Foto: hbor.hr

Portal Načelnik.hr objavio je listu općina koje su tijekom protekle četiri godine povukle najviše EU sredstava za svoje projekte. Sukladno podacima Ministarstva financija, hrvatske općine u četiri protekle godine iz EU fondova povukle su preko 370 milijuna eura, dvostruko više nego u prethodnom mandatu!

– Za razliku od uobičajenih godišnjih analiza kad izlazimo s Top 10 listama najučinkovitijih po ostvarenom udjelu EU sredstava i po povučenim sredstvima ‘per capita’, mandatne analize odlučili smo temeljiti na kompozitnom indeksu u kojem smo u ovom izračunu objedinili navedena dva pokazatelja, i dobili deset na tom polju najuspješnijih općina u razdoblju 2021. – 2024. godine,  bazirajući poredak na podacima Ministarstva financija – navodi portal.

Na listi 10 najboljih općina nalaze se i općine u velikogoričkoj okolici, a to su Općina Pokupsko, koja je zauzela visoko 2. mjesto, te Općina Kravarsko koja je po povučenim EU sredstvima 6. općina u Republici Hrvatskoj.

Lista općina:

1. Općina Perušić (Ivica Turić)
2. Općina Pokupsko (Božidar Škrinjarić)
3. Općina Gornja Stubica (Jasmin Krizmanić)
4. Općina Veliko Trgovišće (Robert Greblički)
5. Općina Krapinske Toplice (Gordana Jureković)
6. Općina Kravarsko (Vlado Kolarec)
7. Općina Brodski Stupnik (Goran Jelinić)
8. Općina Lećevica (Ante Baran)
9. Općina Brdovec (Alen Prelec)
10. Općina Sukošan (Ante Martinac)

U Centru za djecu, mlade i obitelj u Velikoj Gorici uskoro započinje besplatni program „Stresite stres“, namijenjen odraslim osobama koje žele bolje razumjeti stres, njegove učinke te naučiti kako se s njime uspješno nositi.

Program počinje u svibnju i održava se u maloj grupi, ponedjeljkom u večernjim satima, kroz osam susreta, a održat će se u prostorijama Centra.

Polaznici će kroz ovaj program imati priliku prepoznati vlastite izvore stresa, razumjeti svoje reakcije na stresne situacije, ali i upoznati različite strategije i tehnike za njegovo smanjivanje. Program vodi Iva Bačurin, diplomirana socijalna radnica i integrativna dječja psihoterapeutkinja.

Sudjelovanje u programu je besplatno, a prijave su otvorene do 5. svibnja 2025. godine. Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem e-mail adrese: [email protected].

Ovog svibnja Velika Gorica ponovno postaje središte mladosti, kreativnosti i pozitivne energije. Od 11. do 15. svibnja održavaju se Dani mladih i obitelji te 12. izdanje VG FESTA, manifestacije koja kroz bogat kulturno-zabavni program okuplja djecu, mlade, roditelje i sve zaljubljenike u glazbu, ples, umjetnost i tehnologiju.

Događanja započinju u nedjelju, 11. svibnja, u Parku dr. Franje Tuđmana, gdje će se cijeli dan odvijati plesni spektakl “Good Vibrations 2025 – Urban family picnic”. Program predvodi Plesni klub Megablast, a posjetitelji će moći uživati u nastupima iz različitih plesnih stilova, od hip-hopa, break dancea, street dancea, dancehalla do suvremenog plesa. Ovaj obiteljski događaj poziva građane da ponesu dekice, okupe društvo i provedu dan na otvorenom uz glazbu i pokret.

Vrhunac dana očekuje se u 20 sati, kada na pozornicu, u Parku dr. Franje Tuđmana, stupa Damir Urban.

Tijekom pet dana festivala, građane očekuje niz aktivnosti koje potiču kreativnost i učenje. Geek Clubr donosi interaktivni i edukativni sadržaj za djecu i roditelje:

• Farbanje 3D Pokémon figurica, gdje djeca i tinejdžeri boje vlastite figurice koje nose kući kao uspomenu.
• Gaming zona i PS5 Tekken 8 turnir, s najnovijim naslovima i retro kutkom za nostalgičare.
• Pub kvizovi iz pop kulture i općeg znanja nude zabavu i timski duh.
• Zabavno učenje engleskog jezika kroz igre i kvizove olakšat će djeci usvajanje jezika.
• Mala škola drona u kojoj možete otkriti svijet bespilotnih letjelica.

Ljubitelji fotografije imate će priliku sudjelovati na radionicama pod vodstvom renomiranog fotografa Damira Hoyke. Prva radionica održava se 11. svibnja u 17 sati, dok se druga radionica “Photo Walk”, održava 15. svibnja. Hoykine radionice naglasak stavljaju na priču, emociju i bilježenje zajedničkih trenutaka.

Svi su pozvani! Više informacija možete pronaći ovdje.

U utorak, 29. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvorena je obljetnička izložba pod nazivom „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”. Izložba okuplja 50 umjetničkih radova iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića, koji su ujedno i autori izložbene koncepcije. Izložba ostaje otvorena do 23. svibnja 2025. godine.

Na izložbi su zastupljena 23 umjetnika: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Franjo Mraz, Edo Kovačević, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Omer Mujadžić, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Antun Mezdjić, Branka Hegedušić, Frano Kršinić, Petar Franjić, Ivan Tabaković, Vinko Grdan, Ivan Tabaković, Petar Smajić. Prikazana djela datiraju iz razdoblja od 1926. do 1937. godine, uključujući predzemljašku, zemljašku i postzemljašku fazu.

Stručni predgovor katalogu izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti. U svom tekstu ističe važnost grupe Zemlja kao umjetničkog kolektiva koji je jasno artikulirao potrebu za povezivanjem umjetnosti sa suvremenim životom. Podsjeća i na manifest grupe koji je umjetnost i život promatrao kao jedno te naglašava jedinstvenost spoja društveno angažirane i nacionalno svjesne umjetnosti koju je grupa zagovarala.

Edo Kovačević, Sajam u Žabnu, tempera na staklu, 310×360 mm, 1936.

Grupa Zemlja, osnovana 1929. godine, djelovala je do 1935., kada joj je rad policijski zabranjen. Bila je jedna od ključnih umjetničkih pojava međuratnog razdoblja, čiji su članovi kroz svoje radove progovarali o tadašnjoj društveno-političkoj i gospodarskoj stvarnosti. Umjesto idealiziranih krajolika i veduta, prikazivali su tvorničke pogone, gradska predgrađa, siromaštvo i represiju, stvarajući umjetnost koja ne bježi od stvarnosti, već joj izravno odgovara.

Izložba ne donosi samo tipičnu zemljašku tematiku već uključuje i radove koji upućuju na unutarnje nesuglasice unutar grupe te individualne težnje nekih članova za oslobađanjem od strogo definiranih pravila kolektiva.

Fedor Vaić, Zemljaški autoportret, ulje na platnu, 47,5×38,5 cm, oko 1934.

Kroz pedeset radova i gotovo stoljeće vremenskog odmaka, ova izložba nudi uvid u snagu zajedničke umjetničke ideje koja je, unatoč kratkom trajanju, ostavila dubok trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Grupa Zemlja možda je nestala 1935., ali njezina poruka i danas snažno odjekuje – umjetnost i život ne mogu i ne smiju biti odvojeni.

Franjo Mraz, Seoski sajam, tuš na papiru, 27×35,3 cm, oko 1935.

Iako je termin bio nepovoljan za takvo što, dupkom pun Gradski stadion dočekao je nogometaše Gorice i Dinama ove srijede, na utakmici za pamćenje. Utakmici u kojoj je Dinamo imao imperativ pobjede u borbi za naslov, u utakmici u kojoj je i Gorica morala ganjati bod ili sva tri, jer dan prije Šibenik je slavio kod Lokomotive… Bilo je to čudesnih 90 minuta u izvedbi naših nogometaša, a na kraju je završilo zasluženom nagradom, grandioznom i iznimno vrijednom pobjedom!

Veliki i brojni problemi mučili su uoči ovoga ogleda Marija Carevića, čak i ako se isključi činjenica da već četvrti put ovog proljeća zbog suspenzije nije mogao sjediti na klupi. Uz kartoniranog Sikošeka i već duže ozlijeđene Pršira i Fiolića, ovoga puta nije bilo ni bolesnog Elezija, dok je na klupi ostao načeti Halilović. U takvim okolnostima Carević je posložio početnih 11 s Mikanovićem, Steenvoordenom, Krizmanićem i Lešom ispred Banića, s Gurlicom na “šestici” te Pajazitijem i Čaićem na “osmicama”, dok su prema naprijed prostor tražili Šlogar, Ndockyt i Erceg.

Prostora, očekivano, nije bilo previše, ali Gorica je svejedno prva zaprijetila. Adrion Pajaziti je u 15. minuti došao u dobru poziciju na vrhu kaznenog prostora, ali i promašio za nekoliko centimetara. Dinamo je, opet očekivano, dominirao u posjedu, ali i stvarao jako malo pravih, izrazitih prilika. Sve se svodilo na pokušaje iz daljine, među kojima je bilo i nekoliko opasnih po Banićev gol, no Gorica je generalno gledajući uspijevala iskontrolirati favoriziranog protivnika.

Smješten odmah pokraj službene spikerice, trener Carević se ljutio, živcirao, ali i planirao što dalje, pa je na poluvremenu gorička klupa povukla dva poteza. Čaić i Vrzić zamijenili su Gurlicu i Šlogara, na desno krilo preselio je Erceg, a Gorica je iz minute u minutu bivala sve hrabrija prema naprijed. Nervoza je u gostujućim redovima rasla s protokom vremena, a to je značilo da je padala i koncentracija, što je otvaralo i sve više prostora…

A taman koliko je bilo potrebno otvorilo se u 67. minuti! Lopta iz dubine došla je do Filipa Čuića, već poslovično korisnog, koji je lijepo povukao i na drugoj strani kaznenog prostora ugledao Pajazitija. Sjajni albanski veznjak, strijelac i u prošlom kolu u pobjedi kod Osijeka, opet se fenomenalno snašao i pogodio za 1-0! Dinamovim navijačima ispunjen stadion je umuknuo, a oni kojima je Gorica u srcu su uživali u trenutku.

I strepili do kraja.

Dinamo je krenuo s izmjenama, gotovo u panici jedan za drugim su ulazili Hoxha, Kanga, Ademi, Mbuku i Theophile-Catherine, promijenio je gostujući trener Perković i formaciju, a vjetar u leđa “modri” su dobili u 82. minuti, kad je Vito Čaić dobio drugi žuti, odnosno isključujući crveni karton. Do kraja je Gorica morala izdržati sa cijelim svojim stadionom protiv sebe, s čovjekom manje, pod snažnim pritiskom nominalno kvalitetnijeg protivnika…

Goričani su se lavovski borili, herojski, a u tome im nije nimalo pomoglo to što je sudac Lovrić doslovno izmislio čak sedam minuta sudačke nadoknade. Gdje ih je pronašao, odakle ih je smislio, ostaje misterij… Ali, uzalud je Dinamu bilo i to! Gorica je izdržžala do kraja, odradila je defenzivno perfektnu završnicu i izborila tek drugu prvenstvenu pobjedu u 28 sudara s “modrima”.

Treća je to pobjeda Gorice zaredom, velika, ogromna, nezaboravna, a donijet će i puno toga uoči gostovanja kod Šibenika u ponedjeljak. Šibenika koji je, hvala na pitanju, opet na minus sedam!

Bravo, bravo, bravo!