Povežite se s nama

Gospodarstvo

Saša i njegov Bike Craft: Ljubav, mehanika, sjaj u očima i – podrška vašem biciklu!

U radnji s dušom, smještenoj na ulasku u Ulicu Nikole Šopa, Saša Lisec te dočekuje sa širokim osmijehom, naramkom korisnih savjeta i vještinama koje izazivaju reakcije kao što su „Isuse, pa ovo je novi bicikl“… A sve je počelo kad je jedan volan zamijenio drugim

Objavljeno

na

Tamo gdje svakoga dana prozuji gomila automobila, odmah preko puta velikog parkirališta trgovačkog centra Spar, na adresi Nikole Šopa broj 3, svoj dom pronašli su – bicikli! Točnije, dvokotačni ljubimci na toj su adresi pronašli mjesto gdje će dobiti servis, ali i njegu, po jednu dozu ljubavi, nježnosti, topline…

Sve to smješteno je u nekoliko desetaka kvadrata simpatičnog prostora, na čijim vratima stoji natpis “Bike Craft: Servis i njega bicikala”, a odmah iza tih vrata dočekat će te nasmiješeno lice glavnog i odgovornog u ovoj priči. Saša Lisec pokrenuo je posao u ljeto prošle godine, a ovih dana, zajedno s proljetnim temperaturama, krenula je i gužva u njegovoj radnji.

– Ovo je sezonski posao, počinje baš u ovo doba, u ožujku, a traje sve tamo do listopada – objašnjava nam Saša za početak druženja u mjestu na kojem se najbolje osjeća.

U nekim prošlim vremenima Goričani su ga možda znali kao jednog od organizatora Tour de Tura, instruktora u autoškoli, bio je nakon toga i profesionalni vozač, proputovao gotovo cijelu Europu, pa onda odlučio jedan volan zamijeniti drugim. Zapravo, odlučio se vratiti volanu bicikla, za kojim je proveo djetinjstvo, jureći po Gorici na svom BMX-u.

– Rekreativno sam trenirao boks i biciklizmom sam se počeo baviti kao nadopunom za boksačke treninge, da bi si pojačao kardiovaskularni sustav znajući da je biciklizam izvrstan za jačanje srca, krvnih žila i pluća. Kroz neko vrijeme, shvatio sam tu ljepotu slobode kretanja. Puno toga obiđeš, a još se i super osjećaš nakon što završi trening, kad udare dopamin i endorfin. I tako je krenulo… – vraća se Saša na početak svoje biciklističke avanture koja traje.

I nije se zaustavio samo na vožnji, jer brzo su se tu uključili i neki drugi afiniteti.

– Kako sam oduvijek volio šarafiti, počeo sam servise na svom biciklu raditi sam, a vrlo brzo su mi i frendovi počeli dovoziti svoje bicikle. Kroz sve to počeli su me zanimati svi ti industrijski standardi, pogotovo kod starih “specijalki”, u koje sam se zaljubio. U svemu tome jako mi je zanimljiva i važna povijest, način na koji je tehnologija napredovala, pa sam kupio alate i počeo restaurirati stare “specke”. Tu je krenuo prvi ozbiljan posao, krenulo se i nešto dodatno za kruh zarađivati – prepričava Lisec.

Kako su prijatelji polako počeli dovoziti i nove bicikle, Saša je učio nove standarde, kupovao nove alate…

– To radim i danas, i to konstantno. Ulažem u znanje, ali i u alate. S biciklima vam je isto kao u auto industriji. Svaki proizvođač štiti sebe, zbog “after salea”, odnosno post prodaje, pa svatko izmišlja vlastite standarde, tako da je tu jako puno specifičnih detalja na svakom biciklu – objašnjava Saša, koji nije baš odmah odlučio sam krenuti u biznis.

Umjesto toga, krenuo je drugim putem. Prošao je kroz nekoliko servisa za bicikle kao djelatnik, učio i od starog Fumića u Vlaškoj, u kultnoj radnji nekadašnjeg biciklističkog olimpijca, upoznao se sa svim fazama poslovanja, koračao prema odluci koja je realizirana u lipnju prošle godine.

– Na svakom od tih poslova nešto sam naučio. Kod majstora Fumića sam dobio uvid u pravo pravcato obrništvo, u sljedećoj firmi bavio sam se i marketingom, u onoj sljedećoj radio kao servisni savjetnik, pa kroz to skužio psihologiju biciklista, shvatio da ljudi vole svoj bicikl i da vole znati što se događa s njihovim biciklom, zašto je došlo do nekoga kvara i kako smo ga riješili – priča Lisec i nastavlja:

– Promatrajući sve skupa, vidio sam da u bike shopovima često dolazi do hoh pristupa klijentu nakon nekakvog pitanja, u smislu “pa kako ti to ne znaš..” A meni je logično da ne znamo svi sve. Ti si tu da prodaš svoju uslugu, da prodaš rješenje njegova problema. Pa zato i postojiš! Imajući to na umu, poželio sam otvoriti nešto svoje.

Poželio i otvorio. Baš onako kako je htio. Odradio je još i školovanje na Institutu za menadžment, smjestio se u malen, ali izrazito ugodan prostor i stvari postavio na svoj način.

– Zašto se “Bike Craft” tako zove? Po meni, to sugerira obrtništvo, artizanstvo, prirodan pristup radu. Zašto servis i njega bicikala? Time sam želio implicirati da volim bicikle, da volim ljudima rješavati probleme, a najviše volim reakciju klijenta kad dođe po bicikl i kaže “Isuse, što je ovo, novi bicikl?!” E, to volim!

Iako je bio prisutan tijekom cijelog razgovora, tu se negdje sjaj u očima još malo pojačao.

– Znate kako moderne mehaničare zezaju da su monteri, da na novim autima dijelove ne popravljaju nego mijenjaju? E, tako i je i u biciklizmu, dosta toga ne da se popravljati. I baš zato ja guštam u tim starim biciklima, jer oni daju važnost cerebralnoj aktivnosti. Ja moram upregnuti mozak da bi otkrio odnose snaga, osi, da bi shvatio gdje je problem i pronašao rješenje – strastveno opisuje Saša i nastavlja:

– Da ne bude zabune, volim ja i nove bicikle, tu isto guštam. Pa nema ništa ljepše od toga kad ti netko dođe s biciklom od deset tisuća eura, koji gore ima pogonsku grupu Campagnolo…

Campagnolo je, objasnio nam je i to, najstariji proizvođač komponenti za bicikle, prvenstveno kotača, mjenjača, pogonskih sklopova i kočnica. Otišli smo tom prilikom i u povijest, doznali ponešto o Tulliju Campagnolu, instituciji biciklizma i biciklističke industrije, a onda se ipak vratili u sadašnjost. U mjesec ožujak godine 2024., na početak nove biciklističke sezone.

– Otkad sam otvorio, uspio sam se dobro pozicionirati, barem za prvu godinu. Sad kad je opet granulo sunce, vidim da ima rezultata i od usmene predaje, i od ulaganja u marketing. Uložio sam u stranicu, u komunikaciju na društvenim mrežama, a u to ću i dalje ulagati. Uostalom, u marketingu kažu da si “od uložena dva dolara jedan sigurno bacio u vjetar, samo ne znaš koji”. To je strahovito bitno, jer ne znaš iz koje uličice će ti netko doći – kaže Saša i nastavlja:

– Ne stajem samo na ulaganju u edukaciju i alate. Naime, Bike Craft priča nije interesantna samo korisnicima, nego i proizvođačima. Da, oduvijek sam volio podržavati lokalnu proizvodnju, pa sam tako sad u razgovorima s dvije domaće firme koje se bave proizvodnjom bicikala i sportske opreme; Batronik Technology iz Lomnice, koja proizvodi baterije, gotove setove za nadogradnju bicikala u električne i same bicikle, te Chelichana iz Karlovca, koja se bavi proizvodnjom “custom” bicikala od titana i egzotičnih legura čelika. Uskoro će potencijalni kupac u Bike Craftu moći napraviti “bike fitting” i naručiti si bicikl po vlastitim preferencama, odnosno specifikacijama. Radim i na tome da u ponudi imam Seasucker Bike Racks, krovne nosače bicikala specifične po svojoj ekstra brzoj i ekstra lakoj montaži i demontaži.

Terminologija je to koju će bolje razumjeti biciklisti nego oni koji će to tek postati, ali razlike zapravo nema.

– Tko god dođe ovdje, u moju radnju, kakav god bicikl imao, ne radim nikakvu razliku. Popravljam, odnosno servisiram, gotovo sve; od najjeftinijih pa sve do najsofisticiranijih. Nerijetko se u servisu nađu komponente poput, recimo, Shimano Alfine i Nexus planetarnih mjenjača, koje su vlasnici, kako kažu, do sad vozili u Sloveniju ili Austriju na servis. Često održavam vrlo skupe natjecateljske kotače od karbona, proizvođača Campagnolo, Fulcrum, Roval, Zipp, DT Swiss… Ukratko, tu sam da riješim nečiji problem, kakav god on bio. Pristup mi je takav, dosta sam otvoren i prijateljski nastrojen, a ljudi to vole, taj topli pristup. Kad ti netko misli ostaviti novce, zauzvrat očekuje poštovanje, a ja to ljudima pokušavam i dati. Zamislio sam sve ovo kroz taj “boutique” pristup klijentu, a to se pokazuje dobrom odlukom. Ljudima ću uvijek rado objasniti kako se koristi bicikl, na koliko se bara pumpaju gume, koliko je važna kilaža vozača, kako se čisti lanac… Hrpa je tu detalja, a to se ljudima sviđa – dodaje.

I trajalo bi sve to skupa tko zna do kad – prošli smo u međuvremenu i sve vrste materijala od kojih se rade bicikli, koje su prednosti i mane titana i aluminija, doznali zašto bicikli od deset tisuća eura koštaju deset tisuća eura – da se nije trebalo vratiti poslu. I krenuti sređivati bicikle za novu velikogoričku biciklističku sezonu.

– Velika Gorica je po mnogo toga specifična sredina, pa je tako nekako i u biciklizmu. Tu prije svega mislim na povezanost sa Zagrebom, jer praktički svi gorički biciklisti vezani su uz zagrebačke klubove i zagrebačke terene. Kod nas zapravo ni nema kluba u pravom smislu – ističe Saša, pa nastavlja:

– Puno toga nam uvjetuje Europa. Moramo mijenjati određene standarde pristupa stvarima, htjeli mi to ili ne. U zadnjih petnaestak godina došlo je do ekspanzije biciklizma, u Europi, ali i u Hrvatskoj. U samoj Velikoj Gorici dosta toga je napravljeno posljednjih godina u tom smislu, vidimo da praktički sve nove ceste imaju i odvojen dio za bicikliste. I to je jako dobro, jer to nije samo pitanje kulture života, nego i sigurnosti. Treba nam sve to, treba nam i staza prema Čiču, i rekreativna zona… – smatra Saša.

A sve to treba nam i za biciklizam i za vožnju bicikla. A tu, ako niste znali, postoji bitna razlika.

– Vožnja bicikla je kad odeš do dućana, a biciklizam je sportska grana koja ima svoje specifičnosti. Treba znati disati, treba znati kakav bicikl voziš, za kakvu namjenu, treba znati i koje mišiće koristiti. Ti čak i tijekom vožnje možeš pozicijom sjedenja odlučiti hoćeš li koristiti, odnosno umarati, srce ili noge… – educirao nas je još malo Saša, pa sa smiješkom zaključio:

– Sve to se može naučiti kod mene u “Bike Craftu”!

Novi bicikl već je stizao na servis i njegu, sezona života na dva kotača se pošteno zahuktava…

 

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Imate ideju za projekt? Saznajte kako ga financirati na ovoj radionici

Objavljeno

na

Objavio/la

Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.

Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.

Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija u prosincu 3,3 %, najviše poskupjeli režije i restorani

Godišnji rast cijena usporen na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Manje novca u proračunu, isti iznosi potpora za buduće poduzetnike – evo tko i pod kojim uvjetima može do njih

Uvedene su i dvije važne novosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na posljednjoj sjednici Vlade u protekloj godini prihvaćene su Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje uključuju i potpore za samozapošljavanje u iznosima do 20.000 eura. Iako je za mjere u proračunu osigurano manje novca nego ove godine, ključni iznosi za pokretanje vlastitog posla ostaju nepromijenjeni. Kako piše Srednja.hr, Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2026. godini provodit će ukupno osam mjera aktivne politike zapošljavanja, za koje je u državnom proračunu predviđeno nešto više od 125 milijuna eura. To je osjetno manje nego u 2025., kada je za devet mjera bilo osigurano gotovo 163 milijuna eura, no mjera koja najviše zanima buduće poduzetnike, potpora za samozapošljavanje, ostaje financijski ista.

Iznos potpore ovisi o vrsti poslovanja i djelatnosti. Za obrt s paušalnim oporezivanjem moguće je dobiti do 7.000 eura, bez obzira na djelatnost, pod uvjetom da je ona na popisu prihvatljivih. Isti iznos predviđen je i za neke djelatnosti poput obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi ili opskrbe energijom.

Veći iznosi rezervirani su za one nešto zahtjevnije sektore. Do 10.000 eura može se ostvariti za pojedine djelatnosti u prerađivačkoj industriji, telekomunikacijama i računalnom programiranju. Za određene odjeljke prerađivačke industrije, kao i za građevinarstvo, potpora se penje do 15.000 eura, dok oni koji ispune kriterije zelenog ili digitalnog radnog mjesta mogu dobiti i maksimalnih 20.000 eura. U tom slučaju obvezno je dodatno ulaganje od najmanje 3.000 eura, bez PDV-a, u troškove koji doprinose zelenoj ili digitalnoj tranziciji.

Novost u mjeri samozapošljavanja je i stroži pristup radu na crno, odnosno uvođenje dodatnih uvjeta i sankcija za one koji prekrše pravila. Također, mjere za 2026. donose i jednu važnu novost, potporu za zapošljavanje osoba s invaliditetom na nepuno radno vrijeme. Dosad je ta mogućnost postojala isključivo za puno radno vrijeme, a izmjena je uvedena na prijedlog Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Iako konačni podaci za 2025. još nisu zaključeni, HZZ navodi da je do kraja studenoga dodijeljeno 3.994 potpore za samozapošljavanje. Najviše interesa bilo je u građevinarstvu, gdje je evidentirano 1.158 novih korisnika, slijede ostale uslužne djelatnosti s 888 potpora te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s njih 612. Iz Zavoda ističu i da većina korisnika uredno ispunjava ugovorne obveze. Prema podacima za 2022. godinu, od 6.378 odobrenih zahtjeva, ugovori su raskinuti u 273 slučaja, što je manje od 4 %.

 

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno