Povežite se s nama

Gospodarstvo

Saša i njegov Bike Craft: Ljubav, mehanika, sjaj u očima i – podrška vašem biciklu!

U radnji s dušom, smještenoj na ulasku u Ulicu Nikole Šopa, Saša Lisec te dočekuje sa širokim osmijehom, naramkom korisnih savjeta i vještinama koje izazivaju reakcije kao što su „Isuse, pa ovo je novi bicikl“… A sve je počelo kad je jedan volan zamijenio drugim

Objavljeno

prije 1 godina

na

Tamo gdje svakoga dana prozuji gomila automobila, odmah preko puta velikog parkirališta trgovačkog centra Spar, na adresi Nikole Šopa broj 3, svoj dom pronašli su – bicikli! Točnije, dvokotačni ljubimci na toj su adresi pronašli mjesto gdje će dobiti servis, ali i njegu, po jednu dozu ljubavi, nježnosti, topline…

Sve to smješteno je u nekoliko desetaka kvadrata simpatičnog prostora, na čijim vratima stoji natpis “Bike Craft: Servis i njega bicikala”, a odmah iza tih vrata dočekat će te nasmiješeno lice glavnog i odgovornog u ovoj priči. Saša Lisec pokrenuo je posao u ljeto prošle godine, a ovih dana, zajedno s proljetnim temperaturama, krenula je i gužva u njegovoj radnji.

– Ovo je sezonski posao, počinje baš u ovo doba, u ožujku, a traje sve tamo do listopada – objašnjava nam Saša za početak druženja u mjestu na kojem se najbolje osjeća.

U nekim prošlim vremenima Goričani su ga možda znali kao jednog od organizatora Tour de Tura, instruktora u autoškoli, bio je nakon toga i profesionalni vozač, proputovao gotovo cijelu Europu, pa onda odlučio jedan volan zamijeniti drugim. Zapravo, odlučio se vratiti volanu bicikla, za kojim je proveo djetinjstvo, jureći po Gorici na svom BMX-u.

– Rekreativno sam trenirao boks i biciklizmom sam se počeo baviti kao nadopunom za boksačke treninge, da bi si pojačao kardiovaskularni sustav znajući da je biciklizam izvrstan za jačanje srca, krvnih žila i pluća. Kroz neko vrijeme, shvatio sam tu ljepotu slobode kretanja. Puno toga obiđeš, a još se i super osjećaš nakon što završi trening, kad udare dopamin i endorfin. I tako je krenulo… – vraća se Saša na početak svoje biciklističke avanture koja traje.

I nije se zaustavio samo na vožnji, jer brzo su se tu uključili i neki drugi afiniteti.

– Kako sam oduvijek volio šarafiti, počeo sam servise na svom biciklu raditi sam, a vrlo brzo su mi i frendovi počeli dovoziti svoje bicikle. Kroz sve to počeli su me zanimati svi ti industrijski standardi, pogotovo kod starih “specijalki”, u koje sam se zaljubio. U svemu tome jako mi je zanimljiva i važna povijest, način na koji je tehnologija napredovala, pa sam kupio alate i počeo restaurirati stare “specke”. Tu je krenuo prvi ozbiljan posao, krenulo se i nešto dodatno za kruh zarađivati – prepričava Lisec.

Kako su prijatelji polako počeli dovoziti i nove bicikle, Saša je učio nove standarde, kupovao nove alate…

– To radim i danas, i to konstantno. Ulažem u znanje, ali i u alate. S biciklima vam je isto kao u auto industriji. Svaki proizvođač štiti sebe, zbog “after salea”, odnosno post prodaje, pa svatko izmišlja vlastite standarde, tako da je tu jako puno specifičnih detalja na svakom biciklu – objašnjava Saša, koji nije baš odmah odlučio sam krenuti u biznis.

Umjesto toga, krenuo je drugim putem. Prošao je kroz nekoliko servisa za bicikle kao djelatnik, učio i od starog Fumića u Vlaškoj, u kultnoj radnji nekadašnjeg biciklističkog olimpijca, upoznao se sa svim fazama poslovanja, koračao prema odluci koja je realizirana u lipnju prošle godine.

– Na svakom od tih poslova nešto sam naučio. Kod majstora Fumića sam dobio uvid u pravo pravcato obrništvo, u sljedećoj firmi bavio sam se i marketingom, u onoj sljedećoj radio kao servisni savjetnik, pa kroz to skužio psihologiju biciklista, shvatio da ljudi vole svoj bicikl i da vole znati što se događa s njihovim biciklom, zašto je došlo do nekoga kvara i kako smo ga riješili – priča Lisec i nastavlja:

– Promatrajući sve skupa, vidio sam da u bike shopovima često dolazi do hoh pristupa klijentu nakon nekakvog pitanja, u smislu “pa kako ti to ne znaš..” A meni je logično da ne znamo svi sve. Ti si tu da prodaš svoju uslugu, da prodaš rješenje njegova problema. Pa zato i postojiš! Imajući to na umu, poželio sam otvoriti nešto svoje.

Poželio i otvorio. Baš onako kako je htio. Odradio je još i školovanje na Institutu za menadžment, smjestio se u malen, ali izrazito ugodan prostor i stvari postavio na svoj način.

– Zašto se “Bike Craft” tako zove? Po meni, to sugerira obrtništvo, artizanstvo, prirodan pristup radu. Zašto servis i njega bicikala? Time sam želio implicirati da volim bicikle, da volim ljudima rješavati probleme, a najviše volim reakciju klijenta kad dođe po bicikl i kaže “Isuse, što je ovo, novi bicikl?!” E, to volim!

Iako je bio prisutan tijekom cijelog razgovora, tu se negdje sjaj u očima još malo pojačao.

– Znate kako moderne mehaničare zezaju da su monteri, da na novim autima dijelove ne popravljaju nego mijenjaju? E, tako i je i u biciklizmu, dosta toga ne da se popravljati. I baš zato ja guštam u tim starim biciklima, jer oni daju važnost cerebralnoj aktivnosti. Ja moram upregnuti mozak da bi otkrio odnose snaga, osi, da bi shvatio gdje je problem i pronašao rješenje – strastveno opisuje Saša i nastavlja:

– Da ne bude zabune, volim ja i nove bicikle, tu isto guštam. Pa nema ništa ljepše od toga kad ti netko dođe s biciklom od deset tisuća eura, koji gore ima pogonsku grupu Campagnolo…

Campagnolo je, objasnio nam je i to, najstariji proizvođač komponenti za bicikle, prvenstveno kotača, mjenjača, pogonskih sklopova i kočnica. Otišli smo tom prilikom i u povijest, doznali ponešto o Tulliju Campagnolu, instituciji biciklizma i biciklističke industrije, a onda se ipak vratili u sadašnjost. U mjesec ožujak godine 2024., na početak nove biciklističke sezone.

– Otkad sam otvorio, uspio sam se dobro pozicionirati, barem za prvu godinu. Sad kad je opet granulo sunce, vidim da ima rezultata i od usmene predaje, i od ulaganja u marketing. Uložio sam u stranicu, u komunikaciju na društvenim mrežama, a u to ću i dalje ulagati. Uostalom, u marketingu kažu da si “od uložena dva dolara jedan sigurno bacio u vjetar, samo ne znaš koji”. To je strahovito bitno, jer ne znaš iz koje uličice će ti netko doći – kaže Saša i nastavlja:

– Ne stajem samo na ulaganju u edukaciju i alate. Naime, Bike Craft priča nije interesantna samo korisnicima, nego i proizvođačima. Da, oduvijek sam volio podržavati lokalnu proizvodnju, pa sam tako sad u razgovorima s dvije domaće firme koje se bave proizvodnjom bicikala i sportske opreme; Batronik Technology iz Lomnice, koja proizvodi baterije, gotove setove za nadogradnju bicikala u električne i same bicikle, te Chelichana iz Karlovca, koja se bavi proizvodnjom “custom” bicikala od titana i egzotičnih legura čelika. Uskoro će potencijalni kupac u Bike Craftu moći napraviti “bike fitting” i naručiti si bicikl po vlastitim preferencama, odnosno specifikacijama. Radim i na tome da u ponudi imam Seasucker Bike Racks, krovne nosače bicikala specifične po svojoj ekstra brzoj i ekstra lakoj montaži i demontaži.

Terminologija je to koju će bolje razumjeti biciklisti nego oni koji će to tek postati, ali razlike zapravo nema.

– Tko god dođe ovdje, u moju radnju, kakav god bicikl imao, ne radim nikakvu razliku. Popravljam, odnosno servisiram, gotovo sve; od najjeftinijih pa sve do najsofisticiranijih. Nerijetko se u servisu nađu komponente poput, recimo, Shimano Alfine i Nexus planetarnih mjenjača, koje su vlasnici, kako kažu, do sad vozili u Sloveniju ili Austriju na servis. Često održavam vrlo skupe natjecateljske kotače od karbona, proizvođača Campagnolo, Fulcrum, Roval, Zipp, DT Swiss… Ukratko, tu sam da riješim nečiji problem, kakav god on bio. Pristup mi je takav, dosta sam otvoren i prijateljski nastrojen, a ljudi to vole, taj topli pristup. Kad ti netko misli ostaviti novce, zauzvrat očekuje poštovanje, a ja to ljudima pokušavam i dati. Zamislio sam sve ovo kroz taj “boutique” pristup klijentu, a to se pokazuje dobrom odlukom. Ljudima ću uvijek rado objasniti kako se koristi bicikl, na koliko se bara pumpaju gume, koliko je važna kilaža vozača, kako se čisti lanac… Hrpa je tu detalja, a to se ljudima sviđa – dodaje.

I trajalo bi sve to skupa tko zna do kad – prošli smo u međuvremenu i sve vrste materijala od kojih se rade bicikli, koje su prednosti i mane titana i aluminija, doznali zašto bicikli od deset tisuća eura koštaju deset tisuća eura – da se nije trebalo vratiti poslu. I krenuti sređivati bicikle za novu velikogoričku biciklističku sezonu.

– Velika Gorica je po mnogo toga specifična sredina, pa je tako nekako i u biciklizmu. Tu prije svega mislim na povezanost sa Zagrebom, jer praktički svi gorički biciklisti vezani su uz zagrebačke klubove i zagrebačke terene. Kod nas zapravo ni nema kluba u pravom smislu – ističe Saša, pa nastavlja:

– Puno toga nam uvjetuje Europa. Moramo mijenjati određene standarde pristupa stvarima, htjeli mi to ili ne. U zadnjih petnaestak godina došlo je do ekspanzije biciklizma, u Europi, ali i u Hrvatskoj. U samoj Velikoj Gorici dosta toga je napravljeno posljednjih godina u tom smislu, vidimo da praktički sve nove ceste imaju i odvojen dio za bicikliste. I to je jako dobro, jer to nije samo pitanje kulture života, nego i sigurnosti. Treba nam sve to, treba nam i staza prema Čiču, i rekreativna zona… – smatra Saša.

A sve to treba nam i za biciklizam i za vožnju bicikla. A tu, ako niste znali, postoji bitna razlika.

– Vožnja bicikla je kad odeš do dućana, a biciklizam je sportska grana koja ima svoje specifičnosti. Treba znati disati, treba znati kakav bicikl voziš, za kakvu namjenu, treba znati i koje mišiće koristiti. Ti čak i tijekom vožnje možeš pozicijom sjedenja odlučiti hoćeš li koristiti, odnosno umarati, srce ili noge… – educirao nas je još malo Saša, pa sa smiješkom zaključio:

– Sve to se može naučiti kod mene u “Bike Craftu”!

Novi bicikl već je stizao na servis i njegu, sezona života na dva kotača se pošteno zahuktava…

 

Povezane teme:

Gospodarstvo

Poduzetnici i obrtnici pazite! Novi Zakon o fiskalizaciji dolazi

Novi Zakon o fiskalizaciji donosi brojne promjene, stoga se poduzetnicima i obrtnicima preporučuje da se na vrijeme pripreme kako bi izbjegli moguće probleme.

Objavljeno

prije 1 sat

na

31. ožujka 2025.

Objavio/la

Od 1. rujna 2025. godine na snagu stupa novi Zakon o fiskalizaciji, koji proširuje obvezu fiskalizacije na račune plaćene putem transakcijskih računa, uključujući usluge poput PayPala, Google Paya i Stripea.

Nadalje, od 1. siječnja 2026. godine svi obveznici PDV-a morat će izdavati i fiskalizirati eRačune u poslovanju s drugim poreznim obveznicima, dok će subjekti izvan sustava PDV-a od tog datuma morati primati eRačune. Dodatno, od 2027. godine i oni će biti obvezni izdavati i fiskalizirati eRačune putem besplatne aplikacije Porezne uprave MIKROeRAČUN.

Vrijeme za prilagodbu

Kako bi se olakšala tranzicija, u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2025. godine svi porezni obveznici morat će prijaviti svog informacijskog posrednika i odrediti način dostavljanja eRačuna te fiskalizacije. Uz to, uvodi se obveza dostavljanja OIB-a poreznog obveznika za “R-1” račune do 700 eura plaćene gotovinom ili karticom putem fiskalizacijske poruke.

„Promjene koje donosi novi Zakon su brojne i donijet će velike promjene u poslovanju pa je s pripremama najbolje započeti odmah. Obrtnici, poduzetnici, računovođe i informatičari morat će svi skupa uspješno surađivati kako bi što spremnije dočekali početak 2026. godine i početak primjene Zakona“, naglasila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, na besplatnom webinaru u sklopu Obrtničkog aktualca.

Novim zakonom predviđa se i uvođenje jedinstvenog “šifrarnika” za robe i usluge u cijeloj Hrvatskoj, uz predviđene kazne za nepravilnu primjenu. Također, omogućit će se ponovno izdavanje eRačuna s istim brojem u slučaju korekcija koje ne utječu na obračun poreza. Ako izdavanje eRačuna nije moguće, Porezna uprava mora biti obaviještena u roku od pet dana, dok se podaci o naplaćenim računima dostavljaju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec. Primatelji eRačuna također moraju izvijestiti Poreznu upravu o odbijenim računima u istom roku.

Osim novih obveza, zakon donosi i pojednostavljenja – ukidaju se knjiga IRA, knjiga URA, izvješća RAD-1G, PPO, DON-H, PDV-F, a pojednostavljuje se PD IPO. Rok za predaju PDV obrasca vraća se na zadnji dan u mjesecu.

Podrška obrtnicima

Veliki interes za ovu temu pokazuje i činjenica da je na webinaru Hrvatske obrtničke komore sudjelovalo više od 600 ljudi, dok je predavanje o novom Zakonu do sada pregledano gotovo 6 000 puta. Kako bi obrtnicima olakšala prilagodbu, Hrvatska obrtnička komora sklopila je suradnju s tvrtkom Elektronički računi, omogućujući im popust od 30 % na usluge servisa mojeRačun (MeR) i besplatnu sinkronizaciju povijesnog eArhiva. Također, rok za preuzimanje povijesnih dokumenata elektroničkog arhiva produljen je do 31. kolovoza 2025. godine.

