Povežite se s nama

Zanimljivosti

Roditelji otkrili trikove koji im pomažu u svakodnevnom odgoju djece

Roditelji su podijelili najučinkovitije, ali i najkreativnije trikove za odgoj djece.

Objavljeno

na

Foto: Pixabay/pexels.com

Roditelji iz različitih sredina podijelili su svoje provjerene trikove za odgoj djece putem Reddita, s ciljem da olakšaju svakodnevne izazove poput pospremanja igračaka, prehrambenih navika i odlaska na spavanje. 24sata.hr istaknuo je one koji su ostali najzapaženiji.

Kreativne metode

Neki roditelji pribjegavaju nekonvencionalnim kaznama koje su djeci ostale u dugotrajnom sjećanju. Tako je jedan otac, umjesto da jednostavno oduzme mobitel kćeri, od nje tražio da napiše devet razloga zašto je čovjek. Zadatak koji je trajao satima i izazvao filozofska pitanja. Drugi su pak koristili emocionalnu distancu kao kaznu, sestrama je bilo zabranjeno ne samo da razgovaraju, nego i da se gledaju, što se pokazalo posebno djelotvornim.

Nadalje, roditelji su često koristili maštovite metode kako bi nadmudrili dječji otpor. Jedan otac bi svom sinu ujutro zadavao misiju da otkrije koja mu noga brže trči, pretvarajući buđenje u igru. Kod cijepljenja, strah je ublažen rečenicom da će dijete dobiti „pet malih injekcija umjesto jedne velike”, što je dijete potpuno smirilo.

Drugi trik uključuje korištenje mobitela kao kazne, ali ne oduzimanjem, nego pretrpavanjem memorije s 500 majčinih selfija koje dijete mora ručno izbrisati. Time se ekran pretvara u alat za disciplinu.

Postavljanje jasnih očekivanja i psihološke igre

Nekolicina roditelja istaknula je važnost jasne komunikacije prije izlazaka, objašnjavajući djetetu kamo idu, koliko će to trajati i kako se očekuje da se ponaša. Time se izbjegava nesporazum i potiče odgovornost.

Taktika „iluzije izbora” također se pokazala učinkovitom. Djetetu se nude dvije opcije, ali obje vode istom cilju. Jedan otac pitao bi sina želi li kositi travu ili prati prozore, čime bi se poticalo samostalno donošenje odluka, dok je stvarna kontrola ostajala u rukama roditelja.

Malo zabave

Od pospremanja igračaka po bojama do natjecanja u slaganju rublja, roditelji su često koristili igre kako bi obavili kućanske zadatke bez prigovora. Za uspavljivanje, koristila se obrnuta psihologija, roditelj bi djetetu rekao da ne mora spavati, nego da će nakon što sestra zaspi jesti slatkiše i igrati igrice, što je uvijek rezultiralo brzim snom.

Trikovi za prehranu i ponašanje

Kreativne taktike pomagale su i u prehrambenim navikama. Jedno dijete bilo je uvjereno da je brokula „cvijet kraljice” koji se ne smije jesti, što je potaknulo suprotno ponašanje. Drugi roditelji su povrće prikazivali kao privilegiju odraslih, čime su izazvali dječju znatiželju i želju za kušanjem. Neki su čak koristili bombone koje dijete ne voli kao „ulaznicu” za juhu, što je brzo prestalo biti privlačno i juha je postala prvi izbor.

U javnosti, roditelji su pribjegavali i javnoj posramljenosti. Kad se djeca loše ponašaju, jedan otac počne pjevati dječje pjesmice. Samo čišćenje grla kasnije je bilo dovoljno da se ponašanje odmah popravi.

Odgoj djece ne dolazi s uputama, ali ovi trikovi pokazuju koliko su domišljatost i humor moćni alati u roditeljstvu. Umjesto borbe, mnogi izazovi mogu postati prilika za povezivanje, smijeh i mirniji dan za cijelu obitelj. Cijeli popis trikova možete pronaći ovdje.

