Pred nama ja novi vikend, koji nudi brojne sadržaje za sve i svakoga. Na rasporedu su filmske projekcije pod otvorenim nebom, planinarske šetnje, stand-up komedija, javnozdravstvena akcija te festival posvećen održivim energetskim rješenjima. Za svakoga ponešto, bilo da vikend želite provesti aktivno ili u opuštenijem tonu.

Kino iz auta i večer kvizova

Posljednji vikend ovogodišnjeg Drive In Kina Zagreb donosi kombinaciju filma i popratnih sadržaja koji počinju već u subotu poslijepodne. Program u subotu kreće od 18 sati otvaranjem parkinga, nakon čega slijedi natjecanje u stolnom tenisu te filmski kviz znanja. Večer završava projekcijom filma “Iron Man” od 21 sat.

Nedjeljni program nastavlja u sličnom ritmu – uz otvaranje parkinga u 18 sati, posjetitelji mogu sudjelovati u Scavenger hunt igri, a zatim i pogledati stand-up nastup Igora Drlje. Večer završava projekcijom filma “Mamurluk 2”, koja također počinje u 21 sat.

Stand-up večer u Sisku

U subotu u Sisku nastupa poznati komičar Marko Dejanović sa svojim stand-up showom “Dobro si se oženio”, koji počinje u 21 sat. Organizatori najavljuju večer bez filtera i s puno svakodnevnih situacija iz perspektive braka i odnosa, uz standardnu dozu improvizacije i interakcije s publikom. Više detalja dostupno je ovdje.

Planinarski izlet kod Ivanić-Grada

U nedjelju se organiziraju i “Proljetne marčanske šetnje” u sklopu programa Planinarskog društva „Društvo prijatelja prirode“. Okupljanje je između 9 i 10 sati kod planinarske kuće „Grabersko brdo“ u Graberju Ivanićkom.

Sudionicima su ponuđene dvije rute, kraća od oko 6,5 kilometara i duža od oko 12 kilometara. Hodanje je zamišljeno kao lagana rekreativna aktivnost pogodna za sve uzraste. Nakon povratka predviđen je zajednički obrok, vinski gulaš s kukuruznim kruhom. Prijave traju do 15. svibnja do 20 sati na email adresu [email protected] ili na 091 4975 404. Više informacija možete saznati ovdje.

Festival OGANJ 2026 u Vukomeriću

Subota donosi i treće izdanje festivala OGANJ 2026, koji se održava na Recikliranom imanju u Vukomeriću. Riječ je o događaju posvećenom energiji u permakulturi i održivim rješenjima u svakodnevnom životu. Program počinje u 13 sati predavanjem o praktičnim koracima prema energetskoj neovisnosti, nakon čega slijedi blok posvećen energetskim zajednicama i zajedničkom djelovanju.

Poslijepodne je rezervirano za predstavljanje fonda za regenerativne zajednice i mogućnosti financiranja lokalnih inicijativa. U završnom dijelu dana sudionici mogu obići imanje, sudjelovati u razgovorima i umrežavanju te ostati na druženju uz glazbu i neformalni program.

Javnozdravstveni hod od Zagreba do Velike Gorice

Nedjeljno jutro bit će rezervirano za javnozdravstvenu akciju “Hodaj za zdravu štitnjaču”, koju organizira Hrvatska udruga za bolesti štitnjače, povodom Svjetskog dana svjesnosti o bolestima štitnjače. Riječ je o događaju koji se već godinama održava u Zagrebu i Velikoj Gorici, a iz godine u godinu okuplja sve veći broj sudionika.

Sudionici kreću u 7 sati ujutro s Bundeka, točnije s križanja Ulice Savezne Republike Njemačke i Ulice Damira Tomljanovića Gavrana, te zatim zajednički pješice nastavljaju prema Velikoj Gorici.

Po dolasku u Veliku Goricu sudionike očekuje organizirani doček, a zatim i nastavak programa koji uključuje obilježavanje akcije uz edukativni sadržaj. U događanje su uključeni članovi udruge, ali i liječnici i drugi zdravstveni stručnjaci, koji će građanima biti dostupni za pitanja, informacije i savjete vezane uz bolesti štitnjače i važnost rane dijagnostike.

