Povežite se s nama

Sport

Slovenci znaju tko je novi vlasnik Gorice? ‘Milan Mandarić je odabrao klub!’

Prema napisima slovenskih medija, novi vlasnik “ponosa grada” bit će srpski biznismen rođen u malom ličkom selu, čovjek koji je svoje bogatstvo stekao u SAD-u, a nogometno ime u Engleskoj

Objavljeno

na

Nakon što se predsjednik HNK Gorice Nenad Črnko na konferenciji za novinare pomalo neočekivano otvorio i otkrio cijeli niz detalja vezanih uz planove u preoblikovanju kluba u sportsko dioničko društvo, odnosno uz izlazak na tržište i dobivanje većinskog vlasnika, krenula su nagađanja. Črnko je, naime, rekao sve osim onog najvažnijeg: tko je taj novi vlasnik?

Spomenuo je i milijune koji će doći u klub odmah, jednako kao i svibanj kao rok za realizaciju cijele priče, ali tko će milijune donijeti, tko će u budućnosti upravljati “ponosom grada”, nije želio otkriti.

– Sve će se znati u travnju ili najkasnije svibnju – jedino je što je želio otkriti.

– Pa dobro, znate da ćemo doći ionako do informacije… – odgovorio je kolega, a na to se Črnko samo nasmiješio.

Već dan poslije, igra je počela. Prve informacije o identitetu budućeg vlasnika kluba stigle su iz Slovenije, a kažu kako je riječ o bivšem vlasniku Portsmoutha i Leicester Cityja, 86-godišnjem multimilijunašu koji je već imao klubove u Sloveniji i Srbiji.

“Prema našim informacijama, za kupnju Gorice navodno je vrlo zainteresiran poznati srpski biznismen Milan Mandarić , koji je svoje poslovno carstvo izgradio u SAD-u i Velikoj Britaniji. Mandarić se nedavno odlučio povući iz Vojvodine , gdje je u posljednjem razdoblju bio dopredsjednik, ali nije imao pravog utjecaja na vođenje kluba. Odlučio se na novi izazov, nedavno je otkrio da ima ogroman broj zahtjeva iz raznih zemalja, a jedna opcija je posebno zanimljiva. Može li to biti Gorica? Naši izvori kažu da bi se to moglo dogoditi”, pišu slovenski mediji.

Kako bismo provjerili jesu li te informacije točne, okrenuli smo broj dan ranije vrlo otvorenog predsjednika kluba. Ovoga puta, međutim, dočekao nas je nešto zatvoreniji taktički pristup.

– Ne bih to komentirao… – zamolio je predsjednik Črnko, a isti komentar dobili su i slovenski mediji kad su pokušali isto pitanje postaviti gospodinu Mandariću.

Hoće li se to zaista i dogoditi, jesu li izvori koji hrane slovenske medije točni, doznat ćemo u razdoblju pred nama, ali kažu da vatra bukne tamo gdje ima dima…

Milan Mandarić odgovara i jedinom dostupnom opisu, koji kaže da se radi o hrvatskog državljaninu, budući da je rođen ličkom selu Vrebac. Kad mu je bilo pet godina, s roditeljima se preselio u Vojvodinu, u Novi Sad, gdje je odrastao i diplomirao strojarstvo. Strast i želju za uspjehom naslijedio je od oca Dušana Mandarića, poznatog i nagrađivanog kotlara, u čijoj je radionici proveo prve radne dane. Mandarić često ističe da je to prvo radno iskustvo snažno utjecalo na njegov kasniji uspjeh, jer otac ga je od malih nogu učio koliko je važno raditi.

Mandarićev poslovni uspjeh započeo je sredinom šezdesetih godina, kad je preuzeo obiteljski posao i u Inđiji otvorio vlastitu tvornicu automobilskih dijelova. Kao kooperant tvrtke Fiat, Mandarićeva firma je masovnom proizvodnjom pokrivala tržište cijele bivše države, a ubrzo se počela baviti i izvozom, pa je već sa 22 godine Mandarić bio jedan od najvećih privatnih poduzetnika u Jugoslaviji, što se nije sviđalo komunističkim vlastima.

– Jedan dan bio sam narodni heroj jer sam zaposlio ljude, a drugi dan vodili su me u zatvor. Rekli su mi da ne smijem širiti kapitalizam u Jugoslaviji. Jasno mi je bilo da ne mogu mijenjati sustav – govorio je Mandarić.

Većinu imovine ostavio je državi u kojoj više nije mogao funkcionirati i 1969. godine sa suprugom Gordanom odlazi u Švicarsku, gdje je par živio godinu dana, gdje im se rodilo prvo dijete. Tad obitelj odlazi u SAD, gdje Milan dobiva posao u maloj kaliforijskoj tvrtki koja se bavila proizvodnjom dijelova za računala. Sa svojim inženjerskim iskustvom, Mandarić je već po dolasku u Ameriku prepoznao potencijal IT sektora i odlično se snašao u industriju tehnologije i čipova.

Već 1971. godine otvorio je svoju prvu američku firmu, koju je nazvao Lika Corporation. Smještena u Kaliforniji, Lika Corporation je bila jedna od mnogobrojnih malih firmi iz kojih je kasnije izrastao svijet visokih tehnologija Silicijske doline, a Mandarić je u to vrijeme surađivao i sa osnivačem Applea Steveom Jobsom. Ovaj Ličanin se tako s pravom može nazvati jednim od pionira tehnološkog razvoja u Kaliforniji.

Lika Corporation je nakon samo šest godina postala najveći proizvođač računalnih dijelova u SAD-u. U potrazi za novim izazovima i novim ulaganjima, Mandarić 1980. godine Liku prodaje za deset milijuna dolara i osniva novu tvrtku Sanmina, koju naziva po svojim kćerima, Sandri i Jasmini. Nova firma bila je smještena u San Hoseu, a bavila se proizvodnjom visokokvalitetnih uređaja iz područja telekomunikacija. Sanmina je rasla iz godine u godinu, Mandarić je proglašen i poduzetnikom godine u SAD-u, a tim povodom pozvan je i na večeru s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom.

Tvrtka Sanmina postoji i danas, radi se o jednoj od najvećih kompanija za proizvodnju hardvera na svijetu, koja na američkoj burzi vrijedi 15 milijardi dolara i zapošljava više od 60.000 ljudi.

– Svo bogatstvo stekao sam isključivo svojim sposobnostima i trudom. Bio sam na pravome mjestu u pravo vrijeme i znao sam reagirati kad je trebalo. Naravno, ništa od toga ne bih mogao da sam u ranom djetinjstvu imao sve na gotovo. Ne, morao sam se pomučiti, razumjeti koliko je teško zaraditi novac i naučiti ga cijeniti, a to mi je kasnije puno značilo – rekao je u svojedobno.

Uz visoki biznis i poduzetništvo, Mandarić je uživao i u nogometu, svojoj velikoj strasti još iz djetinjstva. Osnovao je klubove Lika i San Hose Earthquakers, koji su igrali u prvoj profesionalnoj nogometnoj ligi SAD-a, a bio je uključen i u dogovore za dovođenje poznatih nogometnih velikana poput Bobbyja Moorea i Peléa na tlo Amerike. U to vrijeme posebno je bio blizak s irskom ikonom Georgom Bestom, koji je svog sina po njemu nazvao Milan.

Nakon više od dva desetljeća u Americi, Mandarić se počeo zanimati i za europske nogometne klubove. Bio je vlasnik belgijskog Charleroija i francuske Nice, a 1998. godine, nakon prodaje Nice, započinje njegova britanska nogometna i poslovna avantura. Ime Milana Mandarića danas je u Engleskoj jako dobro poznato, počevši od 1999. godine, kad je postao vlasnik Portsmoutha. Kupio je klub u velikoj financijskoj krizi, spasio ga od stečaja i uveo u Premijer ligu. Kažu da je u to doba fotografija karizmatičnog Ličanina bila u svakoj kući i u svakom restoranu u Portsmouthu, kao i da je stotine britanske djece rođene te godine dobilo ime Milan!

Mandarić je bio vlasnik Portsmoutha do 2006. godine i prodaje rusko-francuskom milijunašu Aleksandru Gajdamaku. U veljači 2007. službeno je predstavljen kao novi većinski vlasnik drugoligaša Leicester Cityja, a od 2010. godine do 2012. bio je vlasnik trećeg britanskog kluba, Sheffield Wednesdaya. Zbog svega što je radio, u Engleskoj je prozvan “spasiteljem propalih klubova”, jer kupovao bi klubove u stečaju, izvlačio ih iz problema, uvodio u viši rang i zatim prodavao.

– Svi klubovi koje sam preuzimao bili su na dnu i grcali u velikim problemima. Takvo stanje predstavlja za mene veliki izazov. Posebno sam ponosan što sam svakog od njih ostavio u velikom plusu kad sam odlazio. Na primjer, Portsmouth je imao 10 milijuna eura minusa kad sam ga kupio, a ostavio sam ga u plusu između 75 i 80 milijuna eura – govorio je Mandarić.

Nakon 18 godina u Velikoj Britaniji i vlasništva nad tri nogometna kluba, Mandarić se odlučio vratiti na ove prostore. Od 2015. do 2019. godine bio je vlasnik ljubljanske Olimpije, u koju je uložio značajan novac i doveo ga do prve titule prvaka nakon 21 godine. U posljednje vrijeme bio je uključen i u novosadsku Vojvodinu, ali ta je priča brzo završila, što znači da Mandarić ide dalje. Iako je već debelo u devetom desetljeću života.

