Povežite se s nama

Gospodarstvo

Saša i njegov Bike Craft: Ljubav, mehanika, sjaj u očima i – podrška vašem biciklu!

U radnji s dušom, smještenoj na ulasku u Ulicu Nikole Šopa, Saša Lisec te dočekuje sa širokim osmijehom, naramkom korisnih savjeta i vještinama koje izazivaju reakcije kao što su „Isuse, pa ovo je novi bicikl“… A sve je počelo kad je jedan volan zamijenio drugim

Objavljeno

na

Tamo gdje svakoga dana prozuji gomila automobila, odmah preko puta velikog parkirališta trgovačkog centra Spar, na adresi Nikole Šopa broj 3, svoj dom pronašli su – bicikli! Točnije, dvokotačni ljubimci na toj su adresi pronašli mjesto gdje će dobiti servis, ali i njegu, po jednu dozu ljubavi, nježnosti, topline…

Sve to smješteno je u nekoliko desetaka kvadrata simpatičnog prostora, na čijim vratima stoji natpis “Bike Craft: Servis i njega bicikala”, a odmah iza tih vrata dočekat će te nasmiješeno lice glavnog i odgovornog u ovoj priči. Saša Lisec pokrenuo je posao u ljeto prošle godine, a ovih dana, zajedno s proljetnim temperaturama, krenula je i gužva u njegovoj radnji.

– Ovo je sezonski posao, počinje baš u ovo doba, u ožujku, a traje sve tamo do listopada – objašnjava nam Saša za početak druženja u mjestu na kojem se najbolje osjeća.

U nekim prošlim vremenima Goričani su ga možda znali kao jednog od organizatora Tour de Tura, instruktora u autoškoli, bio je nakon toga i profesionalni vozač, proputovao gotovo cijelu Europu, pa onda odlučio jedan volan zamijeniti drugim. Zapravo, odlučio se vratiti volanu bicikla, za kojim je proveo djetinjstvo, jureći po Gorici na svom BMX-u.

– Rekreativno sam trenirao boks i biciklizmom sam se počeo baviti kao nadopunom za boksačke treninge, da bi si pojačao kardiovaskularni sustav znajući da je biciklizam izvrstan za jačanje srca, krvnih žila i pluća. Kroz neko vrijeme, shvatio sam tu ljepotu slobode kretanja. Puno toga obiđeš, a još se i super osjećaš nakon što završi trening, kad udare dopamin i endorfin. I tako je krenulo… – vraća se Saša na početak svoje biciklističke avanture koja traje.

I nije se zaustavio samo na vožnji, jer brzo su se tu uključili i neki drugi afiniteti.

– Kako sam oduvijek volio šarafiti, počeo sam servise na svom biciklu raditi sam, a vrlo brzo su mi i frendovi počeli dovoziti svoje bicikle. Kroz sve to počeli su me zanimati svi ti industrijski standardi, pogotovo kod starih “specijalki”, u koje sam se zaljubio. U svemu tome jako mi je zanimljiva i važna povijest, način na koji je tehnologija napredovala, pa sam kupio alate i počeo restaurirati stare “specke”. Tu je krenuo prvi ozbiljan posao, krenulo se i nešto dodatno za kruh zarađivati – prepričava Lisec.

Kako su prijatelji polako počeli dovoziti i nove bicikle, Saša je učio nove standarde, kupovao nove alate…

– To radim i danas, i to konstantno. Ulažem u znanje, ali i u alate. S biciklima vam je isto kao u auto industriji. Svaki proizvođač štiti sebe, zbog “after salea”, odnosno post prodaje, pa svatko izmišlja vlastite standarde, tako da je tu jako puno specifičnih detalja na svakom biciklu – objašnjava Saša, koji nije baš odmah odlučio sam krenuti u biznis.

Umjesto toga, krenuo je drugim putem. Prošao je kroz nekoliko servisa za bicikle kao djelatnik, učio i od starog Fumića u Vlaškoj, u kultnoj radnji nekadašnjeg biciklističkog olimpijca, upoznao se sa svim fazama poslovanja, koračao prema odluci koja je realizirana u lipnju prošle godine.

