Kultura

Slaviti stoti rođendan u 2020. godini prava je pustolovina, najbolje to znaju ovi čuvari tradicije i običaja

Snimljen je i film o 100 godina Ogranka.

Objavljeno

prije 5 godina

20. prosinca 2020.

Objavio/la

Suzana Majstorović

Čuvati običaje i tradiciju punih sto godina nije mala stvar, a jedni od rijetkih kojima je to pošlo za rukom je Ogranak Seljačke sloge Buševec. I baš ova 2020. godina trebala je biti posebna, slavljenička, prepuna događanja kojima bi proslavili svoj 100-ti rođendan, ali, nažalost zbog situacije s koronom puno toga što nisu uspjeli realizirati ove godine, bit će prebačeno na sljedeću godinu.

– Manifestacije koje smo morali prebaciti u 2021. godinu su između ostalih cjelovečernji koncert svih generacija OSS Buševec, Međunarodni dječji folklorni festival “Dječje igre”, Svečana sjednica i centralna proslava koja je trebala biti održana 28.06.2020. na dan zaštitnika Buševca Sv.Ivana Krstitelja, tu je i Turopoljska svadba (koja se održava svake pete godine), nastup na VI. Svjetskoj Folklorijadi u Ufi – Rusiji (Republika Baškortostan) gdje smo među 90 zemalja iz cijeloga svijeta trebali predstavljati Hrvatsku, a to je inače svojevrsna folklorna olimpijada. Sljedeće godine očekuju nas i Dani smijeha u Buševcu (posvećeni dramskoj djelatnosti), te božićni koncerti – pobrojao je manifestacije Ogranka koje u ovoj godini nisu realizirali, ali bi trebali u sljedećoj, predsjednik Nenad Rožić.

Usprkos situaciji, kako kaže, godinu nisu protratili. Do prvog vala pandemije pripremili su cjelovečernji koncert svih generacija folkloraša OSS Buševec i nažalost morali ga otkazati. Uvježbali su i vrlo zahtjevnu novu koreografiju Podravine (plesovi Hrvata u Mađarskoj). Ogrankaše smo u veljači gledali u emisiji HTV-a Dobro jutro Hrvatska gdje su vrhunski predstavili svoje društvo, cijelo mjesto i naše lijepo Turopolje. Napravili su i novu Svečanu zastavu društva i izradili spomen čavliće za nju.

– Čim se situacija smirila u svibnju smo ponovno krenuli s probama svih sekcija, nastupi su bili vrlo rijetki ali smo ipak uspjeli nastupiti sa dramskom i folklornom sekcijom na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu koja je bila posvećena 100. obljetnici seljačkih sloga. Vokalna i tamburaška sekcija su pripremile pjevanu misu koju smo izveli na dan zaštitnika našega mjesta Sv Ivana Krstitelja u Buševcu, a koja je bila prenošena na HTV 1. Izradili smo i spomenik “Turopoljski mladečki” koji je posvećen 100-toj obljetnici OSS Buševec i zaštitni znak je našeg mjesta, te ga svečano otvorili 28.lipnja – kaže Rožić.

U međuvremenu im je odobren Europski projekt Buš Eko?!, to je prvi Europski projekt koji je doveden u Buševec u visini od skoro 2.000,000 kuna, a pripremili su ga zajedno s nositeljem projekta agencijom DOOR i partnerima REGEA i Gradom Velika Gorica. Program je to koji će trajati u periodu do svibnja 2022 godine.

-Također smo paralelno snimali i scene za film o 100 godina OSS Buševec. Film je u međuvremenu montiran i čeka svečanu sjednicu da ga možemo prikazati. Priprema se i nova Monografija društva koja će izaći iz tiska nakon obilježavanja 100-te obljetnice – ističe Rožić.

U jesenskom periodu organizirali su 18.Međunarodni festival tradicijskih glazbala, doduše samo s našim grupama, ali s puno inozemnih instrumenata i na vrlo visokom nivou. Nakon tog festivala organizirali su i 23.Smotru kazališnih amatera Zagrebačke županije na kojoj su nastupile 4 dramske grupe sa područja naše županije, a najbolji su bili glumci iz PAX-a Samobor. Ovdje nije kraj svim aktivnostima ogrankaša, tiskali su ove godine knjigu pjesama “Turopolje plemenito” Stjepana Detelića-Banskog, a glumci su počeli sa uvježbavanjem nove dramske predstave “Prodani dedek”.

– Uspjeli smo tokom godine i završiti ogradu u Etno zadruzi Buševec, te složiti nadstrešnicu na komorki. Namjestili smo tri objekta sa stvarima; čardak, komorku i štalu. Sad naše zaštićeno kulturno dobro ima svoj konačan izgled i još nam je potrebno malo da ga u potpunosti uredimo. Otkupili smo Turopoljske, Posavske i Prigorske narodne nošnje, te nabavili dude za koreografiju Podravine – kaže Rožić.

Aktivni su i virtualno, te putem internet stranice www.oss-busevec.hr i Facebooka ažurno obavještavaju sve članove i simpatizere o svojem radu, te su tako za Božić pripremili jednu retrospektivu dosadašnjih Božićnih koncerata.

– Sudjelovali smo na jako puno online seminara i za kraj godine možemo se pohvaliti da smo jučer s našom turopoljskom/buševskom ženskom narodnom nošnjom osvojili prvu nagradu na natjecanju u izradi rekonstruiranih narodnih nošnji “Obnavljamo baštinu” koje je organizirao KUC Travno i KUD “Lovor” Trnjani – ponosno ističe Rožić.

Neodlazak na festivale i nastupe svakako ima demotivirajući utjecaj na ljude, ali svi članovi Ogranka su svjesni da će kao društvo sve učiniti, naravno, čim to uvjeti dozvole da sve grupe imaju dovoljno atraktivnih gostovanja na kojima će moći prikazati sve što vrijedno rade cijele godine. Garanciju za to daje i dosadašnja aktivnost koja svake godine broji između 50 i 60 nastupa tijekom godine.

– Budući da nismo imali previše prekida smatramo da ova situacija neće imati utjecaja na budući rad društva, tim više što su naši članovi jako motivirani da prikažemo sve što smo pripremali za Svečani cjelovečernji koncert. Glumci jedva čekaju da premijerno prikažu novu predstavu, a kruna svega bi nam trebao biti nastup na VI. Svjetskoj Folklorijadi u Ufi – Rusija koja će se održati u periodu od 02-10.07.2021.

Neke od planova za 2021. godini već smo otkrili na početku ovog teksta, a kako ističe predsjednik Rožić, želja je da svakom od 200-tinjak aktivnih članova osiguraju uvjete za daljni rad i nastupe koji su im nagrada za njihov trud i rad.

– Svakako nam je cilj da putem projekta Buš Eko?! uređenjem dvorane i pomoćnih prostorija popravimo uvjete za rad svim našim grupama, te da konačno za javnost otvorimo našu Etno Zadrugu Buševec.

Kultura

FOTO EMTA se proširila i s optimizmom gleda u budućnost

Objavljeno

prije 19 sati

2. srpnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Europska asocijacija mažoret timova (EMTA) utemeljena je 2015. godine, dvije godine nakon osnivanja Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT). Članice EMTA-a bile su udruge odnosno savezi mažoretkinja iz Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.