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem e-mail adrese [email protected] , a organizatori pozivaju i građane da se pridruže sudionicima, bilo na dijelu rute ili po dolasku u Veliku Goricu, kako bi se zajednički podržala poruka akcije, da zdravlje štitnjače ne bi smjelo ostati tema o kojoj se govori tek kad se pojave ozbiljni problemi.

Kao i uvijek sadržaja ne manjka, jedino pitanje je kako sve uklopiti u samo jedan vikend.

Dr. Semir Osmanagić ponovno dolazi u Zagreb nakon točno 20 godina, gdje će u utorak, 19. svibnja 2026., održati predavanje u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb, s početkom u 18 sati. Predavanje nosi naslov „Najstarije piramide na Zemlji – kod Plejada u bosanskim piramidama“, a u sklopu događaja bit će predstavljena i njegova nova knjiga.

Riječ je o svojevrsnom povratku na mjesto gdje je prije dva desetljeća Osmanagić održao prvo predavanje o bosanskim piramidama, tada još kao ideji koja je tek počinjala privlačiti pažnju javnosti. Ovoga puta publika će, prema najavi organizatora, moći čuti više o otkriću bosanskih piramida i prapovijesnih tunela, kao i o temama koje uključuju energetske, ljekovite i astronomske fenomene.

Jedan dio predavanja posvećen je i bosanskoj Piramidi Sunca, koju Osmanagić predstavlja kao najstariji sunčev kalendar, a najavljeno je i izlaganje o navodnoj povezanosti bosanskih piramida s Plejadama, kao i o sakralnoj geometriji te odnosu energije, prostora i vremena.

Na kraju će se održati i promocija nove knjige pod nazivom „Kod Plejada u bosanskim piramidama – Sedam sestara i najstarije piramide na Zemlji“.

Ovogodišnje izdanje jednog od najvećih događaja u svijetu marketinga i medijskih komunikacija bilo je sve osim ponovljeno. Nekoliko tisuća ljudi, bilo stručnjaka ili zaljubljenika u ovu industriju, okupilo se i sudjelovalo na 12. izdanju Dana komunikacija, iza kojeg čvrsto stoje HURA i IAB Croatia. Gotovo 100 programskih sadržaja i više od 200 govornika obilježilo je prethodni tjedan u Rovinju, uz zadovoljstvo slušanja iskustva i savjeta svjetski poznatih imena.

Program koji pomiče granice

Što smo vidjeli, čuli i naučili? Ništa posebno, tek pokoju rečenicu o procijenjenoj budućnosti iz usta tzv. „tate AI-a“, nekoliko savjeta o tome kako kreirati brend koji ljudi pamte i usput podijeljeno pokoje iskustvo najuspješnijih hrvatskih poduzetnika. Da, navratio je i Mate Rimac. Ono što ovakvo iskustvo podiže na višu razinu je lokacija svakog od predavanja odnosno panela. DK je smješten u luksuznom hotelu koji se nalazi tik uz  plažu jednog od najljepših gradova koji je sve svoje atribute „posudio“ za stvaranje nezaboravnog iskustva posjetitelja. S obzirom na preferencije mogli smo uživati u sunčevim zrakama na tzv. Vrtnoj pozornici – „The Garden Stage powered by Somersby“, u hladovini pozornice smještene uz bazene hotela – „Poolside Stage“ ili na samoj plaži gdje su se uživo prenosili sadržaji glavnih predavanja.

Foto: Vanesa Miković/Cityportal – dani komunikacija

S druge strane, upravo ta spektakularna predavanja odvijala su se u velikim dvoranama hotela koje su specijalno opremili najbolji scenski tehničari i tonski majstori. „360 ° pozornica“ omogućila je vrhunsko iskustvo prikazujući sadržaj na zidovima sa svih strana stvarajući potpuno drugačiji doživljaj.

Naravno da to nije sve. Ono što ovu industriju čini posebnom jest stvaranje dodatne vrijednosti svim korisnicima, u ovom slučaju sudionicima. Kako i sami organizatori kažu, žele stvoriti iskustvo koje te navodi na pitanje „Zašto nisam ranije došao ovdje?“. Stoga je svaki dan obilježen zabavnim glazbenim događajima na plaži, izazovnim escape roomovima te kutkom za pokoju novu tetovažu.

Kao šećer na kraju svakog dana, a osobito posljednjeg, održavale su se dodjele nagrada za najuspješnije u ovoj industriji. Kroz godinu dana kreativci, digitalci i inovatori stvarali su proizvode, brendove i trendove za koje su zasluženo tražili nagradu u sljedećim dodjelama: BalCannes, Effie, MIXX, IdejaX and Young Lions Croatia. 

Teme „za poludit“

Srž Dana komunikacija (osim vrijednih organizatora) čini više od 200 govornika, 150 prepoznatljivih partnera, 170 uglednih članova žirija, nekoliko tisuća znatiželjnih sudionika iz različitih zemalja te svjetski kreatori trendova. 13 govornika koji se ističu ove godine pristizali su iz globalno značajnih dijelova poslovnog svijeta i svoja su iskustva, savjete i činjenice podijelili s nama. Kroz serije razgovora (i monologa) otvorile su se teme koje imaju direktan utjecaj ili ulogu u djelovanju ove interdisciplinarne djelatnosti. Među ostalom, fokus je bio na očekivanjima oglašivača, partnera i krajnjeg korisnika, utjecaju umjetne inteligencije na oglašavanje i percepciju potrošača te odnos između onoga što vidimo i onoga što je istina. Teme poput razumijevanja komunikacije kao alata za stvaranje konkurentske prednosti, konkretizacije alata i načina za diferenciranje, pozicioniranje i izgradnju održivog biznisa te načine mjerenja učinkovitosti oglašavanja, uloge audio sadržaja itd. donose nove ideje, rješenja, ali i nova pitanja. Također stvaraju prostor za pozitivnu raspravu te razvoj kreativnog i kritičkog razmišljanja. Osim već etabliranih poduzeća i stručnjaka, na DK-u su se predstavile i mlade nade industrije koje su iznijele svoje perspektive u ovome području.

Hoće li nas AI zamijeniti?

Tema koja se posebno isticala, kao što je to danas uobičajeno, je sveprisutnija umjetna inteligencija – AI. Stoga je nemoguće izostaviti najutjecajnijeg u ovome području – Jürgena Schmidhubera. On je računalni znanstvenik porijeklom iz Njemačke kojeg Elon Musk naziva „tatom AI-a“. Mediji ga također opisuju ocem moderne umjetne inteligencije, a stigao je upravo kod nas, u Hrvatsku, „ispričati nam priču“ o funkcioniranju umjetne inteligencije i „otkriti“ nam što nam budućnost tehnologije donosi. Predavanjem „Modern AI and the Future of the Universe“ otvorio je velika pitanja ljudske i robotske budućnosti i u glavama slušatelja otvorio brojne upitnike i uskličnike. Dao nam je odgovor na jedno  od najčešćih pitanja današnjice – hoće li nas AI zamijeniti? Prema riječima Schmidhubera umjetna inteligencija nije dovoljno razvijena da nas zamijeni – za sada! Kaže kako je ljudsko tijelo izuzetno zahtjevno „za kopiranje“ te da je robotu danas nemoguće zamijeniti ljudske djelatnosti koje zahtijevaju precizan rad rukama poput vodoinstalatera, automehaničara i slično. Ali ono što nas je sve šokiralo je izjava: „…danas je nemoguće ali sa sigurnošću vam kažem da će jednoga dana biti…“. Kao argument koristi pojam evolucija. Schmidhuber kaže da je razvoj umjetne inteligencije dio procesa evolucije koja donosi mnogo više nego što mi trenutno možemo pojmiti. Kao i nakon svakog predavanja, slušateljima je dano vrijeme za postavljanje pitanja. Naizgled prestravljeni (ili očarani) ovim utjecajnim Nijemcem, postavljali su pitanja u vezi daljnjeg razvoja umjetne inteligencije, a odgovor je uvijek bio u tonu „ljubavi prema AI-u“. Kako god ga shvatili, jedno je sigurno – ljudi poput njega imaju i imat će utjecaja na budućnost svakoga od nas.

Panelica naših poduzetnika

Povratak na vedriju stranu donosi priča „napokon ispričana“. Na pitanje ima li Hrvatska uspjeh izvan sporta i turizma odgovor daju Mate Rimac i Davor Sabol. Rimac i Sabol pravi su primjer kako znanost, hobi i naizgled jednostavan proizvod donose svjetski uspjeh.

„Rimac Automobili“ i „Photomath“ proizvodi su proizašli iz malih mjesta, a začarali su čitav svijet. Na ovome panelu Sabol je ispričao svoju priču o osnivanju Photomatha iz puke želje da sinu pomogne sa zadaćom, a Rimac je podijelio svoje iskustvo u svijetu automobilske industrije. Jeste li znali da je Photomath u prvom danu lansiranja prikupio sedam tisuća preuzimanja, u slijedeća tri dana više od 1,6 milijuna, a tijekom prvog mjeseca taj broj dosegao je velikih 5 milijuna korisnika?! Prema riječima samog začetnika ovaj proizvod postao je svjetski poznata aplikacija za rješavanje matematičkih zadataka, a nastala je kao želja za pronalaskom rješenja koje olakšava rješavanje zadaće iz matematike među djecom. Ideja za to sinula mu je nakon što je pokušavao sinu pomoći u rješavanju zadaće, a posljedično je time pomogao djeci (i roditeljima) diljem svijeta.

Mate Rimac na panelu je ispričao priču o svome uspjehu: od „klinca koji vozi veš mašinu“ do danas jednog od najpoznatijih imena domaće tehnološke scene, ali i svjetske automobilske industrije. Nakon što mu se 2007. godine pokvario motor na starom BMW-u, odlučio ga je preraditi na električni pogon, ne sluteći da će upravo taj projekt postati temelj njegove budućnosti i automobilske industrije na međunarodnoj razini. Danas Rimac Group posluje na globalnoj razini, a unutar grupe djeluju kompanije poput Bugatti Rimac i Rimac Technology.

Događaji na „crvenom tepihu“

Kao što je ranije spomenuto, svaki dan u Rovinju završio je u glamuroznom štihu dodjelom nagrada najuspješnijima. Među njima najpoznatiji su Effie Awards Croatia i MIXX Awards Croatia čije su glavne nagrade dodijeljene najboljim marketinškim i digitalnim projektima godine. U sklopu Effie Awards Croatia Grand Prix osvojili su Kaufland i agencija Cvoke za kampanju „Dom je bliže nego što misliš“, realiziranu u suradnji s OMD Media. Nagradu su osvojili kao dio kategorije niskobudžetne kampanje, a riječ je o kampanji kojom su nastojali omogućiti stranim radnicima u Hrvatskoj proizvode koji će im olakšati život u potpuno drugačijoj kulturi. Žiri je kao razlog pobjede naveo spoj kreativnosti, jasne strategije i vrhunske tržišne rezultate.

U digitalnom dijelu festivala, na MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, glavnu nagradu Best in Show osvojili su Studio Sonda i Gradska knjižnica Poreč za projekt „Odaberi knjigu, uđi u film“. Riječ je o projektu koji povezuje književnost, film i digitalnu komunikaciju, a žiri ga je nagradio zbog uspješnog spajanja tehnologije, kreativnosti i stvarnog odnosa s publikom.

Tri dana i tisuće iskustava

Dani komunikacija primjer su događaja organiziranog na svjetskoj razini. Ovaj event omogućuje svakom sudioniku za izađe iz zone komfora, ispriča svoju priču i poveže se s ostalim akterima kreativne scene željne znanja.

Kako sami organizatori eventa ističu, DK je mjesto susretanja najkreativnijih umova gdje se tri dana razbijaju barijere današnje komunikacije i ruše granice kreativnosti – „bez lupanja u prazno, bez filtera i bez granica očekivanja“.

A ovo je zapravo samo djelić svega što smo čuli u Rovinju. Ako vas zanimaju konkretniji savjeti i iskustva koja su stručnjaci podijelili ili usmjerenje k relevantnim izvorima – javite nam se. Možda upravo neka od tih priča bude poticaj za vaš sljedeći veliki korak.

FOTO GALERIJA:

Foto: Vanesa Miković/Cityportal – dani komunikacija

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.