– Na svakom od tih poslova nešto sam naučio. Kod majstora Fumića sam dobio uvid u pravo pravcato obrništvo, u sljedećoj firmi bavio sam se i marketingom, u onoj sljedećoj radio kao servisni savjetnik, pa kroz to skužio psihologiju biciklista, shvatio da ljudi vole svoj bicikl i da vole znati što se događa s njihovim biciklom, zašto je došlo do nekoga kvara i kako smo ga riješili – priča Lisec i nastavlja:

– Promatrajući sve skupa, vidio sam da u bike shopovima često dolazi do hoh pristupa klijentu nakon nekakvog pitanja, u smislu “pa kako ti to ne znaš..” A meni je logično da ne znamo svi sve. Ti si tu da prodaš svoju uslugu, da prodaš rješenje njegova problema. Pa zato i postojiš! Imajući to na umu, poželio sam otvoriti nešto svoje.

Poželio i otvorio. Baš onako kako je htio. Odradio je još i školovanje na Institutu za menadžment, smjestio se u malen, ali izrazito ugodan prostor i stvari postavio na svoj način.

– Zašto se “Bike Craft” tako zove? Po meni, to sugerira obrtništvo, artizanstvo, prirodan pristup radu. Zašto servis i njega bicikala? Time sam želio implicirati da volim bicikle, da volim ljudima rješavati probleme, a najviše volim reakciju klijenta kad dođe po bicikl i kaže “Isuse, što je ovo, novi bicikl?!” E, to volim!

Iako je bio prisutan tijekom cijelog razgovora, tu se negdje sjaj u očima još malo pojačao.

– Znate kako moderne mehaničare zezaju da su monteri, da na novim autima dijelove ne popravljaju nego mijenjaju? E, tako i je i u biciklizmu, dosta toga ne da se popravljati. I baš zato ja guštam u tim starim biciklima, jer oni daju važnost cerebralnoj aktivnosti. Ja moram upregnuti mozak da bi otkrio odnose snaga, osi, da bi shvatio gdje je problem i pronašao rješenje – strastveno opisuje Saša i nastavlja:

– Da ne bude zabune, volim ja i nove bicikle, tu isto guštam. Pa nema ništa ljepše od toga kad ti netko dođe s biciklom od deset tisuća eura, koji gore ima pogonsku grupu Campagnolo…

Campagnolo je, objasnio nam je i to, najstariji proizvođač komponenti za bicikle, prvenstveno kotača, mjenjača, pogonskih sklopova i kočnica. Otišli smo tom prilikom i u povijest, doznali ponešto o Tulliju Campagnolu, instituciji biciklizma i biciklističke industrije, a onda se ipak vratili u sadašnjost. U mjesec ožujak godine 2024., na početak nove biciklističke sezone.

– Otkad sam otvorio, uspio sam se dobro pozicionirati, barem za prvu godinu. Sad kad je opet granulo sunce, vidim da ima rezultata i od usmene predaje, i od ulaganja u marketing. Uložio sam u stranicu, u komunikaciju na društvenim mrežama, a u to ću i dalje ulagati. Uostalom, u marketingu kažu da si “od uložena dva dolara jedan sigurno bacio u vjetar, samo ne znaš koji”. To je strahovito bitno, jer ne znaš iz koje uličice će ti netko doći – kaže Saša i nastavlja:

– Ne stajem samo na ulaganju u edukaciju i alate. Naime, Bike Craft priča nije interesantna samo korisnicima, nego i proizvođačima. Da, oduvijek sam volio podržavati lokalnu proizvodnju, pa sam tako sad u razgovorima s dvije domaće firme koje se bave proizvodnjom bicikala i sportske opreme; Batronik Technology iz Lomnice, koja proizvodi baterije, gotove setove za nadogradnju bicikala u električne i same bicikle, te Chelichana iz Karlovca, koja se bavi proizvodnjom “custom” bicikala od titana i egzotičnih legura čelika. Uskoro će potencijalni kupac u Bike Craftu moći napraviti “bike fitting” i naručiti si bicikl po vlastitim preferencama, odnosno specifikacijama. Radim i na tome da u ponudi imam Seasucker Bike Racks, krovne nosače bicikala specifične po svojoj ekstra brzoj i ekstra lakoj montaži i demontaži.

Terminologija je to koju će bolje razumjeti biciklisti nego oni koji će to tek postati, ali razlike zapravo nema.

– Tko god dođe ovdje, u moju radnju, kakav god bicikl imao, ne radim nikakvu razliku. Popravljam, odnosno servisiram, gotovo sve; od najjeftinijih pa sve do najsofisticiranijih. Nerijetko se u servisu nađu komponente poput, recimo, Shimano Alfine i Nexus planetarnih mjenjača, koje su vlasnici, kako kažu, do sad vozili u Sloveniju ili Austriju na servis. Često održavam vrlo skupe natjecateljske kotače od karbona, proizvođača Campagnolo, Fulcrum, Roval, Zipp, DT Swiss… Ukratko, tu sam da riješim nečiji problem, kakav god on bio. Pristup mi je takav, dosta sam otvoren i prijateljski nastrojen, a ljudi to vole, taj topli pristup. Kad ti netko misli ostaviti novce, zauzvrat očekuje poštovanje, a ja to ljudima pokušavam i dati. Zamislio sam sve ovo kroz taj “boutique” pristup klijentu, a to se pokazuje dobrom odlukom. Ljudima ću uvijek rado objasniti kako se koristi bicikl, na koliko se bara pumpaju gume, koliko je važna kilaža vozača, kako se čisti lanac… Hrpa je tu detalja, a to se ljudima sviđa – dodaje.

I trajalo bi sve to skupa tko zna do kad – prošli smo u međuvremenu i sve vrste materijala od kojih se rade bicikli, koje su prednosti i mane titana i aluminija, doznali zašto bicikli od deset tisuća eura koštaju deset tisuća eura – da se nije trebalo vratiti poslu. I krenuti sređivati bicikle za novu velikogoričku biciklističku sezonu.

– Velika Gorica je po mnogo toga specifična sredina, pa je tako nekako i u biciklizmu. Tu prije svega mislim na povezanost sa Zagrebom, jer praktički svi gorički biciklisti vezani su uz zagrebačke klubove i zagrebačke terene. Kod nas zapravo ni nema kluba u pravom smislu – ističe Saša, pa nastavlja:

– Puno toga nam uvjetuje Europa. Moramo mijenjati određene standarde pristupa stvarima, htjeli mi to ili ne. U zadnjih petnaestak godina došlo je do ekspanzije biciklizma, u Europi, ali i u Hrvatskoj. U samoj Velikoj Gorici dosta toga je napravljeno posljednjih godina u tom smislu, vidimo da praktički sve nove ceste imaju i odvojen dio za bicikliste. I to je jako dobro, jer to nije samo pitanje kulture života, nego i sigurnosti. Treba nam sve to, treba nam i staza prema Čiču, i rekreativna zona… – smatra Saša.

A sve to treba nam i za biciklizam i za vožnju bicikla. A tu, ako niste znali, postoji bitna razlika.

– Vožnja bicikla je kad odeš do dućana, a biciklizam je sportska grana koja ima svoje specifičnosti. Treba znati disati, treba znati kakav bicikl voziš, za kakvu namjenu, treba znati i koje mišiće koristiti. Ti čak i tijekom vožnje možeš pozicijom sjedenja odlučiti hoćeš li koristiti, odnosno umarati, srce ili noge… – educirao nas je još malo Saša, pa sa smiješkom zaključio:

– Sve to se može naučiti kod mene u “Bike Craftu”!

Novi bicikl već je stizao na servis i njegu, sezona života na dva kotača se pošteno zahuktava…

 

Gospodarstvo

Goričani u zemlji izlazećeg sunca! Roman Krunić donosi lekcije s EXPO-a 2025. iz Osake

Direktor ROTO Krune o putovanju koje mijenja perspektivu, fascinantnoj disciplini i budućnosti koja se gradi pred našim očima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Putovanja koja nas istinski mijenjaju nisu samo promjena mjesta, već duboka transformacija pogleda na svijet. Upravo takvo iskustvo donosi Roman Krunić, direktor velikogoričke tvrtke ROTO Kruna, nakon nedavne posjete Japanu i svjetskoj izložbi EXPO 2025. u Osaki. Kao dobitnik prestižne nagrade “Stvaratelji za stoljeća“ Međunarodnog ekonomskog foruma “Perspektive“, Krunić je dobio priliku biti dio ugledne delegacije poduzetnika i znanstvenika s iz naše regije, a njegovi dojmovi iz zemlje izlazećeg sunca donose uvid u kulturu, inovacije i lekcije koje bismo svi trebali usvojiti.

“Japan kao Japan, to je jednostavno drugi svijet,” započinje Roman Krunić svoje dojmove. “Vrlo discipliniran narod, složeno sve, uredno, sve se zna tko radi i što radi.”

Njegovo oduševljenje japanskom kulturom proizlazi iz nevjerojatne točnosti javnog prijevoza do činjenice da na ulicama gotovo da i nema koševa za smeće, građani ga, s punom odgovornošću, nose kući na recikliranje. Iako Tokio broji čak 14 milijuna stanovnika, osjećaj gužve gotovo ne postoji, zahvaljujući besprijekornom poštivanju reda i društvene organiziranosti.

Za samu izložbu EXPO 2025. u Osaki, Krunić je također imao riječi pohvale. “Zaista jedna respektabilna izložba na kojoj je zastupljen cijeli svijet.”
Naglasak izložbe bio je na održivom razvoju, novim tehnologijama i klimatskim utjecajima. Najnaprednije zemlje poput SAD-a i samog Japana, te razvijenije europske države, fokusirale su se i na umjetnu inteligenciju.

Foto: Roman Krunić/FB

Posebno je zanimljiv bio pogled na paviljone zemalja regije. “Naši susjedi, Republika Srbija je imala dosta veliki paviljon i dosta su uložili naglasak na taj EXPO koji bi se 2027. godine trebao održati u Beogradu. Hrvatska je imala jedan mali paviljon koji je bio inovativan,dosta mističan. On je trebao prikazati klimatske raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Bilo je apstraktno, ali možda nerazumljivo običnom puku, to je što se tiče hrvatskog paviljona. Slovenija je naglasak stavljala na zelenilo, na prirodu i skijanje”, objašnjava Krunić.

Unatoč napornom putovanju, koje je trajalo 14 sati leta od Osake do Münchena, Krunić iz Japana nosi duboku poruku. “Ono što je najviše pozitivno, ne samo za mene osobno i tvrtku nego bi trebalo biti kompletno za cijeli narod, trebamo se držati zakona, trebamo se držati reda, trebamo biti samosvjesni jer jedino tako možemo prosperirati,” zaključuje. “Nema prečaca, zakoni i red su tu da se poštuju.”

Svjetska izložba EXPO svojevrstan je globalni susret ideja, inovacija i rješenja za najveće izazove čovječanstva. Kroz okupljanje revolucionarnih tehnologija, EXPO nastoji generirati nove ideje, potaknuti ulaganja iz zemlje i inozemstva, osnažiti međuljudsku interakciju i regionalne ekonomije te dodatno poduprijeti razvoj malih i srednjih poduzeća.

Foto: Roman Krunić/FB

Iako je ova svjetski poznata donosi mnogo dojmova za svakog posjetitelja, svi članovi delegacije se slažu kako cijelom iskustvu doprinosi japanski način razmišljanja. Od ostalih zemalja gostiju naučili smo mnogo o tehnološkim rješenjima, ali kulturu poštovanja reda i discipline, tu lekciju donio je domaćin, Japan.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo raste, plaće jače, a nezaposlenost pada? Evo što nas čeka do 2026.

Ekonomisti vodećih hrvatskih banaka predviđaju rast BDP-a od 2,9% godišnje, unatoč globalnim rizicima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Hrvatsko gospodarstvo u 2025. i 2026. godini očekuje stabilan godišnji rast od 2,9 %, procjenjuju ekonomisti četiri vodeće domaće banke u najnovijem izdanju publikacije Hrvatske udruge banaka „HUB Izgled“, prenosi Poslovni.hr. Glavni pokretači ostaju osobna potrošnja i investicije, dok su predviđanja, unatoč geopolitičkim rizicima i neizvjesnostima iz inozemstva, optimistična, recesija se ne očekuje.

Osobna potrošnja, koja čini ključni dio ukupnog BDP-a, u ovoj bi godini trebala porasti za 3,6 %, dok se u 2026. očekuje blago usporavanje na 3,1 %. Sličan trend predviđa se i za bruto investicije, nakon prošlogodišnjeg impresivnog rasta od 9,9 %, u ovoj godini rast će usporiti na 4,1 %, a sljedeće blago ubrzati na 4,7 %, zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova.

Na tržištu rada očekuju se pozitivni pomaci, stopa nezaposlenosti prema ILO metodologiji trebala bi pasti na 4,7 %, dok će plaće rasti po nominalnoj stopi od 9 %. U kombinaciji s očekivanom inflacijom od 3,2 %, to znači i realan rast prosječne bruto plaće od gotovo 6 % u 2025. godini.

Fiskalna stabilnost ostat će očuvana, procjenjuju bankarski stručnjaci. Proračunski deficit iznosit će 2,6 % BDP-a sljedeće godine, dok se za 2026. predviđa pad na 2,4 %. U isto vrijeme, javni dug bi se trebao smanjiti prema 56 % BDP-a, što upućuje na odgovorno upravljanje javnim financijama.

Vanjskotrgovinska bilanca ipak neće proći bez ogrebotina, očekuje se blago pogoršanje tekućeg računa, s deficitom od 2,2 % BDP-a u 2025. te 2,1 % u godini nakon.

Iako se hrvatsko gospodarstvo kreće u pozitivnom smjeru, nije sve bez oblaka. Među glavnim rizicima ističu se globalne geopolitičke napetosti, mogućnost uvođenja novih carina iz SAD-a te neizvjesnosti oko budućih poteza Europske središnje banke. Ipak, ekonomisti vodećih banaka uvjereni su kako recesija zasad ne prijeti. Stabilan rast, jačanje plaća i kontrolirani javni dug šalju poruku da Hrvatska, barem ekonomski, ide u pravom smjeru.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Tko najviše pomaže poduzetnicima? Velika Gorica sve bliže vrhu!

Velika Gorica izbila je u sam vrh po povećanju izdvajanja, a trend rasta lokalnih potpora postaje sve snažniji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Hrvatski gradovi u 2024. godini izdvojili su više od 41 milijun eura za subvencije poduzetnicima i obrtnicima, gotovo 50 % više nego godinu prije, piše Gradonačelnik.hr. Među njima se Velika Gorica istaknula kao jedan od gradova s najvećim porastom izdvajanja. U odnosu na 2023., proračunska sredstva za gospodarstvenike porasla su za čak 752 tisuće eura. Taj rast svrstao je Goricu na četvrto mjesto u državi po nominalnom povećanju, odmah iza Splita, Novske i Karlovca.

Trend intenzivnog ulaganja u lokalno gospodarstvo prisutan je u cijeloj Hrvatskoj. Gradovi sve više prepoznaju ključnu ulogu malog i srednjeg poduzetništva u stvaranju radnih mjesta, zadržavanju mladih obitelji i oporavku lokalne demografije. U tu svrhu poduzetnicima se nudi širok spektar potpora, od izravnih financijskih injekcija, sufinanciranja opreme i digitalizacije, do subvencioniranja kamata, edukacija i nastupa na sajmovima.

Usporedba brojki pokazuje dramatičan rast ulaganja, s 21,8 milijuna eura u 2022., na 27,8 milijuna u 2023., sve do rekordnih 41,9 milijuna eura u 2024. godini. Podaci FINA-e, temeljeni na konsolidiranim izvještajima o proračunima 108 gradova, otkrivaju da su u vrhu liste po ukupnim izdvajanjima gradovi svih veličina, od Splita koji je izdvojio čak 7,8 milijuna eura, do manjih sredina poput Novske i Preloga koje su vodeće kad se gleda iznos po stanovniku.

Velika Gorica se u ovom društvu našla zahvaljujući značajnom povećanju izdvajanja, koje sada ukupno iznosi 1,65 milijuna eura. Više nego u mnogim većim gradovima poput Osijeka, Rijeke ili Zadra. Iako Gorica nije ušla u sam vrh po izdvajanjima po glavi stanovnika niti po udjelu u ukupnom proračunu, njezin uzlazni trend ukazuje na snažno okretanje lokalne politike prema stvaranju boljeg poslovnog okruženja.

Rast ulaganja prati i razvoj poduzetničkih zona, inkubatora, kao i raznih olakšica, od subvencioniranih kamata do povoljnog najma poslovnog prostora. Uz domaća sredstva, lokalne zajednice sve bolje koriste i europske fondove, što dodatno pojačava efekt ulaganja.

Ostane li ovakav uzlazni smjer, Gorica bi u idućim godinama mogla zasjesti i više na ljestvicama, ne samo po ukupnim iznosima već i po konkretnim efektima na zapošljavanje, razvoj poslovnih zona i zadržavanje mladih na svom području.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Rekordan interes za trogodišnja zanimanja, obrtnici su novi junaci tržišta rada

Učenici diljem Hrvatske masovno upisuju strukovne škole, a broj obrta raste rekordnim tempom. Što je dovelo do toga?

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Thijs van der Weide/pexels.com

Hrvatska je ovih dana svjedok svojevrsnog obrtnog preporoda. Dok se digitalno doba i dalje razvija munjevitom brzinom, učenici i njihovi roditelji sve češće okreću pogled prema, škarama, kliještima i alatu. Završene su prijave za upis u srednje škole, a brojke koje pritom izviru pokazuju kako su strukovna i obrtnička zanimanja doživjela pravu malu renesansu. U središtu te priče je novi val interesa za trogodišnje strukovne škole, koje nude ono što je generacijama prije bilo podcijenjeno, konkretno znanje, brzu zapošljivost i sve traženiji profil na tržištu rada.

U emisiji „Otvoreno“ na HRT-u, koja se bavila upravo ovom temom, sudjelovali su predstavnici ministarstva, srednjoškolskih ustanova i Hrvatske obrtničke komore. Kako piše Tportal, svi se slažu u jednom, učenici su napokon počeli birati obrtnička zanimanja.

Struka se vraća na velika vrata

Podaci govore da je ovogodišnji plan upisa u srednje škole bio usklađen s realnim potrebama tržišta, što je rezultiralo s 84 % učenika koji su uspjeli upisati svoj prvi izbor. Ravnatelji strukovnih škola, poput Zlatka Stića iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, potvrđuju da su kapaciteti gotovo do kraja popunjeni i da je po prvi put interes za gimnazijske i strukovne smjerove bio izjednačen. Učenici, čini se, sve češće biraju „sigurnu kartu“, zanimanja koja ne samo da garantiraju posao, već i omogućuju razvoj vlastitog obrta.

Mirko Ćurić iz đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata izjavio je kako je interes za trogodišnja obrtnička zanimanja bio iznimno visok, s programima poput automehatronike, frizerstva, soboslikarstva i strojarske montaže koji su gotovo u potpunosti popunjeni. Dodaje kako već godinama učenici biraju upravo one programe koji nude brže zaposlenje i konkretne prihode, što potvrđuje promjenu paradigme u razmišljanju mladih ljudi i njihovih obitelji.

U tom kontekstu, Dalibor Kratohvil iz Hrvatske obrtničke komore navodi impresivan podatak, samo za program frizera u jednoj školi bilo je ponuđeno 260 mjesta, a prijavilo se čak 680 učenika. Takav nerazmjer između kapaciteta i interesa potvrđuje da tržište itekako traži obrtnike, a obrazovni sustav ih više ne proizvodi dovoljno.

Kakva je situacija u goričkim školama?

Srednja strukovna škola Velika Gorica nudi čitav spektar trogodišnjih obrtničkih zanimanja koja su danas među najtraženijima na tržištu rada. U ponudi su programi za elektroinstalatera, elektromehaničara, operatera strojne obrade, automehatroničara, montera strojarskih instalacija, frizera, pedikera, konobara i kuhara.

Riječ je o profilima zanimanja koje poslodavci diljem Hrvatske traže kao „vodu u pustinji“. I ne samo da su ta zanimanja tražena, ona su ujedno i odskočna daska za otvaranje vlastitog obrta, čime se mladima pruža prilika ne samo za zaposlenje, već i za dugoročni profesionalni i poduzetnički razvoj.

Strukovno obrazovanje više nije sinonim za „plan B“ ili za učenike slabijih ocjena. Danas je to pametan izbor onih koji žele što prije steći konkretna znanja i vještine te vrlo brzo početi raditi. Reforma strukovnog obrazovanja sve više uključuje suradnju s gospodarstvom, a učenici dio nastave provode kod stvarnih poslodavaca, čime već tijekom školovanja dobivaju vrijedna iskustva i kontakte.

Što kažu brojke?

Rast interesa za strukovna zanimanja savršeno prati i gospodarski trend: obrtništvo u Hrvatskoj snažno raste. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2024. godine bilo je registrirano čak 122.877 obrta, što je porast od više od 11.000 u odnosu na prethodnu godinu. Usporedimo li to s 2021., riječ je o nevjerojatnih 26.498 obrta više, rast od čak 27,5 % u samo tri godine.

Taj se trend nije zaustavio ni u 2025., već u veljači broj se popeo na 123.485 obrta, uz kontinuiran mjesečni rast. Zagrebačka županija, u koju spada i Velika Gorica, našla se među pet najjačih po rastu broja obrta u apsolutnim brojkama, čak 1.894 nova obrta. Ti podaci jasno govore da ne samo da raste broj onih koji se školuju za obrtnička zanimanja, već i broj onih koji se odlučuju zaploviti u poduzetničke vode. Više o tome smo pisali ovdje.

Budućnost je u rukama obrtnika?

Sve je jasnije da ulazimo u razdoblje u kojem će zanatska zanimanja igrati ključnu ulogu u gospodarstvu. Rastući broj obrta, velik interes za strukovne škole i konkretna potreba tržišta za majstorima svih vrsta čine jedinstvenu priliku za učenike koji žele sigurnu budućnost.

Međutim što je dovelo do ovog i je li samo riječ o mjehuriću? Naime, prije samo 10 godina, svaki osmaš je slušao kako mora upisati gimnaziju ili četverogodišnju srednju školu kako bi mogao nastaviti do fakulteta. Takvo razmišljanje je dovelo do hiperinflacije visokoobrazovanih, čime prema omjeru ponude i potražnje, dolazi do manjka obrtničkih zanimanja koja su itekako potrebna. Hoće li budućnost biti u rukama obrtnika ili će se za 10 godina stvari opet obrnuti? Samo će vrijeme pokazati.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nizozemski trgovački lanac Action stiže u Hrvatsku! Evo kada možete očekivati prve trgovine

Najbrže rastući europski lanac trgovina kućnim potrepštinama ulazi na hrvatsko tržište, otkrivamo što je poznato o planovima i kada možete očekivati prve trgovine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Action.com

Nizozemski maloprodajni lanac Action službeno je potvrdio širenje na hrvatsko tržište tijekom 2026. godine. Kako prenosi Poslovni.hr, tvrtka, poznata po svakodnevnom otvaranju novih trgovina diljem Europe, najavila je kako će prve poslovnice u Hrvatskoj i Sloveniji otvoriti sljedeće godine, potvrđeno je u najnovijem poslovnom izvješću za prvi kvartal 2025.

Action je već poznat milijunima kupaca diljem kontinenta po svojoj pristupačnoj i raznovrsnoj ponudi kućanskih i drugih potrepština, a njegov dolazak ovog maloprodajnog giganta mogao bi unijeti dodatnu dinamiku među trgovačkim lancima.

Spomenuti lanac danas posluje u 14 europskih zemalja s više od 3.000 trgovina. U vlasništvu je britanske investicijske kompanije 3i, koja drži više od 80 % udjela. S preko 70.000 zaposlenika i 11,3 milijarde eura neto prihoda ostvarenih u 2023. godini, Action se nametnuo kao vodeći europski diskontni lanac u segmentu neprehrambenih proizvoda.

Trgovine nude širok asortiman robe, od kućnih i higijenskih potrepština do igračaka, alata, dekoracija i prehrambenih artikala s dugim rokom trajanja, po cijenama koje su često znatno niže od konkurencije.

“I ove godine planiramo otvarati najmanje jednu trgovinu dnevno. Sljedeće godine počet ćemo poslovati u dvije nove zemlje – Hrvatskoj i Sloveniji. Time odgovaramo na potražnju kupaca i omogućujemo još većem broju ljudi da uživaju u ponudi Actiona”, rekla je izvršna direktorica Actiona Hajir Hajji. Također dodaje kako je ulazak na nova tržišta dio je ambicioznog plana širenja.

Prije ulaska u Hrvatsku, Action će do kraja 2025. otvoriti svoje prve trgovine u Rumunjskoj, dok je širenje na švicarsko tržište već započelo ove godine. Lokacije i točni datumi otvaranja poslovnica u Hrvatskoj zasad nisu objavljeni, no više informacija očekuje se uskoro.

Dolazak Actiona još je jedan pokazatelj sve veće atraktivnosti hrvatskog tržišta za velike europske maloprodajne lance. S obzirom na ekonomsku situaciju u svijetu, potrošači sve više paze na cijene, a traže kvalitetu i raznovrsnost. Sukladno tome, ulazak brenda poput Actiona mogao bi značajno utjecati na konkurenciju, ali i na navike kupaca.

Hoće li hrvatski kupci dočekati Action raširenih ruku kao što je bio slučaj u drugim zemljama, samo će vrijeme pokazati.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno