Vijesti
Sadnjom stabala započeli projekt života: Kurilovečka šetnica pratit će staro korito potoka Lomnice i donijeti nove sadržaje
Kako će Šetnica pratiti tok starog korita Lomnice u jednom se dijelu planira napraviti i imitacija dijela potoka preko kojeg bi se postavio drveni most kao spomen na bivšu Lomnicu koja je dijelila Kurilovec na dva dijela.
Inicijativa Sučije Kurilovec Plemenite općine turopoljske da sadnjom stabala pošume staro korito potoka Lomnice u svom naselju od „pruge” do Udarnika, potaknula je revitalizaciju projekta Kurilovečke šetnice koja bi ovom naselju pružila novi sadržaj od rekreativnog, kulturnog, povijesnog i sportskog značaja. Izrađeno je idejno rješenje projekta, a mještani su jučer s riječi na djela prešli sadnjom stabala i tako započeli ovu kurilovečku priču.
-Kaže jedna izreka da je najbolje vrijeme za posaditi drvo bilo prije 20 godina, a da je drugo najbolje vrijeme danas. E pa mi želimo za 20 godina okrenuti se prema ovom današnjem danu i u hladovini ovih stabala reći su kako smo napravili jedan dobar posao – istaknuo je za početak župan Plemenite općine Turopoljske Juraj Odrčić. Na inicijativu Plemenite općine Turopoljske – Sučije Kurilovec u toj je gradskoj četvrti jučer započela sadnja stabala s ciljem pošumljavanja starog korita potoka Lomnice. Projekt je to koji bi ovom dijelu našeg grada donio prijeko potrebno zelenilo, hladovinu, a samim time i stvorio preduvjete da se ovdje uredi dodatan sadržaj za mještane i sugrađane – Kurilovečka šetnica. Projekt pošumljavanja starog korita Lomnice POT je prijavio na pet natječaja, a jučerašnjim aktivnostima jedan odobreni su već završili. Tako je jučer zasađeno prvih 15 stabala u Kurilovcu, a kako su upravo primili vijest da su im odobrena sredstva po još jednom natječaju, uz donatore i sponzore, novu sadnju većeg broja stabala najavljuju već za jesen.
-U proteklih nekoliko mjeseci od strane grada je posađeno na samom početku „Šetnice“ desetak stabala, zatim kraj spomenika kurilovečkim braniteljima posađeno je 15 hrastova, mi ćemo ovdje dodati 15 stabala, i na jesen očekujemo još jednu veću sadnju kad ćemo saditi hrastove kojih ćemo imati puno više komada. Zbilja je prepoznat projekt i od mještana koji imaju ovdje firme i koji su donatori i očekivali smo pet do deset godina saditi to drveće, ali sada vjerujem da ćemo puno brže-kazao je župan Odrčić dodavši da projekt prate „Urbani šumari“ koji su postojeću vegetaciju upisali u digitalni registar te pripremili plan sadnje.
Na njihovu inicijativu sadnje stabala nadovezala se Gradska četvrt Kurilovec projektom Kurilovečka šetnica. Prema riječima mještana radi se o jednoj staroj ideji koja do današnjih dana nije naišla na plodno tlo, no ostvari li se, za starosjedioce Kurilovca, bit će to projekt života.
-Prva ideja za takav projekt postojala je već 2003.godine i prva skica za projekt od tada postoji, međutim tada to nije bilo vrijeme da se razmišlja o tome, dok nije došla ideja o sadnji stabala nakon koje je obnovljen taj projekt i u roku od tri mjeseca je napravljena prva urbanistička studija koja nas sve silno veseli. Posebno za mene koji sam odrastao i rođen na Lomnici i koje se sjećam, deset metara dalje od nje sam odrastao, za mene je ovo projekt života! – kazao je mještanin Zdenko Sovina.
-Kurilovečka šetnica prije svega podiže ovu gradsku četvrt na jednu višu razinu. Grad se zadnjih godina ubrzano širi, ali fali nam zelenih površina i parkova čemu bi ova Šetnica svakako doprinijela jer bi cijeli ovaj dio koji ide prema južnoj obilaznici i koji će se daleko više izgrađivati dobiti jednu novu sliku i jednu oazu u kojoj će naši sumještani moći provesti svoje vrijeme. A Šetnica i spaja gornji i donji dio Kurilovca, takozvani Gorenec i Dolenec, gotovo 1,5 km od Sportskog centra sve do „škarpe“ odnosno mjesta gdje palimo jurjevski krijes – kazao je ispred Vijeća gradske četvrti Kurilovec Mihael Grdenić.
-Osim rekreativnog dijela šetnica bi trebala sadržavati povijesno informativni sadržaj gdje bi se na pojedinim dijelovima izdvojila mjesta koja bi bila svojevrsni info pultevi, objašnjava Grdenić.
Jedna od ideja je preuređenje dviju starih drvenih kuća, nekadašnjih kurija kurilovečkih autohtonih obitelji, koje bi se koristile kao mali muzeji s izloženim starim predmetima, slika ili maketa kroz koji bi posjetitelji bolje upoznali ovaj kraj.
-U idejnom rješenju projekta je potvrđeno da se u jednom dijelu starog korita ponovo napravi imitacija potoka preko kojeg bi išao most kao spomen na bivšu Lomnicu oko koje se razvijao Kurilovec. Niti u jednom dijelu projekta nema betonizacije, radi se sve s prirodnim materijalima. Naravno da je sportski centar izdvojen i to je nešto drugo jer to koristi cijeli grad, a ovaj dio je ideja da se bude što prirodnije-istaknuo je Grdenić.
Projekt je podržao Grad Velika Gorica pa se iz Gradske četvrti Kurilovec nadaju da će samo šetnica zaživjeti za dvije godine, a nastavno na pješačku stazu i predviđeni sadržaji.
-S obzirom na to da se sve ubrzano odvija i tek je nekoliko mjeseci prošlo otkako smo izvukli sami projekt iz ladice, neki rok za koji smatramo da bi ona mogla zaživjeti je dvije godine. Projekt je prepoznao i Grad Velika Gorica, prijavljen je na razvojne projekte Ministarstvu graditeljstva RH i vidimo da naš angažman dobiva podršku kojoj smo se nadali – kazao je Grdenić.
-Pozivamo mještane da se svojim prijedlozima uključe, postavili smo tri jumbo plakata u gradskoj četvrti Kurilovec na kojima je naznačena i e-mail adresa na koju građani mogu dati svoje prijedloge ili se putem tog maila informirati o stanju našeg projekta – rekao je Grdenić.
Mještane Kurilovca jučer je prilikom sadnje posjetio i v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar istaknuvši kako se radi o hvalevrijednom projektu te da će Grad Velika Gorica za takve i slične projekte u bilo kojem mjestu uvijek imati sluha.
Sport
Žućo iz back! ‘Čvrsto sam se držao odluke da neću više igrati. Sve do sad…’
Damir Žutić nedavno je navršio 32 godine, a uskoro će se navršiti i četiri godine od njegova posljednjeg doticaja s nogometom. Bio je uvjeren da je epizoda u Rudešu i posljednja, ali iz NK Rakovca su ga uspjeli “slomiti”…
Dugi je niz godina ime Damira Žutića imalo svoje težinu u svijetu nogometnom Turopolja. Lijevi bek koji je nogometno odrastao na Gradskom stadionu svoj je put na istome mjestu gradio sve do prve prvoligaške sezone. Za Goricu II igrao je u petoj ligi, za Kurilovec je nastupao u četvrtoj u trećoj, a za prvu momčad Gorice u drugoj i prvoj. Uvijek je bio tu negdje, u goričkom nogometnom điru, čak i u trenucima kad je otišao na inozemnu pečalbu u nogometu nesklonu Litvu.
Nakon epizode u Atlantasu iz Klaipede uzeo je polusezonu odmora od nogometa, pa se od jeseni 2021. pokušao vratiti kroz tadašnjeg drugoligaša Rudeš. I to je potrajalo jako kratko, novo razočaranje dovelo je do odluke da se u tom trenutku 28-godišnji Žutić ostavi nogometa.
– I čvrsto sam se držao te odluke! Sve do nedavno… – javio se Žućo iz godinama poslije.
Točnije, nepune četiri godine nakon što ih je okačio o njega, Damir Žutić svoje je kopačke ponovno odlučio staviti u pogon. Kad su iz NK Rakovca, člana 1. ŽNL, odnosno sedmoga ranga, objavili kako će ih pojačati “iskusni lijevi bočni s bogatim nogometnim stažem, koji u našu svlačionicu donosi iskustvo iz najviših rangova hrvatskog i litvanskog nogometa”, na trenutak se učinilo da se ovdje radi o čovjeku koji neodoljivo podsjeća na Dadu Žutića, no ta poneka sijeda u kosi poslužila je samo kao dekor koji potvrđuje ranije spomenuto iskustvo…
– Da, vraćam se nogometu. Kažem još jedanput, bio sam siguran da se to više neće dogoditi, ali evo, stvari su se posložile. Svih ovih godina otkad ne igram, doslovno svako ljeto i zimu pojavio bi se neki klub s idejom da se vratim, ali sve sam te opcije u startu odbacivao. I govorio da nikad više neću igrati nogomet. Međutim, predsjednik Rakovca bio je baš uporan. Traje do već nekoliko godina, praktički otkad sam se doselio u Vrbovec, znamo se privatno i stalno me “cimao”, a sad sam konačno pristao. Priključilo im se nekoliko mojih prijatelja, složila se dobra ekipa i pokušat ću im pomoći da ostvare ono što žele, a to je ulazak u viši rang – priča nam Dado Žutić.
Oženio se u Vrbovec, pronašao posao u jednoj telekomunikacijskoj tvrtki, posložio si život, pa je došlo vrijeme i za još malo nogometa. Uostalom, tek su mu 32 godine, a sad je očito i prošlo dovoljno vremena da neke rane na duši zacijele.
– Zašto sam se ostavio nogometa? Iskreno, zbog ljudi u nogometu! Iz te priče izuzimam Goricu, tu stvarno nikad nije bilo nikakvih problema, ali sve nakon toga je bilo mučenje. Puno puta sam se razočarao u ljude, dogovori se u pravilu nisu poštovali i sve se svodilo na nekakva navlačenja. A ja za to više nisam imao snage – otvoreno kaže Žutić.
Od nogometa se ipak nije potpuno odmaknuo, iako je odmak bio značajan. Gorica je bila i ostala njegov klub, tu je odigrao čak 147 utakmica, uključujući i onih pet u prvoj sezoni u SuperSport HNL-u, a polako se počeo okretati i vrbovečkom nogometu.
– Goricu pratim cijelo vrijeme, unutra sam koliko god mogu biti ovako iz daljine, a znao sam ići pogledati i NK Vrbovec, u prvom redu zbog prijatelja Jurice Kovačića. Iako, da sam nešto pretjerano bio u nogometu i oko njega, baš i nisam… – priznaje Dado.
Bilo je ovog ljeta i drugih ponuda, nije Rakovec jedini.
– Je, bilo je, zvali su me iz Velike Mlake, ali morao sam i njima zahvaliti na ponudi. Doma sam u Vrbovcu i to bi mi bilo previše putovanja, zato sam morao reći ne, iako su ljudi iz Mlake bili jako korektni, pogotovo trener. Zahvaljujem mu i ovim putem, ali vjerujem da razumiju zašto sam izabrao ovu opciju, jer Rakovec mi je na par minuta vožnje – govori lijevi bek koji to više neće biti.
Trener Rakovca, kaže, vidi ga u ulozi stopera, sigurnost i stabilnost koju je tražio pronašao je upravo u Dadi Žutiću.
– Tu me vidi, a ja nemam problem s tim, dapače. Trenirat ću kad budem mogao i stigao, vjerujem da ću moći pomoći Rakovcu. Skupila se baš zanimljiva ekipa, na momčad koja je lani bila treća u toj ligi, iza Lonje i Bune, sad su se priključili i jedan igrač iz Mladosti Ždralova, jedan koji se vratio iz Austrije, sad i ja… Idemo probati zajedno ostvariti cilj!
Na putu do tog cilja stajat će Rakovčanima i brojno društvo iz naših krajeva. Dio 1. ŽNL ove će sezone, naime, biti Meštrica, Turopolje, Dinamo Hidrel, Posavec, Velika Mlaka…
– Veselim se svim tim gostovanjima. Nisam dosad previše pratio tu ligu, ali znam da u svim tim klubovima igraju dečki s kojima sam odrastao, s kojima sam igrao tijekom svog nogometnog puta i siguran sam da će biti jako zanimljivo. Igrao sam dosad prvih pet rangova, sad ću pokušati iz sedmoga ući u šesti – zaključio je Žućo.
O da, čudni su putevi nogometni…
Vijesti
Pjesnikinja iz Velike Gorice nagrađena u Sjevernoj Makedoniji! Zdenki Mlinar uručen “Most prijateljstva”
Nagrada je uručena u okviru kulturno-umjetničkog programa u Kumanovu, a priznanje koje ju prati krase zastave Hrvatske i Sjeverne Makedonije.
Zdenka Mlinar, pjesnikinja iz Velike Gorice, dobitnica je specijalne nagrade “Most prijateljstva”, koju joj je uručilo Udruženje Društva pisaca Kumanovo na međunarodnoj manifestaciji “Bdijenje na Kokinskim zornicama”, održanoj 31. srpnja u Sjevernoj Makedoniji. Nagrada je uručena u okviru kulturno-umjetničkog programa u Kumanovu, a priznanje koje ju prati krase zastave Hrvatske i Sjeverne Makedonije kao simbol prijateljstva i dugogodišnje književne suradnje.
Riječ je o 17. izdanju manifestacije koja svake godine okuplja pjesnike, umjetnike i zaljubljenike u književnost na megalitskoj zvjezdarnici Kokino, gdje program započinje u zoru, simbolično, pod zvijezdama i u duhu stvaranja.
U nastavku događanja, u kumanovskom Domu obrtnika, dodijeljene su nagrade, priznanja i zahvalnice, a publiku su dočekali glazba, ples i umjetnost. Među sudionicima su bili i mladi plesači TSK “Dinamik”, bend “Nema Spasa”, pijanistica Mia Ferro iz Kanade te kumanovska umjetnica Valentina Ilijevska, koja je svojom izložbom dodatno obogatila program.
Zdenka Mlinar, koja je već godinama aktivna u književnim krugovima regije, ovom je prilikom istaknula duboko značenje koje nagrada nosi. “Za mene je ovo i susret pouke, zajedništva, čovječnosti, nade, molitve. Molitve, za kojom naše danas i sutra, nažalost, čeznu više no ikada“, istaknula je velikogorička pjesnikinja.
Osim domaćih autora, na manifestaciji su sudjelovali i pjesnici iz gotovo svih gradova Sjeverne Makedonije, kao i iz zemalja regije, dok su ove godine po prvi put stigli i predstavnici iz Luksemburga i Poljske. U znak globalnog povezivanja, program je zaključen video pozivom poznatoj alžirskoj književnici i novinarki Salimi Melizi.
Vijesti
Pokupsko obilježava Dan općine i Veliku Gospu uz svečani program
Glavni dio događanja očekuje se u 13:00 sati, kada će se u Vatrogasnom domu održati svečana sjednica Općinskog vijeća.
Vijesti
Velika akcija protiv komaraca! U utorak rano ujutro kreće zaprašivanje
Suzbijanje komaraca zahvatit će značajan broj ulica u čak pet zona Velike Gorice, uključujući središte grada, Veliku Mlaku i Gradiće.
Vijesti
Zbog anonimne prijave usmrćeno 15 svinja u Hrašću! Vlasnik tvrdi “Držim ih za sebe, ne za prodaju”
Neće dobiti nikakvu odštetu jer nema prijavljen OPG…
Dok je eutanazija svinja aktualna tema i problem mnogih u Slavoniji, pojavio se i jedan slučaj na našem području, točnije u Hrašću Turopoljskom. No, ovdje se ne radi o zaraženim svinjama, a sve je počelo jednom anonimnom prijavom.
Juraju Kosu, 76-godišnjaku koji godinama drži svinje za osobne potrebe, usmrćeno je 15 svinja, po njegovim riječima, zdravih. Kos tvrdi da je inspektor došao bez ikakvog naloga za eutanaziju, već s pozivom da pregleda stanje zbog pritužbi susjeda.
Nakon kratkog razgovora, inspektor je, ističe Kos, bez ikakvog testa na bolest, pokrenuo postupak za usmrćivanje svinja. “Pitao me može li pogledati svinje, ja sam rekao može. Pokazao mi je značku. Rekao je da su se susjedi žalili na smrad i počeo je raditi dokumente za eutanaziju. Prije je došao čovjek koji vozi lešine nego veterinari”, ispričao je.
“Svinje nisu bile bolesne niti ima kakve bolesti kod nas. Sve je na temelju anonimne prijave, nisu obavljeni testovi i inspektor nije imao nikakav nalog za eutanaziju jer nije bilo bolesti. To bi bilo normalno i ne bi bilo problema da vlada svinjska kuga i da su svinje bolesne, normalno da se onda to mora obaviti. Ali svinje su potpuno zdrave, samo su rekli da su susjedi anonimno prijavili zbog smrada”, dodao je.
Nakon svega, rečeno mu je da se može žaliti u roku 15 dana, no neće dobiti nikakvu odštetu jer nema prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG). Inspektor mu je, kaže, još dodao da su susjedi prijavili da kolje doma i prodaje, što on odlučno opovrgava. “Ja zadnjih 20 godina nisam doma zaklao niti jednu jedinu svinju. Uvijek idem iz usluge kod lokalnog mesara. To otkad mi je majka stradala, ostao sam sam pa nisam imao ni s kim klati svinje, a da budem iskren ni ne ide to meni”.
Dodaje kako je svinje držao isključivo za članove obitelji, a nije ni dobio priliku, odnosno period u kojem ih može prijaviti kako bi se eutanazija izbjegla jer, podsjećamo, radi se o uzgoju za vlastite potrebe. Navodi kako je i u prošlosti dobio žalbe vezano za stajsko gnojivo, međutim, po nalogu ga je i ogradio.
U službenom zapisniku inspekcije navodi se da je inspekcijski nadzor izvršen sukladno više zakonskih članaka i europskih uredbi, te da su svinje eutanazirane, a lešine odvezene prema propisima. No, nigdje se ne spominje provedba veterinarskih testova, već se poziva na pravo službene osobe da “naredi usmrćivanje životinja nepoznatog porijekla i zdravstvenog statusa” ako postoji potencijalna opasnost.
U kontekstu nedavnih mjera kontrole afričke svinjske kuge na razini države i Europske unije, zakon daje široke ovlasti inspekcijama kada se ne može jamčiti sljedivost i zdravstvena sigurnost životinja. No postavlja se pitanje, je li to u ovom slučaju bilo primijenjeno razmjerno situaciji?
S obzirom na situaciju i nejasnoće oko spomenute eutanazije, obratili smo se Državnom inspektoratu za pojašnjenje ovog slučaja. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
Temeljem zaprimljene prijave vezano za uvjete držanja svinja izvršen je nadzor veterinarske inspekcije Državnog inspektorata na navedenom gospodarstvu. Nadzorom je utvrđeno da predmetno gospodarstvo nije registrirano te da vlasnik na gospodarstvu drži neoznačene svinje, nepoznatog podrijetla i zdravstvenog statusa u suprotnosti sa odredbama Zakona o zdravlju životinja (NN RH 152/22, 154/22).
S obzirom na utvrđeno činjenično stanje donošenjem drugih mjera ne može se sa sigurnošću otkloniti rizik za zdravlje životinja.
Postupci veterinarske inspekcije su u skladu sa:
Čl. 111. stavak 5. Zakona o zdravlju životinja
(5) Osoba ovlaštena za provedbu službenih kontrola iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju službene kontrole ima pravo narediti usmrćivanje životinja nepoznatog porijekla, životinja nepoznatog zdravstvenog statusa te životinja koje ne udovoljavaju zahtjevima sljedivosti i uvjetima premještanja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kada se drugim mjerama ne može sa sigurnošću otkloniti rizik za javno zdravlje i za zdravlje životinja.
Zakoni su jasni, životinje bez papira i sljedivosti mogu biti usmrćene kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i drugih životinja. Međutim, ostaje gorki okus kada lokalni uzgajivač, koji nije nikad prodavao, ostane bez svojih životinja nakon jedne anonimne prijave. Pogotovo kada je riječ o starijoj osobi poput gospodina Kosa, kojem je nanesena velika materijalna šteta.
Svoju bitku s birokracijom najvjerojatnije neće dobiti. Bez registriranog OPG-a i potrebne dokumentacije, prema zakonu ne može računati na odštetu, niti na službenu ispriku. Puno se priča o tome kako se trebamo vratiti prirodi, poljoprivredi i kako trebamo uzgajati sve sami. Juraj je to i radio, ali ipak će, nakon svog truda, svoje meso morati kupovati u trgovini kao i ostali.
-
Vijestiprije 23 sataZbog anonimne prijave usmrćeno 15 svinja u Hrašću! Vlasnik tvrdi “Držim ih za sebe, ne za prodaju”
-
Sportprije 6 danaSuprug poznate glumice opet na Udarniku, čeka nas “Kup goričkih trenera”
-
Sportprije 5 danaVelika Buna melje sve pred sobom , trofej već na vidiku
-
Sportprije 4 danaFOTO NK Dinamo Hidrel započeo pripreme za novu sezonu