Zanimljivosti

Stipendije, škole, dvorane, kako Zagrebačka županija ulaže u obrazovanje i standard učenika

Neke od ovih investicija Županija je sufinancirala, dok je u drugima bila glavni investitor.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija kontinuirano ulaže u poboljšanje obrazovnog sustava, provodeći niz mjera od 2016. godine do danas s ciljem stvaranja boljih uvjeta za učenike i studente. Ova ulaganja obuhvaćaju stipendije, infrastrukturne projekte te sufinanciranje školskih potrepština.

Županija aktivno pruža financijsku potporu kroz stipendije koje iznose 120 eura mjesečno za učenike i 240 eura za studente. Prema podacima Ministarstva demografije i useljeništva za 2025. godinu, koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija se ističe po značajnim izdvajanjima za obrazovanje iz svog proračuna. Pravo na stipendiju ostvaruje se na temelju izvrsnosti, nadarenosti i socijalnih okolnosti, čime se osigurava dostupnost obrazovanja širem krugu mladih.

Značajan dio ulaganja usmjeren je na poboljšanje školske infrastrukture. Brojni su projekti realizirani na području cijele županije, uključujući:

  • Dogradnju škole i sportske dvorane u Kupljenovu
  • Rekonstrukciju Osnovne škole Bistra
  • Izgradnju nove škole u Luki
  • Obnovu škole u Rugvici
  • Izgradnju sportskih dvorana u školama u Posavskom Bregu, Strmcu, Graberju Ivanićkom i drugim lokacijama

Neke od ovih investicija Županija je sufinancirala, dok je u drugima bila glavni investitor.

Osim infrastrukturnih radova i stipendija, Zagrebačka županija sufinancira i produženi boravak u osnovnim školama te nabavu školskih udžbenika i radnih materijala. Ove mjere značajno doprinose financijskom rasterećenju roditelja i olakšavaju svakodnevicu obiteljima sa školskom djecom.

Sustavan pristup ulaganju u sve aspekte obrazovanja, od infrastrukture do izravne financijske pomoći, pokazuje jasnu usmjerenost Zagrebačke županije prema stvaranju kvalitetnijeg i dostupnijeg obrazovnog sustava. Iako su potrebna značajna proračunska sredstva, dugoročni učinci ovakvih ulaganja bit će ključni za budućnost mladih generacija.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Toplinski valovi vrebaju! Ovo su pogreške koje ljudi rade tijekom vrućina (i kako ih izbjeći)

Vrućine mogu biti opasne, pogotovo ako zanemarite osnovne mjere opreza na putovanju. Stručnjaci upozoravaju na najčešće greške koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje tijekom ljeta.

Objavljeno

na

Objavio/la

FOTO: Pexels.com

Tijekom ljeta, kada većina ljudi putuje zbog godišnjih odmora, mnogi nesvjesno ugrožavaju vlastito zdravlje zbog previsokih temperatura koje haraju popularnim destinacijama diljem svijeta, prenosi Večernji.hr. Dok turisti tragaju za sunčanim plažama i nezaboravnim iskustvima, stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine mogu biti opasnije nego što se čini. Kroz niz uobičajenih pogrešaka, od manjka hidratacije do zanemarivanja signala vlastitog tijela, putnici riskiraju iscrpljenost, sunčanice i ozbiljne zdravstvene komplikacije. No, dobra vijest je da se sve te greške mogu lako izbjeći uz samo malo planiranja.

1. Zanemarivanje hidratacije

Jedna od najčešćih i najopasnijih pogrešaka je neadekvatna konzumacija tekućine. Mnogi zaborave da tijelo tijekom ljetnih dana gubi više vode nego inače, posebice ako su fizički aktivni. Melissa Yeager iz Lonely Planeta upozorava kako dan treba započeti čašom vode te uvijek imati bocu pri ruci. Alkohol, iako popularan na odmoru, dodatno dehidrira tijelo. Justin Chapman dodatno ističe važnost elektrolita, bez natrija, kalija i magnezija, tijelo ne može pravilno apsorbirati vodu, što dovodi do umora, grčeva i glavobolje.

2. Izbjegavanje hlada i zatvorenih prostora

Iako je razumljivo da turisti žele maksimalno iskoristiti vrijeme na destinaciji, boravak na otvorenom tijekom najtoplijih sati može imati suprotan efekt. Huw Owen iz TravelLocala savjetuje planiranje dana prema vremenskim prilikama, idealno je provoditi vrijeme u zatvorenom prostoru između podneva i kasnog poslijepodneva. Muzeji, kina ili čak drijemanje u hladu mogu biti i zabavni i pametni izbor.

3. Preopterećen raspored

Putnici često žele vidjeti i doživjeti “sve”, no to tijekom toplinskog vala može biti kontraproduktivno. Yeager napominje kako bi trebalo biti realan s očekivanjima: zdravlje mora biti prioritet. Umor, glavobolja i razdražljivost često su posljedica prevelikog naprezanja u vrućim uvjetima.

4. Kasno ustajanje

Iako je jutarnje izležavanje na odmoru primamljivo, najbolji dio dana za razgledavanje je upravo rano ujutro. Owen preporučuje da se šetnje i aktivnosti planiraju za rane jutarnje ili večernje sate, kada su temperature ugodnije, a tijelo spremnije na kretanje.

5. Pogrešna odjeća

Odabir odjeće igra ključnu ulogu u regulaciji tjelesne temperature. Chapman preporučuje prirodne tkanine poput pamuka i lana, koji omogućuju koži da diše, za razliku od sintetičkih materijala koji zadržavaju toplinu i potiču znojenje. Lagane, svijetle boje i slojevito odijevanje mogu biti presudni za osjećaj ugode.

6. Ignoriranje tjelesnih signala

Najopasnija pogreška je zanemarivanje vlastitog tijela. Kardiolog dr. Gregory Katz upozorava da ljudi često potiskuju simptome poput slabosti ili vrtoglavice jer ne žele “pokvariti” odmor. Osobe s kroničnim bolestima posebno trebaju paziti, redovito uzimati terapiju i slušati potrebe organizma.

7. Preskakanje kreme za sunčanje

Bez obzira na oblačnost ili vjetar, UV zrake ne prestaju djelovati. Farmaceut Navin Khosla naglašava da je redovito nanošenje kreme s visokim zaštitnim faktorom ključno, a aplikaciju treba ponavljati svaka dva sata. Opekline nisu samo neugodne, već i dugoročno štetne.

8. Pretjerano izlaganje suncu

Chapman upozorava na mit o sigurnosti sunčanja ako ne osjećamo toplinu. Tijekom toplinskih valova najbolje je odgoditi odlazak na plažu do kasnih poslijepodnevnih sati. Korištenje ventilatora, vlažnih ručnika i boravak u hladu mogu spriječiti ozbiljne posljedice poput toplinskog udara.

Odmor pod ljetnim suncem ne mora biti rizik ako znamo kako mu pristupiti. Voda, hlađenje, lagana odjeća i dobar plan pola su zdravlja. Ključno je razumjeti da odmor ne mora značiti stalnu aktivnost. Ponekad su najbolji trenuci oni u hladu, s knjigom u ruci, uz bocu vode. A kad je u pitanju zdravlje, svako odustajanje od plana za još jedno sunčanje ili razgledavanje može biti odluka koja čini razliku.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Stiže 13. mirovina! Koliko će stvarno dobiti umirovljenici?