– Nisam se umorio, i dalje se želim baviti ulaganjem u nogomet – ponavlja Mandarić.

Hoće li dio svog bogatstva doista uložiti i u Goricu, ostaje da vidimo…

Naslovna fotografija: Borut Živulović/FA Bobo/PIXSELL

Sport

VIDEO ‘Pršira ne želim pustiti, stižu vanserijska pojačanja, a gradit ćemo i moderni kamp!’

Nenad Črnko, predsjednik HNK Gorice, u božićnom intervjuu za klupski kanal govorio je o jeseni iza nas, o igračima i trenerima, o planovima za zimski prijelazni rok, ali i dugoročnim planovima, koji zvuče čudesno…

Objavljeno

na

Objavio/la

Točno na Božić, u terminu iza ručka, HNK Gorica objavila je blagdanski intervju s predsjednikom kluba Nenadom Črnkom. Unatoč posljedicama prehlade, Črnko je više od sat vremena analizirao jesen iza nas, pojašnjavao zašto je i kako došlo do situacije u kojoj se klub trenutačno nalazi, a govorio je i o Iliji Karamatiću, investititoru koji je ušao u klub. Posljedično, ima tu i ozbiljnih planova za budućnost, toliko ozbiljnih da sve skupa zvuči i pomalo nevjerojatno!

Prvo, o jeseni iza nas…

– Naravno da nisam zadovoljan ni plasmanom ni cijelom ovom jeseni, ali pokazalo se da nam nedostaje širine na klupi. Dobro se to vidjelo i u ovoj posljednjoj utakmici protiv Lokomotive, koju vjerujem da ne bismo izgubili da Pršir nije morao izaći zbog ozljede. S druge strane, Ndockyt kao naš ponajbolji igrač ne preuzima taj teret, a generalno gledajući aktualni kadar, puno je rekao trener Carević kad je govorio o karakteru. I zato, jako dobro znamo što nam treba i što moramo napraviti ove zime – kazao je Črnko.

Govorio je i o prijelaznom roku koji slijedi.

– Prije dvije godine ja sam kao predsjednik kluba imao Božić pod normabelima, jer imali smo sedam bodova manje od Šibenika, da bi devet kola prije kraja imali 11 bodova manje… I naučio sam da ne treba gledati tablicu, treba gledati samo sebe. Jedino tako možemo uspjeti. Ovo je situacija koja mora zabrinjavati, ali mi smo pet bodova od šestoga mjesta. Moramo se ponašati kao da smo devet bodova iza ostalih, a ne ovaj jedan – rekao je Črnko i nastavio:

– Radimo na pojačanjima od početka prosinca, uz mene i trenera Carevića tu je i savjetnik za sportska pitanja Boštjan Blažinčič, a dovest ćemo i još jednog skauta. Dogovorili smo dva izvanserijska igrača, koji su jako dobro poznati u okvirima HNL-a, na pozicijama koje su nam potrebne. Osobno mislim da nam trebaju tri do četiri kvalitetna pojačanja, plus Pajaziti i Halilović, koji će se vratiti. Imam i jednu ludu ideju, za nju se mora poklopiti želja igrača, za što imamo pet posto šanse, ali ako uspijemo, to će biti revolucija!

Dotaknuo se i mogućih odlazaka najboljih igrača, konkretno kapetana Jurice Pršira.

– Stat ću na kraj svim tim pričama: ja ću napraviti sve što mogu da Pršir ostane! Mislim da bi i za njega bilo najbolje da ima još šest mjeseci kontinuiteta kakav je imao na jesen, i on zna kako razmišljam, a mislim i da je moja odgovornost kao predsjednika da pokušam zadržati najboljeg igrača. U prijevodu, ili će Pršir ostati ili će otići za takav iznos da možemo dovesti dva Pršira – poručio je Črnko.

Neizostavna tema je i dalje pomalo misteriozni Ilija Karamatić, koji se ozbiljno uključio u klupske procese.

– Ilija je jako dobar prijatelj s Robertom Prosinečkim, viđali smo se često kroz nogometna druženja i znao sam da je vrlo ozbiljan menadžer čak i na međunarodnoj razini. A u svemu tome sam vidio da je zagrijan za ulazak u nogomet. Sad, kad sam ga malo bolje upoznao, vidim da smo isti profil. Drago mi je što je pristao ući u klub, drago mi je i što je izabrao Goricu, a na to je utjecao imidž koji je Gorica stvarala svih ovih godina, informacije koje je dobivao, a koje su govorile da je Gorica najozbiljniji klub za takva ulaganja. Nama je nedostajalo baš ono što Ilija donosi: menadžerski duh, kvaliteta upravljanja, ekonomija… On se neće miješati u sportski dio, kao što se ne miješam ni ja, osim što ponekad moram, jer nemamo dovoljno ljudi – pojasnio je Črnko i otkrio pomalo senzacionalne planove.

– Imamo viziju koja ide dalekosežno, do tri, pet, sedam i deset godina. Daj Bože da se 70 posto toga ostvari. Naš odnos zasad je savršen, sva naša promišljanja se poklapaju, a sve radimo u interesu kluba. Kad govorim o planovima, neću pričati o Iliji Karamatiću ili Nenadu Črnku, nego o HNK Gorici. Vrlo brzo ćemo se službeno pojaviti u Gradu, svjesni da imamo podršku čelnih ljudi Grada, ali i da klub nije tu da crpi sredstva iz gradskog proračuna – počeo je predsjednik i nastavio:

Tražimo parcelu od minimalno 200.000 kvadrata i klub je spreman investirati u izgradnju kampa. Imamo dvije zanimljive parcele i ako postoji mogućnost da se nađe zajednički interes, spremni smo dati idejni projekt i bankovne garancije za najmoderniji kamp u ovom dijelu Europe! Imat će minimalno pet nogometnih terena i mali stadion za igranje utakmice, ne prvoligaških, ali svih ostalih, a tu bi bila i dvorana od 1000-2000 gledatelja, u kojoj bi mogli igrati rukometaši i košarkaši, rast će tu i teniski centar, padel centar, najmoderniji medicinski centar, smještajne kapacitete… Naš plan je dovesti dvije tisuće djece u taj kamp, da svi koji su u sustavu natjecanja neće morati plaćati članarinu ni kupovati opremu. Vizija je dati svakom djetetu u Velikoj Gorici da igra nogomet, da se zabavlja, da imamo kontrolirane uvjete za sve njih, možda u budućnosti i nekakav internat, u kojem bi se školovala ta djeca… Za tri do pet godina to bismo mogli napraviti!

Kako je tekao cijeli razgovor, pogledajte u videu…

Nastavite čitati

Sport

FOTO Održan 4. Božićni rukometni turnir RK Zagorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Rukometni klub Zagorica bio je organizator 4. rukometnog turnira u tri uzrasne kategorije za djevojčice: U11, U13 i U15. Turnir je odigran u Sportskoj dvorani Srednje strukovne škole u Velikoj Gorici od 21. do 23. prosinca 2024.godine.

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božžićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božžićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božžićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Natjecalo se ukupno 19 klubova. Trajanje utakmica bilo je 2×15 minuta.

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božžićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božžićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božžićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Tri prvoplasirane ekipe u sve tri kategorije nagrađene su peharima i medaljama, a najbolje pojedinke (igrač, vratar i strijelac) u sve tri uzrasne kategorije dobile su također pehare. Statističke podatke obrađivao je Gorki Grgurev Grga, koji je i uručivao pehare i medalje.

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božžićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 23.12.2024. RK Zagorica – 4. Božžićni turnir. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Najbolje pojedinke u kategoriji U-15 bile su vratarka ŽRK Udarnik, Kraljević najbolji strijelac i Lucija Šego najbolja igračica (obje iz RK Izviđač).

REZULTATI  Finale  U15: ŽRK Udarnik – RK Izviđač (Ljubuški) 16:16, 2:1-7m; U13: RK Rugvica – RK Trnina 17:9; U11 RK Prelog – RK Rugvica 15:13.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Sport

FOTO Juniorke OK Velika Gorica osvojile 3. mjesto na Regionalnom prvenstvu

Objavljeno

na

Objavio/la

Prvenstvo Regije Sjever u odbojci za juniorke za sezonu 2024./2025., drugo okupljanje, održano je u Sportskoj dvorani Osnovne škole Glina u Glini, u subotu, 21. prosinca 2024. godine.

Glina, 21.12.2024. Prvenstvo Regije Sjever za juniorke. Foto: OKVG

Rezultati drugog okupljanja

Skupina A  OK Nebo – OK Cratis Varaždin 2:0 (25:18, 25:18), OK Glina – HAOK Mladost 0:2 (6:25, 10:25). Redoslijed: 1. HAOK Mladost 6 (3 3 0 6:0), 2. OK Nebo 4 (3 2 1 4:29, 3. OK Cratis Varaždin 2 (3 1 2 2:4), 4. OK Glina 0 (3 0 3 0:6).

Skupina B  ŽOK Bjelovar – HOK Gorica 0:2 (17:25, 15:25), OK Velika Gorica – OK Dinamo 0:2 (10:25, 12:25). Redoslijed: 1. OK Dinamo 6 (3 3 0 6:0), 2. OK Velika Gorica 4 (3 2 1 4:3), 3. HOK Gorica 2 (3 1 2 3:4), 4. ŽOK Bjelovar 0 (3 0 3 0:6).

Glina, 21.12.2024. Prvenstvo Regije Sjever za juniorke. Foto: OKVG

Polufinale  HAOK Mladost – OK Velika Gorica 2:0 (25:16, 25:11), OK Dinamo – OK Nebo 2:0 (25:5 25:11).  Finale  HAOK Mladost – OK Dinamo 2:1 (25:22, 18:25, 15:13).

Utakmica za 3. mjesto: OK Velika Gorica – OK Nebo 2:0 (25:8, 25:19).  Utakmica za 5. mjesto: OK Cratis Varaždin – HOK Gorica 2:1 (26:28, 25:21, 21:19).  Utakmica za 7. mjesto: OK Glina – ŽOK Bjelovar 2:0 (25:22, 25:22).

Glina, 21.12.2024. Prvenstvo Regije Sjever za juniorke. Foto: OKVG

Konačni poredak: 1. HAOK Mladost, 2. OK Dinamo, 3. OK Velika Gorica, 4. OK Nebo, 5. OK Cratis Varaždin, 6. HOK Gorica, 7. OK Glina, 8. ŽOK Bjelovar.

Za plasman OK Velika Gorica na 3. mjesto zaslužne su: Antonija Jozepović (cap.), Dorotea Cestarić, Viktorija Levak, Mia Rebić, Petra Šoštarec, Sara Blažević (L), Nina Butina, Nika Krišto, Ana Patljak (L), Lucija Cindrić, Isabella Marić i Melani Gršetić. Trener: Dražen Uzelac.

Na državno prvenstvo plasirali su se HAOK Mladost i OK Dinamo.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Sport

FOTO HOK Gorica – jesenska dominacija s 10 pobjeda

Objavljeno

na

Objavio/la

Odbojkašice HOK Gorica su u odgođenoj utakmici iz 8. kola Druge lige-Regije Sjever protiv ekipe OK Pakrac zabilježile desetu pobjedu u jesenskoj polusezoni i s 20 bodova su uvjerljivo na prvom mjestu s 4 boda više od Daruvara.

Velika Gorica, 22.12.2024. Druga liga Regija Sjever Skupina Jug-08.kolo: HOK Gorica-OK Pakrac 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.12.2024. Druga liga Regija Sjever Skupina Jug-08.kolo: HOK Gorica-OK Pakrac 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.12.2024. Druga liga Regija Sjever Skupina Jug-08.kolo: HOK Gorica-OK Pakrac 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Utakmica protiv Pakraca (sedam igračica i trener) bila je za trenera goričke ekipe Luku Bišćana prigoda da susret odigraju i pobijede igračice s manjom minutažom u dosadašnjem tijeku prvenstva.

Velika Gorica, 22.12.2024. Druga liga Regija Sjever Skupina Jug-08.kolo: HOK Gorica-OK Pakrac 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.12.2024. Druga liga Regija Sjever Skupina Jug-08.kolo: HOK Gorica-OK Pakrac 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 22.12.2024. Druga liga Regija Sjever Skupina Jug-08.kolo: HOK Gorica-OK Pakrac 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prvi set standardna postava je lagano s 25:9 riješila za 1:0 vodstvo, a onda su ostale igračice u rotaciji očekivano dobile sljedeća dva seta za maksimalnu 3:0 pobjedu.

Galerija fotografija

Druga liga-Regija Sjever-Skupina Jug 2024./2025., 08.kolo

HOK Gorica – OK Pakrac 3:0 (25:9, 25:18, 25:17)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja 50. Nedjelja, 22.12.2024., 16:30 sati. Suci: Dario Rukavina i Tea Škreblin Borovčak. Zapisničarka: Vanja Kuzmić.

GORICA: Franka Mirenić, Lucija Drezga, Lena Hudan, Nikolina Golubović, Lea Kordić, Dora Ivanković (cap.)(L), Vita Đurković, Katja Cvitanović, Lea Ribić, Tea Mirenić, Nika Baričić, Tia Ribić, Ida Tibor, Dora Radman (L). Trener: Luka Bišćan.

PAKRAC: Lorena Kliček (L), Ines Jendrašić, Hana Vujić, Marija Ružička, Martina Zec (cap.), Rea Šafar, Nika Škondro. Trener: Ivan Šahinović.

Nastavite čitati

Sport

Črnko: Liga napreduje, kamp će donijeti iskorak, a Gorica će biti bolja i jača!

INTERVJU Nenad Črnko, predsjednik HNK Gorice i dopredsjednik HNS-a, odgovarao je na deset pitanja na kraju godine. Naglasak je ovoga puta bio na hrvatskom nogometu, ali naravno da smo se dotaknuli i lokalnih tema…

Objavljeno

na

Prije nego što je HNK Gorica odigrala svoju posljednju utakmicu prvenstvene jeseni i novim porazom dodala još malo razloga za zabrinutost uoči nastavka sezone, razgovarali smo s predsjednikom kluba Nenadom Črnkom, pri čemu je naglasak ovoga puta bio na njegovu ulogu dopredsjednika HNS-a.

Dopredsjednik Črnko tako je odgovarao na deset naših pitanja o hrvatskom nogometu, o reprezentacijama i o HNL-u, kao i o nacionalnom kampu koji dolazi u naš grad. Dotaknuli smo se, naravno, i HNK Gorice, ali ovoga puta u puno manjoj mjeri…

1) Iz pozicije dopredsjednika HNS-a, kako generalno gledate na godinu iza nas? Koliko ste zadovoljni odrađenim poslom?

Hrvatski nogometni savez je sigurno najrespektabilnija, pa samim time i javnosti najzanimljivija sportska institucija u Hrvatskoj. Savez konstantno provodi aktivnosti u nekoliko pravaca – međunarodnom, nacionalnom i regionalnom. Godina na izmaku uvijek će za savez poput našeg biti mjerljiva rezultatima, pogotovo kada je u pitanju A reprezentacija.

Ostaje žal da smo na Europskom prvenstvu mogli i morali više, no na rezultat u nogometu uvijek utječe splet sretnih odnosno nesretnih okolnosti. Plasman u završnicu Lige nacija je zasigurno uspjeh, a rezultati mlađih selekcija bili su raznoliki – od uspjeha poput plasmana U-17 reprezentacije na Europsko prventsvo u vrlo teškoj konkurenciji do razočaranja zbog U-21 reprezentacije koje se nije uspjela plasirati na Euro, iako su bili vrlo, vrlo blizu. To je tema za analizu unutar struke.

Veselimo se što nacionalna natjecanja napreduju, i što izazivaju sve veći interes javnosti – nema dvojbe da je SuperSport HNL daleko najpraćenije, najpopularnije, najgledanije i najvažnije klupsko natjecanje u zemlji, čak i odnosu na Ligu prvaka ili najjače strane lige. Savez brine u okviru svojih mogućnosti i za razvoj i poboljšanje infrastrukture, podršku funkcioniranja županijskim savezima, a završili smo i sve potrebne korake u pripremnim radovima kako bi i nacionalni kamp u Velikoj Gorici već sljedećeg proljeća krenuo sa izgradnjom.

Generalno gledano, s pozicije nas koji smo direktno uključeni, svi ključni planovi su realizirani, Savez je stabilan. S pozicije javnosti prihvaćamo razmišljanja da uvijek može u nekom segmentu nešto biti i bolje, uvažavamo konstruktivna mišljenja i vjerujem da ćemo kao i do sada i u idućoj godini napredovati.

2) Reprezentacija je tijekom 2024. igrala na Euru, odradila posao u Ligi nacija… Koja bi bila Vaša ocjena ove reprezentativne godine?

Kao što sam već rekao, očekivanja nas samih i navijača, te kompletne javnosti za EURO koji je iza nas su bila veća. Znam da nije lako držati razinu iz proteklih godina jer smo objektivno napravili tri izvanredna, vanserijska i zapravo čudesna rezultata sa srebrnom i brončanom medaljom na svjetskim prvenstvima te srebrom u Ligi nacija. Ti nevjerojatni uspjesi malo su “poremetili” očekivanja, ali bez obzira na to, nije tajna da smo željeli plasman u drugi krug.

Činjenica je da smo bili u najtežoj skupini na Euru, s tri reprezentacije iz svjetskog topa 10, s tada aktualnim europskim prvacima Talijanima i, kako se pokazalo, novim europskim prvacima Španjolcima. Rezultati u tim utakmicama nisu neuspjeh, ali skupo nas je koštao remi s Albanijom jer smo tu izgubili drugi krug. Nakon svih uspjeha, izbornik i ovi igrači zavrijedili su veliki kredit, a žal ostaje najviše zbog činjenice da je ovaj Euro bio u Njemačkoj i da smo imali vjerojatno neponovljivu podršku. Posebno jer je dojam svih nas, pa tako i ekipe, da je Hrvatska i na ovom turniru imala ekipu koja je mogla igrati sa svima, uz priznanje da je Španjolska bila uvjerljivo najbolja i da je zasluženo slavila.

Kad se takve stvari dogode važno je pogledati unaprijed u budućnost i što prije zaboraviti poraze, ali i izvući pouke i nova iskustva kako bi u sljedećim natjecanjima bili još bolji. Liga nacija je potvrdila da vrijedimo i da Hrvatska ima budućnost. Vjerujem da ćemo to potvrditi ne samo u završnici Lige nacija već i plasmanom na Svjetsko prvenstvo 2026 kroz predstojeće kvalifikacije.

Nenad Črnko obnaša funkciju dopredsjednika HNS-a, uz reprezentaciju je u svakoj njezinoj akciji… Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

3) Koliko čelne ljude Saveza brine rezultatski podbačaj U-21 reprezentacije?

Svaki rezultat detaljno i objektivno analiziramo, ali isto tako moramo prvenstveno gledati procese jer mnogo detalja utječe na krajnje ishode, rezultate i plasmane. Žao na je što se U-21 reprezentacija nije plasirala na Euro treći puta zaredom, jer bi to bilo vrijedno iskustvo za te mladiće i vidio sam koliko im je bilo žao nakon jedanaesteraca protiv Gruzije.

No, isto tako, svjesni smo da ne postoji korelacija između plasmana na završne turnire i broja A reprezentativaca koje daje određena generacija, što je za nas ipak daleko najvažnije. Neke od najboljih generacija nisu se plasirale na velika natjecanja, poput 1989. (Lovren, Perišić, Vida, Badelj…) ili Modrićeve generacije, a neke od najuspješnijih mlađih generacija nisu iznjedrile ni izbliza tako kvalitetne reprezentativce. Stoga nas puno više zanima imamo li tu potencijale za A reprezentaciju, a odgovor je jasan – apsolutno imamo. Štoviše, neki već jesu u A reprezentaciji, poput Baturine i dvojice Sučića.

Naravno da je i rezultat važan, jer želimo da od ranih dana ti dečki imaju pobjednički gard i da znaju kako je standard hrvatske reprezentacije visok. Pritom smo svjesni da je u mlađim uzrastima teže parirati najvećima zbog veličine baze, a da se to onda malo “izjednači” na razini A reprezentacije, kad možemo skupiti najbolje iz svih generacija. Dojma sam da svi stožeri u reprezentacijama mlađih uzrasta rade kvalitetno, dobro i vrlo predano, te da će i rezultati i razvoj igrača to potvrđivati.

Svakako je intencija svih u Savezu da se još više utječe na kvalitetniji razvoj mladih i u konačnici smo i sami svjesni da će upravo i kvalitetna infrastruktura koju ćemo dobiti izgradnjom kampa sigurno utjecati na budućnost hrvatskog nogometa.

4) Jeste li zadovoljni stanjem hrvatskog klupskog nogometa? Osim Dinama, u europskim natjecanjima gotovo da nas nema…

Teško je o tome realno govoriti. Profesionalni klupski nogomet je rapidno evoluirao u posljednjih nekoliko godina. Dinamo je i dalje konkurentan, a osobno mi je žao što nemamo barem još jednog predstavnika u Konferencijskoj ili UEFA ligi, ali, ako usporedimo ulaganja u klubove, infrastrukturu, sponzore, prihode od marketinga, onda smo tu negdje. Uzroke moramo potražiti u svim navedenim parametrima, a sve dok gotovo 80% potrebnog godišnjeg budžeta klubova ovisi o transferima teško ćemo zadržavati kvalitetu unutar hrvatskog nogometa, a samim time i očekivati više.

Nisam zadovoljan ni ja ni Savez, a na nama je da svojim aktivnostima doprinesemo da kroz buduća natjecanja dobijemo još jednog do dva predstavnika koje će boje hrvatskog nogometa braniti i nakon kvalifikacijskih utakmica kroz pretkola. Ako pogledamo samo SuperSport HNL, Dinamo nije baš tako dominantan kako sugerira Europa, što znači da klubovi poput Hajduka, Rijeke i Osijeka nisu baš tako daleko od Dinama, no Dinamo je godinama gradio i gradio svoj status u Europi, svoj koeficijent, a kroz sve te nastupe i uspjehe momčad i klub skupili su značajno iskustvo, samopouzdanje i jedan “Know-How”, što im onda omogućuje da prođu ključne europske ispite na kojima drugi padnu.

Nema magičnog rješenja – svi koji žele europski uspjeh, moraju biti pravi u tim ključnim utakmicama jer bez obzira na gore spomenuta ograničenja, Hajduk je bolji od Ružomberoka, Rijeka vjerujem da može proći Olimpiju, Osijek sigurno može proći Ziru. Ali igra se na terenu, tamo se mora pokazati da smo bolji i očekujem da klubovi naprave taj iskorak u narednim sezonama.

5) Kako u Savezu gledate na probleme stadionske infrastrukture, u prvom redu na stanja travnjaka? Može li HNS nešto učiniti po tom pitanju?

HNS je kroz razne programe mnogo učinio, a radit ćemo na tome i dalje, ali podrška mora biti višesmjerna. Prvenstveno tu mislim na održavanje. Stadioni su u vlasništvu lokalnih zajednica, vrlo je tu teško tražiti neke iskorake kroz komercijalizaciju, a već ranije sam spomenuo kako godišnji budgeti klubova ovise gotovo 80% o transferima. Spas može biti u stranom kapitalu, ali pitanje je koliko je hrvatski nogomet interesantan – objektivno, mi smo tržište s manje od četiri milijuna ljudi.

Moramo shvatiti da se ovdje mora raditi o sinergiji između kluba, potencijalnih investitora i lokalne zajednice. Ako očekujemo da će netko iskazati interes da nam napravi stadione, terene, održava ih i još pokriva logične gubitke unutar natjecanja ne samo seniora već i akademija, a da im u tome ne pomognemo, nećemo nikog dobiti i ne samo da nećemo ostati tu gdje jesmo već ćemo tonuti sve dublje. HNS može jednom promijeniti travnjak, ali ne može svake godine.

Kod nas su ti travnjaci realno dugo i izdržali. Kad to usporedimo sa ozbiljnim ligama gdje se travnjaci mijenjaju i do dva puta godišnje, svi daljnji komentari i analize su suvišne, uz napomenu da ni tamo nacionalni savezi ne grade lokalne stadione niti mijenjaju travnjake profesionalnim klubovima. Ono gdje je HNS dao veliki doprinos je izgradnja travnjaka s umjetnom travom diljem Hrvatske, kako bismo prvenstveno mladim nogometašima omogućili bolje uvjete za rad.

6) Jesu li u planu nekakve promjene u Kupu i koliko ste zadovoljni promjenom formata finala Kupa na dvije utakmice?

Ne bih se upuštao u ocjene, prerano je, vidjet ćemo što će budućnost donijeti. Sve ocjene u konačnici vezane su uz prihode od TV prava, a zasad je to odluka koja je komunicirana i sa nositeljem TV prava. Ako se pokaže dobrom klubovi će biti zadovoljniji zbog većih prihoda, a ako ne, tražit ćemo neki novi model.

7) Da se vratimo na više lokalne teme, idemo na Kamp… U kojoj je fazi veliki projekt uz velikogoričku zaobilaznicu, kad možemo očekivati početak radova?

Sve je po planu. Još jednom koristim priliku da se u ime Saveza i predsjednika Marijana Kustića zahvalim gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na iznimno ekspeditivnom sudjelovanju u projektu kamp. Ne smijem pri tome zaboraviti ni najvažnije sudionike a to je Vlada Republike Hrvatske i predsjednik Vlade Andrej Plenković koji su donacijom zemljišta čitav projekt omogućili. Natječaj za izvođača radova je u završnoj fazi i početak radova će biti sukladno najavama i planovima – do proljeća 2025.

Gorica je nakon prve polovice prvenstva na posljednjemu mjestu na tablici, iza nas je teška jesen… Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

8) Kad smo već kod nogometnih kampova, koliko je realno da i HNK Gorica dobije nešto slično u budućnosti, bilo uz stadion, bilo na nekoj drugoj lokaciji?

Realno je da planiramo i znamo da je to iznimno nužno i važno za budućnost svakog kluba, ne samo Gorice. Imamo određenih ideja i planova, za početak moramo pronaći adekvatno zemljište, a onda pripremiti idejne projekte, osigurati financiranje… Za sada su to više snovi, ali vjerujem da ćemo u razdoblju od tri do pet godina imati kamp.

9) Kako gledate na prvenstvenu jesen naše HNK Gorice?

Nisam zadovoljan rezultatom i plasmanom seniorske momčadi. Ali, moglo je biti i gore. Radujem se što smo posljednjih mjeseci osigurali financiranje i ekonomsku stabilnost kluba. Da smo u tome uspjeli samo mjesec dana ranije bili bi sigurno bolji i rezultatski, iako, ponovit ću kako novac nikad nije garancija uspjeha. Moramo vjerovati i kad nitko ne vjeruje, a obzirom na sezonu prije dvije godine sada imamo realnije temelje, ali i iskustva iz tog vremena. Uvjeren sam da ćemo vrlo brzo i nekim bitnim koracima pokazati da smo ozbiljni.

10) Što možemo očekivati na proljeće od HNK Gorice, i nogometno i u svakom drugom smislu?

Bolju, kvalitetniju i respektabilniju Goricu u svakom smislu. I naravno, vjerujemo da ćemo i sedmu godinu zaredom osigurati svoju poziciju kao konstantu u SuperSport HNL-u.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.