„Ova suradnja donosi obrtnicima značajnu uštedu, posebice u kontekstu nadolazećeg Zakona o fiskalizaciji, ali i rastuće inflacije koja opterećuje naše članove. Na nama je da našim obrtnicima i obrtnicama osiguramo različite pogodnosti kojima mogu rasteretiti i olakšati svoje poslovanje“, zaključio je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Novi Zakon o fiskalizaciji donosi brojne promjene, stoga se poduzetnicima i obrtnicima preporučuje da se na vrijeme pripreme kako bi izbjegli moguće probleme i osigurali nesmetano poslovanje u nadolazećim godinama.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Raste broj poduzeća u hrvatskim gradovima, pogledajte kakvo je stanje u Velikoj Gorici

Grad broji 253 novih tvrtki, čime se nastavlja pozitivni trend.

Objavljeno

prije 3 dana

na

28. ožujka 2025.

Objavio/la

Prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Velika Gorica je prošle godina bila jedna od top 10 vodećih središta rasta poduzetništva u Hrvatskoj. Tijekom 2024. godine, u našem gradu je otvoreno 253 novih tvrtki, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Zagrebačka županija također bilježi snažan gospodarski zamah, s ukupno 1 154 novootvorenih poduzeća, čime se također svrstala među vodeće regije po poduzetničkoj aktivnosti.

Rast poduzetničke aktivnosti i njezin utjecaj

U Hrvatskoj je tijekom prošle godine otvoreno 11 847 novih poduzeća, što je 2 434 više nego 2021. godine, dok je broj aktivnih trgovačkih društava dosegao 142 732. Ovaj rast je posebno vidljiv u većim gradovima, među kojima prednjače Split, Rijeka, Zadar i Osijek. Iako je Velika Gorica zauzela šesto mjesto po broju novootvorenih poduzeća, značajno se ističe kada je riječ o kontinentalnoj Hrvatskoj izvan Zagreba. Ovakav rast odražaj je pozitivne poduzetničke klime.

Usporedimo li podatke s onima iz 2021. godine, Velika Gorica je ostvarila rast od 77 novih poduzeća, što pokazuje stabilan uzlazni trend. Osim toga, u odnosu na 2023. godinu, u Velikoj Gorici otvoreno je 13 novih tvrtki, čime je grad zauzeo deseto mjesto među gradovima s najvećim porastom.

Povećanje broja poduzeća ne znači samo gospodarski rast, već i mogućnosti zapošljavanja te jačanje lokalne ekonomije. Više tvrtki znači veći izbor proizvoda i usluga za građane, kao i povećanu konkurenciju koja može dovesti do povoljnijih cijena i bolje ponude.

Zagrebačka županija također među vodećima

Podaci pokazuju da Zagrebačka županija drži treće mjesto po ukupnom broju otvorenih poduzeća u 2024. godini, odmah iza Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije. U odnosu na 2021. godinu, broj novih poduzeća u Zagrebačkoj županiji porastao je za 282, dok je u usporedbi s 2023. godinom otvoreno 74 tvrtke više. Ovo je ujedno i drugi najveći porast u Hrvatskoj.

Nadalje, Zagrebačka županija bilježi i rast broja zaposlenih, čime se potvrđuje da novoosnovane tvrtke imaju pozitivan utjecaj te stvaraju nova radna mjesta i pridonose zajednici.

Usporedba s prethodnim godinama i nacionalni trendovi

Na nacionalnoj razini vidljiv je trend rasta broja otvorenih poduzeća u svim županijama. U usporedbi s 2021. godinom najveći postotni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj (52,66 %), Zadarskoj (51,47 %) i Brodsko-posavskoj županiji (46,54 %). Zagrebačka županija je u apsolutnim brojkama ostvarila drugi najveći rast u Hrvatskoj, odmah iza Splitsko-dalmatinske.

S obzirom na to da je u 2024. godini broj brisanih poduzeća bio značajno manji nego prethodnih godina, može se zaključiti da novoosnovane tvrtke uspijevaju preživjeti na tržištu, što dodatno jača povjerenje u stabilnost gospodarstva.

Velika Gorica i Zagrebačka županija kao stabilna poslovna središta

Prema predstavljenim podacima, može se zaključiti da Velika Gorica, kao i Zagrebačka županija, predstavlja snažan poduzetnički centar u Hrvatskoj. Prisutan je kontinuiran rast broja novih poduzeća s pozitivnim gospodarskim pokazateljima.

Poduzetnici prepoznaju prednosti ovog grada, što se može pripisati pozitivnim mjerama poticaja i povoljnoj poslovnoj klimi. S obzirom na dosadašnji trend, očekuje se da će Velika Gorica u narednim godinama nastaviti privlačiti nove poslovne subjekte i time dodatno doprinositi gospodarskom rastu regije.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica je među rijetkim gradovima bez poreza na potrošnju

Dok većina gradova u Hrvatskoj i dalje naplaćuje porez na potrošnju, Velika Gorica ga je ukinula još 2021. godine.

Objavljeno

prije 4 dana

na

27. ožujka 2025.

Objavio/la

Prema podacima Porezne uprave, Velika Gorica je jedan od samo 19 gradova u Hrvatskoj koji ne obračunavaju porez na potrošnju ugostiteljima. Dok većina gradova zadržava stopu od 3 %, a neki su je tek djelomično smanjili, Velika Gorica se još 2021. godine odlučila na potpuno ukidanje ovog nameta, čime se grad tada odrekao milijun kuna.

Glavni poticaj za ovaj potez je bila korona kriza, a cilj je bio pomoći ugostiteljima u izazovnom periodu. Zahvaljujući tom potezu, dobili su značajno rasterećenje.

Porez na potrošnju odnosi se na alkoholna i bezalkoholna pića koja se poslužuju u ugostiteljskim objektima i obračunava se neovisno o PDV-u.

Od ukupno 128 gradova u Hrvatskoj, uz Veliku Goricu, porez na potrošnju su ukinuli Bjelovar, Čakovec, Donji Miholjac, Dugo Selo, Garešnica, Krapina, Krk, Metković, Našice, Osijek, Županja, Samobor, Slavonski Brod, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Vinkovci, Zabok i Zagreb.

Sveta Nedjelja je prvi grad koji se odlučio za ovaj potez još 2018. godine. Drugi je bio Bjelovar, a zatim svi ostali.

Stanje u ostalim gradovima

Glavni okidač za smanjenje ili ukidanje poreza na potrošnju prije četiri godine bila je kriza uslijed korone. No, i nakon toga dio gradova je odlučilo ostaviti to rasterećenje ugostiteljima.

Dok se ovih 19 gradova odlučilo za potpuno ukidanje poreza na potrošnju, neki su ga zadržali, ali uz nešto niže stope.

Tako su se za stopu od 1 % odlučili Otočac, Ploče, Požega i Duga Resa. Nadalje, nešto višu stopu imaju Nova Gradiška, Rijeka i Opatija te ona iznosi 1,5 %.

Stopu od 2 % imaju Petrinja, Varaždin, Šibenik i Ilok, dok je u Kastavu, Delnicama, Čabru i Zaprešiću na snazi stopa od 2,5 %.

Što to znači za ugostitelje?

Iako je ovakva odluka velik udarac na gradski proračun, dugoročno donosi korist za lokalno gospodarstvo.

Ukidanje poreza na potrošnju olakšava poslovanje ugostiteljima zbog smanjenja troškova i povećanja konkurentnosti na tržištu. Također, ovakve odluke mogu privući nove ugostiteljske investicije te potaknuti daljnji razvoj turističke i gastro ponude u Velikoj Gorici.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj obrta u Hrvatskoj raste! Pogledajte na kojem je mjestu Zagrebačka županija

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja.

Objavljeno

prije 4 dana

na

27. ožujka 2025.

Objavio/la

Obrtništvo u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast, što potvrđuju podaci Ministarstva gospodarstva. Unatoč izazovima s radnom snagom i promjenama na tržištu, sve više ljudi se odlučuje za pokretanje vlastitog obrta. Zagrebačka županija jedna je od regija s najizraženijim trendovima rasta, što pokazuje njezinu važnost u kontekstu hrvatskog obrtništva.

Prema izvještaju, na kraju 2024. godine u Zagrebačkoj županiji bilo je aktivno 7 598 obrta, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine. Od ukupnog broja, 36 % obrta su u vlasništvu žena (2 773), dok muškarci drže većinski udio s 4 937 obrta (64 %).

Najveći broj obrtnika u ovoj županiji nalazi se u dobnoj skupini od 35 do 44 godine (30,2 %). Ukupno, obrti u Zagrebačkoj županiji zapošljavaju 6 620 ljudi, od čega je 2 860 žena i 3 760 muškaraca. Ovi podaci ukazuju na stabilan rast sektora i njegovu ključnu ulogu u lokalnom gospodarstvu.

Stanje u Hrvatskoj

Podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je na kraju 2024. godine u Hrvatskoj bilo 122 877 obrta, što predstavlja povećanje od 11 035 obrta u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2021. godinom, broj obrta povećan je za 26 498, odnosno 27,5 %.
U veljači 2025. godine broj obrta popeo se na 123 485, uz rast od 600 obrta u odnosu na kraj 2024. godine. Ti obrti zapošljavaju ukupno 228 000 osoba, uz standardne sezonske fluktuacije.

Gledano po županijama, najveći porast broja obrta u apsolutnim brojkama zabilježile su Splitsko-dalmatinska (+3 657), Istarska (+2 046), Primorsko-goranska (+1 934), Zagrebačka (+1 894) i Osječko-baranjska županija (+1 630).

U postocima, najveći rast broja obrta u odnosu na 2023. godinu ostvaren je u Brodsko-posavskoj (+12,3 %), Varaždinskoj (+11,91 %), Međimurskoj (+11,86 %), Osječko-baranjskoj (+11,48 %) i Zagrebačkoj županiji (+11,42 %).

Jedan od ključnih razloga rasta broja obrta su mjere za samozapošljavanje. Vlada je kroz programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pružila potporu novim poduzetnicima, što je rezultiralo povećanim interesom za otvaranje obrta.

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja. Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je u 2024. godini upisano 4 556 učenika u strukovne škole, dok je u posljednjih pet godina taj broj dosegnuo gotovo 22 000. Ipak, unatoč pozitivnim trendovima, gotovo sva obrtnička zanimanja su deficitarna, a problem radne snage i dalje ostaje izazov.

“Prioritet svih nas mora biti formiranje sustava koji će moći osposobiti radnu snagu za rastuće potrebe i zadržati stručne ljude u granicama Hrvatske”, poručuju iz HOK-a.

Jesu li brojke stvarne?

Za razliku od Hrvatske, u mnogim europskim zemljama broj obrta opada. Tradicionalna obrtnička zanimanja gube na značaju zbog razvoja potrošačkog društva i masovne proizvodnje. No, Hrvatska, zahvaljujući poticajima i europskim fondovima, bilježi suprotan trend.

Međutim, nije sve tako jednostavno. Premda smo pod pojmom obrtnika, navikli vidjeti stolare, male trgovce, automehaničare ili keramičare, situacija se potpuno promijenila. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se sve više obrta otvara u djelatnostima koje se tradicionalno ne smatraju obrtništvom, poput informacijsko-komunikacijskih i stručnih djelatnosti. Dakle umjesto klasičnih majstora, danas možemo vidjeti programere, konzultante i slične djelatnosti u obrtničkoj ulozi.

Jedan od razloga zašto vidimo sve manje tradicionalnih obrtničkih zanimanja pod ovim oblikom je njegova jednostavnost. Za početak, obrt se može otvoriti online i to potpuno besplatno. Stoga, vjerojatno je puno onih koji jedan dan planiraju prebaciti svoje poslovanje u d.o.o., ali zbog financijskih razloga biraju obrt.

No, Stručnjaci upozoravaju kako se iza mnogih novoosnovanih obrta zapravo krije prikriveno zapošljavanje. Dakle, obrtnici rade isključivo za jednog poslodavca, ali bez sigurnosti koju pruža stalno zaposlenje. Nadalje, poslodavci tada nemaju dodatne troškove koje bi imali za osobu koja radi na ugovor o radu.

Budućnost obrtništva

Obrtništvo doživljava rast iz godine u godinu, kako u Zagrebačkoj županiji, tako i u ostatku Hrvatske. Unatoč impresivnim brojkama rasta, pravo stanje hrvatskog obrtništva ostaje pod upitnikom. Jesmo li zaista svjedoci procvata malih poduzetnika ili samo prilagođavanja tržišnim trikovima koji služe za prikriveno zapošljavanje?

Bez obzira na to, ako želimo održivi rast, ključno je osigurati bolje uvjete za stvarne obrtnike, one koji ne otvaraju obrt iz nužde, već zbog strasti i znanja.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Početak radova energetske obnove na stambenoj zgradi Bratstvo I 4

Zgrada dobiva novu fasadu s toplinskom izolacijom, toplinsku zaštitu poda zgrade i novu stolariju ulaza i stanova.

Objavljeno

prije 2 tjedna

na

20. ožujka 2025.

Objavio/la

Počinju radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Bratstvo I 4 u Velikoj Gorici, za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru inicijative 6. Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada, odnosno investicije C6.1. R1-I1 Energetska obnova zgrada, za koji je osigurano do najviše 730.506,79 eura bespovratnih sredstava. 

Višestambena zgrada Bratstvo I 4 je izgrađena 1960. godine s 9 stambenih jedinica ukupne bruto površine 665,07 m2. Predviđeni radovi energetske obnove obuhvaćaju: izradu toplinske zaštite vanjske ovojnice grijanog prostora zgrade, izradu toplinske zaštite vanjskih zidova, izradu toplinske zaštite poda grijanog prostora prema negrijanom i zamjena postojeće stolarije ulaza i stanova. 

Projektom se predviđaju mjere povećanja energetske učinkovitosti toplinskom izolacijom cjelokupne vanjske ovojnice zgrade. 

Predviđa se izvedba Etics fasadnog sustava s osnovnom toplinskom izolacijom pročelja MW debljine 16 cm. Svi toplinski mostovi izoliraju se izolacijom MW u debljini 4 cm. U donjem pojasu (nadtemeljni zidovi) u kontaktu s podlogom izvodi se izolacija XPS debljine 6 cm. Mali segmenti parapeta balkona izoliraju se pločama pjene fenolne smole debljine 8 cm čime se postiže zadržavanje maksimalne uporabne površine prostora.

U cilju sveobuhvatne izvedbe pročelja izvodi se izolacija vanjskog zida stubišnog prostora MV 6 cm čime se postižu povoljniji uvjeti unutar prostora i kompenzira nemogućnost izolacije unutarnjih zidova grijanog prostora. Pod grijanog prostora (strop podruma) prema negrijanom prostoru izolira se ugradnjom MW između rebara stropne konstrukcije u sloju debljine 25 cm (visina rebra) uz izvedbu podgleda od gips ploča.

Kao jedna od bitnih mjera povećanja energetske učinkovitosti predviđa se zamjena postojeće preostale drvene i PVC stolarije nezadovoljavajućih toplinskih karakteristika novom PVC stolarijom zadovoljavajućih karakteristika i koeficijenta provodljivosti.

Uz radove toplinske sanacije vanjske ovojnice predviđa se izvedba vezanih radova kao što su demontaže prilagodbe u ponovne montaže po izradi toplinske izolacije raznih limarskih, elektro, dimovodnih i ostalih elemenata na ovojnici zgrade, postava novih nosača klima uređaja prilagođenih debljini nove izolacije s izradom odvoda kondenzata za svaki stan. 

Provedbom navedenih građevinskih mjera energetske učinkovitosti predmetna zgrada imala bi energetski razred B u odnosu na dosadašnji D razred, te bi godišnja ušteda potrebne toplinske energije za grijanje iznosila 59% i emisija CO2 smanjila bi se za 51%. 

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.