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi trajni dodatak za sve umirovljenike, no ključna brojka ostaje nepoznanica

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Svi umirovljenici u Hrvatskoj od 1. srpnja imaju pravo na novu godišnju isplatu, tzv. 13. mirovinu, prenosi Mirovina.hr. Ova novost iz novog Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) odnosi se na dodatak koji će se isplaćivati svake godine u prosincu, a visina će ovisiti o broju godina radnog staža. No, koliko će točno iznositi vrijednost po godini staža, to zasad nitko sa sigurnošću ne zna. Vlada još nije objavila konkretnu brojku, a iznosi o kojima se govori u javnosti variraju od simboličnih 4 eura do ambicioznih 13 eura.

Prema zakonskoj formulaciji, iznos 13. mirovine računat će se kao broj godina mirovinskog staža pomnožen s iznosom koji će svake godine do 31. listopada definirati Vlada. Taj iznos još nije određen, a Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odgovara da će vrijednost ovisiti o „gospodarskim mogućnostima i fiskalnim kapacitetima države“.

U međuvremenu, špekulacije su krenule. Saborski zastupnik Možemo! i matematičar Damir Bakić procjenjuje da bi iznos po godini staža mogao biti tek oko 4 eura. Njegova računica temelji se na ukupnom proračunskom opterećenju novog ZOMO-a, koje bi iznosilo 175 milijuna eura, od čega bi za 13. mirovinu preostalo oko 140 milijuna.

S druge strane, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zalaže se da iznos ne bude manji od 13 eura jer toliko otprilike i danas vrijedi jedna godina staža u izračunu mirovine. Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) pak predlaže skromniju, ali još uvijek dvoslojnu opciju od 7,5 eura po godini staža, što bi za 40 godina staža značilo dodatak od 300 eura.

A što kažu sami umirovljenici? Prema provedenoj anketi, najveći broj ispitanih smatra da bi idealan iznos bio veći od 31 eura, dok gotovo isti broj umirovljenika misli da bi iznos između 11 i 20 eura bio zadovoljavajući. Najmanje ih podržava rješenje u rasponu do 5 eura.

Osim 13. mirovine, novi zakon donosi i druge značajne promjene kao što su povećanje minimalnih i invalidskih mirovina, izmjene u penalizaciji i bonifikaciji, te dodatni staž od 12 mjeseci po djetetu za majke i posvojitelje.

Iako se 13. mirovina predstavlja kao velik iskorak za sve umirovljenike, stvarni učinak ovisit će isključivo o brojci koju Vlada odluči upisati u formulu. Hoće li to biti simboličnih nekoliko eura ili iznos dostojan doplate koja ima smisla, još nije poznato. Do tada ostaje samo čekati do 31. listopada, kada bi Vlada konačno trebala otkriti karte.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Djeca previše vremena provode ispred ekrana? Novi prijedlog u EU parlamentu želi to promijeniti

Zabrinjavajući podaci o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje djece potaknuli su europarlamentarca Tomislava Sokola da predloži strože mjere kontrole.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Unsplash.com

Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac i član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), uložio je amandmane na Izvješće Europskog parlamenta o zaštiti maloljetnika na internetu, prenosi N1. Traži da Europska unija uvede vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža među djecom i mladima, te potpunu zabranu algoritamskih preporuka sadržaja za maloljetnike. Povod su, kako navodi, znanstveni podaci koji ukazuju na sve veći negativni utjecaj digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece.

“Samo su na tim mobitelima”, jedan je od najčešćih komentara upućenih mlađim generacijama. Premda ovaj komentar zna naživcirati one kojima je upućen, statistika ga potvrđuje.

Od 2010. godine, vrijeme koje djeca u dobi od 9 do 15 godina provode pred ekranima više se nego udvostručilo. Prema podacima koje navodi Sokol, više od 80 % mladih u Europskoj uniji svakodnevno koristi društvene mreže, a neka istraživanja govore da tinejdžeri u prosjeku provode više od sedam sati dnevno pred ekranima, bilo da se radi o pametnim telefonima, tabletima ili računalima.

Sokol upozorava da takvo ponašanje ostavlja duboke posljedice. Istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost ekranima može negativno utjecati na razvoj ključnih kognitivnih sposobnosti kod djece, poput samokontrole i donošenja odluka. Posebno zabrinjava emocionalni utjecaj društvenih mreža, povezan s porastom anksioznosti kod mladih.

Kako bi se smanjio ovaj pritisak digitalnog svijeta na djecu, Sokol traži da EU uvede jasna vremenska ograničenja, uključujući zabranu korištenja digitalnih usluga u noćnim satima, kada se djeca trebaju odmarati.

No još veći fokus njegovih amandmana je na algoritmima, nevidljivim mehanizmima koji odlučuju koji sadržaj će djeci biti prikazan. Sokol tvrdi da ti sustavi, temeljeni na analizi profila i ponašanja korisnika, imaju jedan cilj, zadržati pažnju što duže. Glavni zadatak algoritma je prikazati sadržaj koji korisnik preferira. Zato svatko od nas vidi drukčiji sadržaj na društvenim mrežama.

Dakle, ako dijete gleda određeni crtić, sav sadržaj će biti povezan s tim crtićem, ali će mu se povremeno nuditi i drugi sličan crtić. Daljnje prikazivanje drugog crtića ovisit će o tome kako dijete reagira na taj sadržaj.

Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada sve više država i institucija počinje preispitivati granice tehnološkog utjecaja na mlade. Hoće li EU prihvatiti ovakve mjere i gdje je granica između zaštite i cenzure, ostaje otvoreno pitanje.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Od danas vrijede nova pravila! Evo koliko će rasti mirovine i tko će najviše profitirati

Povećavaju se mirovine, uvodi godišnji dodatak, a od 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Od danas je na snazi novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji sa sobom donosi važne izmjene. Neke odredbe zakona počinju se primjenjivati odmah, dok će pojedine stupiti na snagu 1. siječnja 2026. Zakon donosi niz novosti koje će utjecati na izračun, visinu i uvjete korištenja mirovina, kao i prava za određene skupine korisnika.

Dodani staž po djetetu povećava se sa 6 na 12 mjeseci, a pravo ostvaruju i udomitelji s više od 10 godina staža. Najniža mirovina raste s 103 % na 106 % aktualne vrijednosti, a novi iznos korisnicima se isplaćuje automatski. Usklađivanje mirovina mijenja se, izračun će se temeljiti na povoljnijem omjeru rasta cijena i plaća (85:15).

Umirovljenici odsad imaju pravo i na godišnji dodatak, neovisno o visini primanja, ovisno o godinama staža (minimalno 15). O visini odlučuje Vlada do 31. listopada, a isplata slijedi u prosincu.

Mijenja se i izračun invalidskih mirovina: ubuduće će se uzimati najmanje 21 godina staža za slučajeve ozljede ili bolesti izvan rada. Povećavaju se i faktori, s 1,0 na 1,1 za potpuni, i s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti.

Ukinuta je penalizacija za prijevremeno umirovljenje osobama koje navrše 70 godina, a HZMO će automatski izračunati novu mirovinu najkasnije do 31. ožujka 2026.

Proširuju se prava na obiteljsku mirovinu. Izvanbračni i neformalni partneri moći će ju ostvariti kroz sudski postupak. Povećan je i cenzus za članove obitelji pri ostvarivanju prava na najnižu mirovinu.

Korisnici mirovina po posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci, razminiranje) mogu raditi puno radno vrijeme i primati 50 % mirovine. Ukinuti su i obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.

Od 2026. svi korisnici starosne, prijevremene, obiteljske i invalidske mirovine moći će raditi dulje od pola radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine. Mogućnost rada do 3,5 sata dnevno omogućena je i onima s invalidskom mirovinu zbog potpune nesposobnosti te korisnicima obiteljske mirovine u istom statusu.

Ovo donosi niz pogodnosti i olakšica koje će izravno utjecati na kvalitetu života sadašnjih i budućih umirovljenika. Više detalja možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno