Povežite se s nama

Gospodarstvo

Roto Kruna u pohodu na Aziju!

Objavljeno

na

Foto: Privatni album Roto kruna

Tvrtka Roto Kruna na popis osvojenih priznanja za svoje inovacije upisat će još jedno i to za novi industrijski dizajn iz programa alata pod brandom “Roto rašpa”. „Roto rašpa za skidanje kore s drveta i vrlo grubu obradu” na izložbi inovacija u Kuala Lumpuru, glavnom gradu Malezije dobila je zlatno priznanje. Zahvaljujući društvenim mrežama vijest je brzo došla do Velike Gorice. Unatoč vremenskoj razlici, direktor Roto Krune, Roman Krunić odgovorio nam je na nekoliko pitanja. Evo što o novom uspjehu kaže poznati velikogorički inovator:

 

Koliko je ukupno izlagača predstavilo inovacije na ovom sajmu?

 

„Malaysia Technology Expo“ vrhunska je izložba inovacija koja se održava u “Putra World trade centeru” u Kuala Lumpuru, a na ovoj međunarodnoj izložbi predstavljeno je 500 inovacija. Inače, u inovacijskoj misiji Hrvatskog saveza inovatora, Hrvatske gospodarske komore, Odjela za pouzetnistvo i inovacije na sajmu MTE, hrvatski inovatori ostvarili su stvarno veliki uspjeh,a posebno smo ponosni na naš proizvod koji je nagrađen zlatnom medaljom.“

 

Roto Kruna je u svojih osam godina postojanja nanizala brojna priznanja. Koje je ovo po redu?

„Ova zlatna medalja je jedna u nizu zlata za inovativni alat “Roto rašpa”. U periodu od 2008. do 2016. godine osvojili smo ukupno 12 zlatnih medalja na najvećim svjetskim sajmovima inovacija (Hrvatska, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Rumunjska, Poljska, Slovenija, Engleska, SAD, Taiwan, Malaysia i Hong Kong).“

 

Kada Vas možemo očekivati u Velikoj Gorici?

 

„Vraćamo se u ponedjeljak zajedno s ostalim inovatorima, članovima Hrvatskog saveza inovatora letom iz Londona u 11.50 sati. Dobili smo puno priznanja, tako da zaista s našim inovacijama možemo parirati ostatku svijeta.“

 

Čestitamo našim inovatorima na uspjehu. Nadamo se da će uz nagrade za ove alate ostvariti i nove poslovne kontakte. Inače Roto Kruna je zajedno sa nekolicinom inovatora iz Hrvatske sudjelovala na ovom sajmu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore koja je organizirala je 9. Inovacijsku misiju, održanu u sklopu najveće izložbe inovacija jugoistočne Azije, 15. MTE – Malaysia Technology EXPO. Ovaj respektabilni poslovni događaj održao se od 18. do 20. veljače u Putra World Trade Centru koji se nalazi u poslovnom dijelu Kuala Lumpura u Maleziji. MTE ove je godine okupio 500-tinjak inovacija iz Malezije i brojnih država jugoistočne Azije i Europe, a hrvatski izlošci odlikovani su s jednom Best aword– novčanom nagradom, tri zlatne, tri srebrne i tri brončane medalje, ukupno 10 odličja.

 

Gđa Mirjana Brlečić iz tvrtke Priroda liječi d.o.o. osvojila je dvije najprestižnije nagrade za inovaciju NiKEL zaštita od štetnih učinaka UV-zraka, a riječ je o Best aword-novčanoj nagradi i zlatnoj medalji. Zlatnu medalju osvojili su: G. Almir Karabegović iz tvrtke ADLEJA d.o.o. za inovaciju Kontracepcijska spirala za pse i g. Roman Krunić iz tvrtke ROTO Kruna d.o.o. za inovaciju ,,Roto rašpa” za skidanje kore s drveta i vrlo grubu obradu. Srebrnu medalju osvojio je: g. Tomislav Juratovac iz tvrtke PRO-HEPRO d.o.o. za inovaciju Helloquent, g. Tomislav Bronzin iz tvrtke CITUS d.o.o. za inovaciju C@N PersonRecog – Gender & Age Group Recognition Software i g. Slobodan Rajić iz tvrtke TELECOR ZAGREB d.o.o. za inovaciju Antiteroristička brava za šahtove. Brončanu medalju osvojio je: g. Tomislav Marjanović iz tvrtke FOSCROT j.d.o.o. za inovaciju GRYNCO – save the planet te g. MARIN KOVAČIĆ iz Zagreba za inovaciju ALVA- Automated Laboratory Vial washing Assistant i dr. RADE NEKIĆ iz Biograda na moru za inovaciju Naplatak sa sigurnosnim prstenom za kotače vozila.

U sklopu Inovacijske misije HGK, koju je vodio g. Ivan Božac, voditelj Odjela za poduzetništvo i inovacije HGK, organizirani su izravni B2B sastanci hrvatskih inovatora i azijskih poduzetnika. Posebno bi istaknuli B2B razgovore tvrtke CITUS d.o.o. s malezijskom IT tvrtkom CASE specijaliziranom za izradu softvera; tvrtke Telecor Zagreb d.o.o. s tvrtkom SQL Associates koja je specijalizirana za komercijalizaciju novih tehnologija; tvrtke Adleja d.o.o. s malezijskom tvrtkom Asean EU Advisory Network i tvrtke Roto-Kruna s tvrtkom Business Media International. Također, iskazani su poslovni interesi i za ostale inovacije hrvatskih inovatora.Sinergijskim aktivnostima, Hrvatska gospodarska komora sustavno ulaže napore i potiče rad hrvatskih inovatora, a primarni cilj istih usmjeren je upravo na komercijalizaciju inovacija i izvoz hrvatskih proizvoda naglasio je g. Božac.

Foto: Privatni album Roto kruna

Foto: Privatni album Roto kruna

Roman Krunić iz tvrtke ROTO Kruna d.o.o. izjavio je kako je posebno zadovoljan s nastupom na sajmu inovacija MTE jer je novi proizvod za obradu tvrdih materijala brenda Roto rašpa pobudio veliki interes posjetitelja i potencijalnih poslovnih partnera koji su iskazali želju za uvozom proizvoda na malezijsko tržište. Važno je istaknuti da je izložbeni prostor hrvatske delegacije posjetio i malezijski ministar znanosti, tehnologija i inovacija – YB Datuk Seri Panglima Madius Tangau, a najviše ga je zainteresirala inovacija tvrtke ROTO Kruna d.o.o.

 

Posebnu zahvalnost na pruženoj pomoći prilikom organizacije Inovacijske misije, g. Božac je uputio veleposlaniku Republike Hrvatske u Kraljevini Maleziji g. Kreši Glavaču i ministru savjetniku g. Davoru Pomykalo, koji su aktivno sudjelovali u aktivnostima hrvatskog izaslanstva pružajući time osobito djelotvornu potporu hrvatskim promiđbenim nastojanjima. Hrvatski nastup na MTE 2015 organizirali su Hrvatski savez inovatora , Savez inovatora Zagreba, Hrvatska gospodarska komora uz financijsku potporu i potporu Grada Zagreba.

Gospodarstvo

Poljoprivrednici, pozor – dvije važne novosti za OPG-ove!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Poslovni dnevnik

S ciljem poticanja domaće proizvodnje i kupnje domaćih proizvoda, država povlači konkretne poteze – povoljniji zajmovi i jasnije označavanje podrijetla voća i povrća.

Najavljeno je povećanje iznosa namijenjenih potpori poljoprivrednicima. Financijski instrument „Obrtna sredstva SP ZPP“ nudi zajmove od 1.000 do 25.000 EUR za financiranje repromaterijala i redovnog poslovanja.

Prijave se podnose izravno HAMAG-BICRO-u putem online sustava od 9. veljače 2026.

Pored zajmova, važna je i jasna oznaka podrijetla, koja pomaže da domaći proizvodi stignu na stol kupaca.

Inicijativa za poticanje kupnje domaćih proizvoda temelji se na pravilniku o tržišnim standardima i utvrđivanju pravila o kontrolama usklađenosti s tržišnim standardima za sektor voća i povrća, određene prerađene proizvode od voća i povrća i sektor banana.

Toni Grossi iz HPK poručuje da će jasnije označavanje pomoći potrošačima da lakše prepoznaju i češće biraju domaće proizvode.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fortenova sprema prodaju PIK Vrbovca? Oglasila se i stranica Halo, inspektore

Nakon Leda i Belja, na red za prodaju bi mogao doći i PIK.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Marten Bjork/pexels.com

Fortenova grupa je navodno pokrenula proces prodaje mesne industrije PIK Vrbovec, doznaje portal Danica.hr iz menadžerskih krugova bliskih kompaniji. Kako tvrde, razgovori s potencijalnim kupcima već traju, a konačna odluka o novom vlasniku mogla bi biti poznata uskoro. U užem krugu navodno su jedna domaća i jedna strana tvrtka iz mesne industrije.

Fortenova je u sklopu restrukturiranja prema trgovini, logistici, komercijalnim nekretninama i sektoru pića, već prodala niz velikih prehrambenih kompanija, među kojima su Ledo, Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Agrolaguna, Zvijezda i Dijamant. Stoga, prodaja PIK Vrbovca odgovara novom strateškom usmjerenju tvrtke.

Na šuškanje o prodaji osvrnula se i poznata Facebook stranica Halo, inspektore. “Pojam prehrambeni suverenitet upravo je stavljen na najveću kušnju. Gubitkom kontrole nad PIK-om, gubimo kontrolu nad našom sigurnošću. Hoće li vrbovečka šunka sutra biti iz Poljske, a juneći ćevapi iz Argentine, samo zapakirani pod starim imenom?”, poručili su.

Rasplet oko sudbine PIK Vrbovca trebao bi biti poznat uskoro, a ishod će svakako imati širi utjecaj na domaću prehrambenu industriju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija među rekorderima rasta zaposlenosti! U deset godina 46 % više zaposlenih

U samom vrhu po zaposlenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove podatke – evo kako se kretala zaposlenost u prosincu

Zadnji mjesec u 2025. je donio preokret na tržištu rada.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Andy Barbour/pexels.com

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, prosjek blizu 1.500 eura

Prosječna neto plaća u studenome porasla je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno