignućima i posebnostima.
Prvu priču Sandra je napisala povodom Dana grada 2022. godine o Juri Cundekoviću, kako kaže, „legendi naših zgrada“ a uslijedile su priče o Rojcu i ekipi, spiderman/vatrogascu Maksimilijanu, Buvljakušama, poštarici Anamariji, izviđačima…
Sada je odlučila predstaviti i prvo ukoričeno izdanje.
Umjetnička škola Franje Lučića održat će od 15. do 21. prosinca niz božićnih koncerata i plesnih predstava. Publika će u tri različita termina moći poslušati koncerte učenika u Dvorani Škole i Dvorani Galženica, dok će završni dan donijeti koncert ansambala te dvije izvedbe plesnog odjela u Dvorani Gorica. Sve manifestacije otvorene su za građane koji žele doživjeti rad i napredak učenika na kraju školske godine.
Ove godine škola najavljuje svoj dosad najopsežniji prosinački program, ukupno pet koncerata i tri plesne predstave. Glazbeni dio otvara se u ponedjeljak, 15. prosinca u 19:30 u Dvorani Škole, gdje će učenici izvesti prvi od dva koncertna programa. Drugi koncert slijedi dan kasnije u istom terminu i na istoj lokaciji. Glazbeni program seli se potom u Dvoranu Galženica, gdje će u četvrtak, 18. prosinca biti održana dva uzastopna koncerta, prvi u 18 sati, a drugi u 20 sati.
Završni dio programa održava se u nedjelju, 21. prosinca u Dvorani Gorica u Pučkom otvorenom učilištu. Dan počinje u 11:30 koncertom školskih ansambala, nakon čega slijede dvije izvedbe plesnog odjela pod nazivom “Božićna tvornica sreće” u 14 i u 16 sati.
Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.
Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”, predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić.
Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike.
Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl:
Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.
Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost jepriča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.
U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u serijiPrvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.
Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.