Povežite se s nama

Vijesti

Sabor potvrdio Vladin prijedlog o novim izbornim jedinicama, Goričani u ‘prvoj zoni’

S goričkim biračima, iz 6. u 1. izbornu jedinicu, prelaze i oni s područja općina Kravarsko, Pokupsko i Orle.

Objavljeno

na

Sa 77 glasova ‘za’ i 56 ‘protiv’ prihvaćen je konačni prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor na 18. sjednici Sabora. Kao što smo već pisali, Velika Gorica se ovime iz 6. izborne jedinice prebacuje u 1. izbornu jedinicu.

Velikogoričani se tako sad nalaze u društvu birača s područja zagrebačkih gradskih četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Peščenica – Žitnjak, Podsljeme i Trnje, kao i onih iz južnog dijela Zagrebačke županije koji obuhvaća i općine Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu.

Moja županija

‘Sretni smo što imamo tradiciju sporta u gradu. A i Kosteliće smo prisvojili…’

Igor Mužina je dopredsjednik županijske sportske zajednice, predsjednik županijskog košarkaškog saveza i trećeligaša KK Ivanića, a ujedno je i tajnik sportske zajednice u Ivanić Gradu. Gostovao je u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije”…

Objavljeno

na

Objavio/la

Iz kvantitativnih razloga, u strahu da nešto ne bismo propustili, na početku novog izdanja serijala “Sport Zagrebačke županije” prepustili smo Igoru Mužini da sam nabroji svoje funkcije.

– Glavni tajnik sportske zajednice grada Ivanić Grada, predsjednik Košarkaškog saveza Zagrebačke županije, ujedno i predsjednik KK Ivanića, te dopredsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije – predstavio se sportu posvećeni Mužina, nastavljajući s predstavljanjem svoga Ivanić Grada.

– Ivanić je ugodno mjesto za život, a grad i gradska sportska priča razvijaju se zajedno. Blizu smo Zagrebu, a nudimo ležeran život pun sadržaja, pogotovo u sportskom smislu. Grad ulaže jako puno u sportsku infrastrukturu, počevši od našeg čuvenog Sportskog parka Zelenjak, koji iz godine u godinu raste u smislu ponude našim građanima. Obuhvaća nogometni stadion, teren s umjetnom travom, teniske terene, restorane i kafiće, dječji park… Imamo i dio koji zovemo Amfiteatrum, nastao na propalom pokušaju građenja bazena. Tu su tijekom ljeta kazališne predstave, stand up komedija, kino na otvorenom, koncerti… Puno toga se događa u Zelenjaku, uz koji prolazi i šetnica uz rijeku Lonju, tako da je to baš jedan ambijent koji svi koji dođu sa strane ističu kao ogromnu zelenu oazu usred grada – ističe Mužina.

U gradu s nešto više od 13.000 stanovnika imaju 17 klubova iz 17 sportova, vrijedi nepisano načelo “jedan sport, jedan klub”. I svi ti sportaši rade u jako dobrim uvjetima, jer infrastruktura postoji, a o raspolaganju njome odlučuju sami.

– Imamo specifičan način upravljanja sportskim objektima. Sportska zajednica, osim što se bavi sportom i sportskim klubovima, bavi se i upravljanjem objektima. Uz park Zelenjak imamo i veliku školsku dvoranu, koja je do 15 sati na raspolaganju školi, a nakon toga klubovima. Uz to, imamo manju dvoranu u školi na Posavskim Bregima, otvara se dvorana i u OŠ Graberje Ivanečko, a u nekom sljedećem periodu u planu je u Zelenjaku staviti balon na teren rukometnih dimenzija, da dobijemo još prostora u zimskim mjesecima. Tu ćemo dobiti puno više prostora za treninge rukometnih klubova, jer kod nas je rukomet jako popularan i jedna dvorana rukometnih dimenzija je premalo. Ostali sportovi imaju već sad dobre uvjete – zadovoljno konstatira Mužina.

Najbolja sportašica Ivanić Grada prošle godine dolazi iz streljaštva, najbolji sportaš iz kickboxinga, a to puno govori i o najvećim uspjesima sporta u Ivaniću.

– Imamo sreću što imamo tradiciju sporta. Tu su i obiteljske linije, od djedova i očeva sve do djece, na to se ponosimo i pokušavamo održati masovnost. Imamo konstantnu brojku sportaša, oko tisuću, od čega je 90 posto djece. Voljeli bismo da je ta brojka veća, ali u tom smislu imamo konstantu i očito na to ne možemo previše utjecati – svjestan je Mužina.

Šira sportska javnost na prvu će povezivat sport u Ivanić Gradu s onom famoznom pobjedom Naftaša protiv Dinama s Eduardom i ekipom, ali poveznica je snažna i s rukometom.

– U povijesnim knjigama stoji da se u našem gradu prvo počeo igrati nogomet, 1919. osnovan je prvi nogometni klub, a već dvadesetih godina igrao se i rukomet, u to doba na dimenzijama nogometnog terena. Prve su krenule cure, tako da smo već obilježili stotinu godina rukometa u gradu. Iako, prvi klubovi osnovani su tek pedesetih godina – kaže pa nastavlja nabrajati lokalne junake.

– Biciklist Stjepan Grgac je u doba prije drugog svjetskog rata osvajao etape na Tour de Franceu, a njemu u čast imamo i biciklistički memorijal Stjepana Grgca već više od 50 godina. Tradiciju ima i streljaštvo, imali smo u doba Jugoslavije i prvake države, što je bila velika stvar, a i sad imamo strijelce koji osvajaju državna prvenstva, koji su jako konkurentni i na međunarodnoj sceni.

Snažnu poveznicu s vrhunskim sportom Ivanić Grad ima i kroz jednu obitelji…

– Mi u Ivaniću svojatamo Kosteliće! Ante je sedamdesetih godina bio trener ženske ekipe, koja je povijesno imala veće uspjehe nego muški klub, a tu je i upoznao suprugu Maricu. Uostalom, Ivica živi u Ivaniću, djeca mu kod nas idu u školu… Zasad su u karateu, ali s obzirom na roditelje i djeda, ne sumnjam da će oni naći svoj sportski put – kaže Mužina.

Nastave li sa sportom u Ivaniću, imat će ponudu iz koje mogu birati

– Konstantne rezultate imamo i u kickboxingu, i na državnim i međunarodnim natjecanjima, u karateu također, a posebno smo ponosni i na to što u mlađim kategorijama često osvajamo državna prvenstva. Pogotovo u ženskom rukometu, budući da smo nedavno imali dvije ekipe koje su postale prvaci Hrvatske, što je čudo za jednu malu sredinu poput Ivanića – zaključio je Igor Mužina.

S košarkašima Ivanića planira povratak u drugu ligu, a usput se neumorno bavi gradskim i županijskim sportom…

Nastavite čitati

Moja županija

Što je zima bez – sarme?

Ime smo u dalekoj prošlosti preuzeli od Turaka na čijem jeziku riječ sarmak znači oviti, poviti, saviti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Sarma je, složit ćete se, nezaobilazni „gost“ za našim stolom tijekom zimskih mjeseci, tradicionalno oko Božića ili Nove Godine. Najvjerojatnije smo ideju pripremanja ovoga jela pokupili pod utjecajem turskih osvajanja na našim prostorima, budući da riječ sarmak na turskom znači oviti, poviti, saviti.

Modificirali smo sastojke u skladu s našim podnebljem, i još ako kupus ili zelje, koji obavija tradicionalno punjenje od mesa, raste u našem susjedstvu – tim je gurmanski doživljaj bolji i veći. To svakako znaju u Udruzi proizvođača marke kiselog zelja Laktec jer nam za ovu subotu pripremaju tradicionalnu manifestaciju Sarmijada u Laktecu.

Na 18. Sarmijadu u Vatrogasnom domu Laktec, u okolici Svetog Ivana Zeline, dođite u subotu s početkom u 18 sati, poziva predsjednik Udruge Mario Kelebuh.

–Imat ćemo natjecanje u kuhanju jela sa kiselim zeljem, s tim da prijavljene ekipe imaju tri člana a zadatak im je kao prvo jelo pripremiti sarmu, i još jedno jelo po izboru. Popis jela koje uključuje kiselo zelje je zaista dugačak, tijekom ovih svih godina održavanja manifestacije prikupili smo čak 60 recepata, s tim da su inovacije i dalje dobrodošle – kaže Kelebuh, uz napomenu da na ovaj festival kiselog zelja dolaze ekipe iz svih krajeva Zagrebačke županije.

Foto: TZ grada Sveti Ivan Zelina

Podsjetimo da je Zagrebačka županija još 1999. godine prva u Hrvatskoj krenula s brendiranjem prehrambenih proizvoda koji se proizvode na poljoprivrednim gospodarstvima, a jedan od proizvoda koji nosi oznaku zaštićene županijske robne marke je i zelje Laktec.

Na pitanje po čemu je ono posebno, Kelebuh odgovara kako i sa stručne strane drže sve pod kontrolom.

–Naš proizvod specifičan je po tome jer se nakon fermentacije radi analiza proizvoda. Ako nakon analize naše kiselo zelje zadovolji sve propisane parametre tek tada se može pakirati i prodavati pod markom kiselog zelja Laktec. Naše zelje je iz lokalnog uzgoja, a trenutačno Udruga proizvođača marke kiselog zelja Laktec broji 15 proizvođača – kaže nam sugovornik.

No, vratimo se na početak! Festival koji slavi sarmu i ovog će vikenda zaintrigirati gurmane da dođu u zelinski kraj kušati najbolje primjerke, i možda doznati pokoju tajnu ili dodatak u pripremi, jer znamo da gastronomija otkriva majstore u nama.

–Za dobro pripremljenu sarmu osnovno je, po meni, imati vrhunsko zelje a naravno da ja preporučam naše iz Lakteca, jer garantiramo kvalitetu svojom oznakom. Punjenje varira ali je isto važno odabrati kvalitetno meso, i uz zamotanu sarmu ja volim da se krčka špek hamburger ili malo pancete, a dobro je i u samu „filu“ ubaciti sitno nasjeckane pancete ili špeka jer kad se okusi povežu dat će jedan poseban „šmek“! – otkrio je Kelebuh.

Preporuka je da na ovaj festival zelja dođete gladni, jer će na 18. Sarmijadi u Laktecu biti velik izbor delicija od ili sa zeljem, a možda vam vrsni majstori šapnu i pokoji tajni sastojak, kako biste i sami za nadolazeće blagdane, iznenadili svoje goste – vrhunskom sarmom.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Farmer Zvonko zatvara turopoljski tjedan ‘Večere za 5’: „Jako se veselim mlincima, ovo će biti prvi put da ću ih probati“

Svoje protukandidate Branku, Leu, Karla i Ivana ugostit će u svom domu u Buzinu.

Objavljeno

na

Poljoprivrednik i inženjer agronomije po struci, Zvonko Šantalab, gledateljima poznat iz showa ‘Ljubav je na selu’, privest će kraju turopoljski tjedan ‘Večere za 5’. Svoje protukandidate Branku, Leu, Karla i Ivana ugostit će u svom domu u Buzinu.

„Živim u Buzinu već tridesetak godina – pokušao sam raditi u uredu, na kompjuteru, ali nisam ja za zatvorenu sobu i ekran cijeli dan. Ja moram biti vezan uz prirodu, uz zemlju, biljke, životinje, tada se osjećam ispunjen i to mi puni baterije. Koliko god se umorio, kad se naspavam, ujutro sam spreman za dalje“, kaže Zvonko koji, kad ne radi na svom imanju, voli planinariti i ići na koncerte, a na pitanje što ga je potaknulo da se prijavi u show, odgovara: „Htio sam se okušati u tom ‘Večeri za 5’ jer znam kuhati, nije mi to problem i hoću i to isprobati! Malo se družiti, malo upoznati nove ljude i malo se odmoriti, da nije uvijek samo rad, rad, rad.“

„Volimo ga zezati malo i Zvonko se ne ljuti, on to prihvati na svoj način“, kaže za Zvonka Branka, a Lea dodaje: „Jako je osebujan, ličnost jedna osebujna.“

Na Zvonkovom popisu sastojaka našli su se mrkva, kelj, mlinci, patka, rajčica, kore i jabuka.

„Kelj nije mi baš drag, ali pojede se“, za sastojke je rekla Branka.

„Ja mislim da će on poslužiti stvari iz svog vrta i da će sve biti domaće jer je jučer napomenuo da mu je baš bitno da bude domaće“, pretpostavlja Karlo, a Ivan iskreno priznaje: „Jako se veselim mlincima, ovo će biti prvi put da ću ih probati!“

Svih četvero kandidata koji su dosad kuhali imaju isti broj bodova! Hoće li Zvonko odnijeti pobjedu ili pak o njoj odlučiti – ne propustite u novoj epizodi ‘Večere za 5’ danas na RTL-u od 17.50! Epizoda je dostupna na platformi Voyo 24 sata prije prikazivanja na televiziji.

Nastavite čitati

Kultura

VIS Danice: 18 im je godina tek

Koncert počinje večeras u 19:30 sati, a ulaz je slobodan

Objavljeno

na

Objavio/la

Vokalno instrumentalni sastav Danice slavi svoju punoljetnost. Povodom 18. rođendana pripremaju veliki slavljenički koncert pod nazivom “18 nam je godina tek” kojeg će održati večeras u dvorani Galženica.

– Pripremili smo zanimljiv i raznovrstan program, pa će publika moći uživati u evergreenima, tradicionalnim dalmatinskim pjesmama, klasičnim kompozicijama, ali i u izabranim songovima iz mjuzikla „Teško je biti penzioner“ i „Cvijeće male Ide“ koji su već poznati velikogoričkoj publici. – ispričao nam je Aleksandar Kačurov, voditelj VIS-a Danice.

Također, koncert će upotpuniti i zanimljivi gosti, a to su ŽVS Stupnička srca te zbor Udruge invalida rada Zagreba pod ravnanjem dirigenta i voditelja Zoltana Vukelića uz pratnju orkestra.

– Kao posebni dio programa publika će premijerno moći poslušati song „Tko sam ja“ iz mog nadolazećeg mjuzikla „Slavuj“ kojeg pišem uz tekstopisca Miroslava Radovića u izvedbi mlade i talentirane Sare Črnjak, polaznice škole „Anina glazbaonica“. – dodaje Kačurov.

Koncert počinje večeras u 19:30 sati, a ulaz je slobodan.

Foto: VIS Danice

Nastavite čitati

HOTNEWS

Sezona je prehlade, a evo kako spriječiti ‘dosadan’ kašalj i kada se obratiti liječniku

Situacije u kojima je potrebno odustati od samoliječenja kašlja i potražiti pomoć liječnika su svakako situacije kada kašalj traje duže od tjedan dana, kada je sekret gust, gnojan žuto-smeđe boje, ako se iskašljava krv, osjećaj kratkoće daha, kada je kašalj posljedica udisanja stranog tijela, ako je praćen povišenom temperaturom…

Objavljeno

na

Neovisno o godišnjem dobu, kašalj je vrlo čest razlog dolaska pacijenata u ljekarnu. Budući da njegovi uzroci mogu biti različiti, bilo da se radi o prehladi, upali grla, upali pluća, alergiji, astmi, nuspojavi nekih lijekova, pa sve do onih težih stanja kao što su karcinom pluća, KOPB…važno je utvrditi razlog kašlja, a nakon toga i odabrati adekvatnu metodu liječenja.

Kašalj je prirodni mehanizam kojim se naše tijelo brani i to od različitih nečistoća tj. iritansa koji na sluznici dišnog sustava aktiviraju cijeli niz reakcija čiji krajnji cilj je zrakom iz pluća, čija brzina može doseći i 80 km na sat, odstraniti nepoželjnu tvar bilo iz gornjih ili donjih dišnih putova.

Različite su vrste podijele kašlja, a ona najčešća po opisu pacijenata je na suhi kod kojeg ne dolazi do stvaranja sluzi pa ga često nazivamo i nadražajnim, praćen osjećajem škakljanja koji potiče taj kašalj, i produktivni kašalj kod kojeg je prisutna gusta sluz koju je teško iskašljati, a čija boja može biti znak da možda samoliječenje nije jedina opcija, već je potrebno posjetiti liječnika i to pogotovo ako se radi o sluzi zeleno-žućkaste boje ili ako se primijete tragovi krvi.

Kod samoliječenja suhog kašlja, preporuka ljekarnika najčešće je antitusik koji blokira ili smanjuje refleks kašlja. Biljni antitusici među kao što su trputac, islandski lišaj, bijeli sljez svojom biljnom sluzi oblažu sluznicu usta i ždrijela zadržavajući je vlažnom te smanjuju nadražaj na kašalj, promuklost i grlobolju. Na policama ljekarne možemo ih naći u obliku pastila ili sirupa.
Sintetski lijek protiv suhog kašlja, butamirat , u ljekarnama je dostupan bez liječničkog recepta.

Ekspektoransi su izbor liječenja kod produktivnog kašlja budući da oni otapaju bronhijalnu sluz te pomažu pri njenom iskašljavanju. Od biljnih pripravaka u tu svrhu najčešće koristimo pripravke bršljana, timijana, jaglaca.

Ekstrakt bijelog sljeza možemo koristiti i kod suhog i produktivnog kašlja budući da sluz bijelog sljeza koja oblaže sluznicu, smanjuje i spazam mišića dišnog sustava.

Sintetski lijekovi koji olakšavaju iskašljavanje, a dostupni su bez liječničkog recepta u ljekarnama su acetilcistein, bromheksin, ambroksol. O njihovoj dozi ovisnoj o dobi te najprikladnijem obliku primjene, svakako se valja savjetovati sa ljekarnikom.

Želimo li podijeliti kašalj ovisno o njegovom trajanju, tada govorimo o:

– akutnom (kratkotrajnom) kašlju koji nastupa naglo i traje maksimalno do tri tjedna
– subakutnom kašlju koji traje od tri do osam tjedana
– kroničnom (dugotrajnom) kašalju koji kod odraslih traje duže od osam tjedana, a kod djece dulje od četiri tjedna te zahtjeva dodatnu dijagnostiku budući da u pozadini mogu biti i neke ozbiljnije neinfektivne bolesti, a dodatni simptomi koji se mogu pojaviti su začepljenost/curenje iz nosa, bolno grlo uz promuklost ili osjećaj da nam se kontinuirano nešto cijedi niz ždrijelo, povišena temperatura, žgaravica ili kiseli okus u ustima

Bilo da se radi o produktivnom ili suhom kašlju, akutnom ili kroničnom, postoje određeni univerzalni savjeti koje valja spomenuti, a to su svakako unos dodatne količine tekućine kako bi se sluznica ispirala, dodatno vlažila, sluz razrijedila te time i lakše iskašljala. Preporuka je i vlažiti i zrak u prostorijama u kojima se boravi koji je u zimskim mjesecima suh i zbog grijanja.

Novije metode su sveprisutniji ovlaživači zraka od kojih pojedini imaju opciju i raspršivanja, difuzije eteričnih ulja koja pojedina uz ugodan miris imaju i antivirusna i/ili antibakterijska obilježja, a jedno takvo je svakako već dobro poznato eterično ulje eukaliptusa. Za vlaženje zraka mogu se koristiti i neke jednostavnije i cjenovno prihvatljivije metode kao što su keramičke posude sa vodom na radijatorima ili još jednostavnije vlažni ručnici.

Foto: Pexels/Polina Tankilevitch

Inhalacije fiziološkom otopinom u obliku aerosoli još jedan su od načina vlaženja sluznice dišnog sustava te omekšavanja sluzi čime je olakšana njezina eliminacija iz dišnog sustava. Fiziološka otopina je vodena otopina sa 0,9% soli, kakvu sadrži naš organizam, pa kod inhalacije ne iritira sluznicu. Za inhaliranje se može koristiti i hipertonična otopina na bazi morske vode čija optimalna koncentracija za inhaliranje je 2,3% natrijevog klorida (NaCl). Zbog povećane koncentracije NaCl-a takva otopina „izvlači“ vodu iz otečene sluznice nosa čime dišni put postaje prohodniji, a uz to minerali iz morske soli doprinose razrjeđivanju sluzi. Hipertonična otopina ubrzava također i rad trepetljiki dišnog sustava za 20 % što doprinosi prirodnom mehanizmu čišćenja sluznice.

Kod kašlja koji ometa san, svakako je preporuka podizanje uzglavlja dodatnim jastukom. Pripravci na bazi propolisa i meda mogu ublažiti iritaciju grla čija sluznica može biti oštećena učestalim kašljanjem. Balzami na bazi eteričnih ulja koji se utrljavaju na kožu prsa i leđa također su jedan od preparata koji mogu olakšati simptome prehlade pa tako i kašlja.

Situacije u kojima je potrebno odustati od samoliječenja kašlja i potražiti pomoć liječnika su svakako situacije kada kašalj traje duže od tjedan dana, kada je sekret gust, gnojan žuto-smeđe boje, ako se iskašljava krv, osjećaj kratkoće daha, kada je kašalj posljedica udisanja stranog tijela, ako je praćen povišenom temperaturom koja se ni uz upotrebu antipiretika ne snizuje, a kod djece pojava osipa i povišene temperature uz kašalj je znak da je vrijeme da se posjeti liječnika.

Naslovna fotografija: Ilustracija/Pexels/Andrea Piacquadio

Nastavite čitati

Reporter 443 - 21.11.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.