Povežite se s nama

Gospodarstvo

Rekordan interes za trogodišnja zanimanja, obrtnici su novi junaci tržišta rada

Učenici diljem Hrvatske masovno upisuju strukovne škole, a broj obrta raste rekordnim tempom. Što je dovelo do toga?

Objavljeno

na

Foto: Thijs van der Weide/pexels.com

Hrvatska je ovih dana svjedok svojevrsnog obrtnog preporoda. Dok se digitalno doba i dalje razvija munjevitom brzinom, učenici i njihovi roditelji sve češće okreću pogled prema, škarama, kliještima i alatu. Završene su prijave za upis u srednje škole, a brojke koje pritom izviru pokazuju kako su strukovna i obrtnička zanimanja doživjela pravu malu renesansu. U središtu te priče je novi val interesa za trogodišnje strukovne škole, koje nude ono što je generacijama prije bilo podcijenjeno, konkretno znanje, brzu zapošljivost i sve traženiji profil na tržištu rada.

U emisiji „Otvoreno“ na HRT-u, koja se bavila upravo ovom temom, sudjelovali su predstavnici ministarstva, srednjoškolskih ustanova i Hrvatske obrtničke komore. Kako piše Tportal, svi se slažu u jednom, učenici su napokon počeli birati obrtnička zanimanja.

Struka se vraća na velika vrata

Podaci govore da je ovogodišnji plan upisa u srednje škole bio usklađen s realnim potrebama tržišta, što je rezultiralo s 84 % učenika koji su uspjeli upisati svoj prvi izbor. Ravnatelji strukovnih škola, poput Zlatka Stića iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, potvrđuju da su kapaciteti gotovo do kraja popunjeni i da je po prvi put interes za gimnazijske i strukovne smjerove bio izjednačen. Učenici, čini se, sve češće biraju „sigurnu kartu“, zanimanja koja ne samo da garantiraju posao, već i omogućuju razvoj vlastitog obrta.

Mirko Ćurić iz đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata izjavio je kako je interes za trogodišnja obrtnička zanimanja bio iznimno visok, s programima poput automehatronike, frizerstva, soboslikarstva i strojarske montaže koji su gotovo u potpunosti popunjeni. Dodaje kako već godinama učenici biraju upravo one programe koji nude brže zaposlenje i konkretne prihode, što potvrđuje promjenu paradigme u razmišljanju mladih ljudi i njihovih obitelji.

U tom kontekstu, Dalibor Kratohvil iz Hrvatske obrtničke komore navodi impresivan podatak, samo za program frizera u jednoj školi bilo je ponuđeno 260 mjesta, a prijavilo se čak 680 učenika. Takav nerazmjer između kapaciteta i interesa potvrđuje da tržište itekako traži obrtnike, a obrazovni sustav ih više ne proizvodi dovoljno.

Kakva je situacija u goričkim školama?

Srednja strukovna škola Velika Gorica nudi čitav spektar trogodišnjih obrtničkih zanimanja koja su danas među najtraženijima na tržištu rada. U ponudi su programi za elektroinstalatera, elektromehaničara, operatera strojne obrade, automehatroničara, montera strojarskih instalacija, frizera, pedikera, konobara i kuhara.

Riječ je o profilima zanimanja koje poslodavci diljem Hrvatske traže kao „vodu u pustinji“. I ne samo da su ta zanimanja tražena, ona su ujedno i odskočna daska za otvaranje vlastitog obrta, čime se mladima pruža prilika ne samo za zaposlenje, već i za dugoročni profesionalni i poduzetnički razvoj.

Strukovno obrazovanje više nije sinonim za „plan B“ ili za učenike slabijih ocjena. Danas je to pametan izbor onih koji žele što prije steći konkretna znanja i vještine te vrlo brzo početi raditi. Reforma strukovnog obrazovanja sve više uključuje suradnju s gospodarstvom, a učenici dio nastave provode kod stvarnih poslodavaca, čime već tijekom školovanja dobivaju vrijedna iskustva i kontakte.

Što kažu brojke?

Rast interesa za strukovna zanimanja savršeno prati i gospodarski trend: obrtništvo u Hrvatskoj snažno raste. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2024. godine bilo je registrirano čak 122.877 obrta, što je porast od više od 11.000 u odnosu na prethodnu godinu. Usporedimo li to s 2021., riječ je o nevjerojatnih 26.498 obrta više, rast od čak 27,5 % u samo tri godine.

Taj se trend nije zaustavio ni u 2025., već u veljači broj se popeo na 123.485 obrta, uz kontinuiran mjesečni rast. Zagrebačka županija, u koju spada i Velika Gorica, našla se među pet najjačih po rastu broja obrta u apsolutnim brojkama, čak 1.894 nova obrta. Ti podaci jasno govore da ne samo da raste broj onih koji se školuju za obrtnička zanimanja, već i broj onih koji se odlučuju zaploviti u poduzetničke vode. Više o tome smo pisali ovdje.

Budućnost je u rukama obrtnika?

Sve je jasnije da ulazimo u razdoblje u kojem će zanatska zanimanja igrati ključnu ulogu u gospodarstvu. Rastući broj obrta, velik interes za strukovne škole i konkretna potreba tržišta za majstorima svih vrsta čine jedinstvenu priliku za učenike koji žele sigurnu budućnost.

Međutim što je dovelo do ovog i je li samo riječ o mjehuriću? Naime, prije samo 10 godina, svaki osmaš je slušao kako mora upisati gimnaziju ili četverogodišnju srednju školu kako bi mogao nastaviti do fakulteta. Takvo razmišljanje je dovelo do hiperinflacije visokoobrazovanih, čime prema omjeru ponude i potražnje, dolazi do manjka obrtničkih zanimanja koja su itekako potrebna. Hoće li budućnost biti u rukama obrtnika ili će se za 10 godina stvari opet obrnuti? Samo će vrijeme pokazati.

Gospodarstvo

Maloprodaja opet raste: listopad donio snažan skok i na mjesečnoj i na godišnjoj razini

Promet u trgovini na malo u listopadu nastavio je višegodišnji rast, s posebno izraženim povećanjem u neprehrambenom segmentu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

U listopadu,  prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet hrvatskih maloprodajnih trgovina porastao je i u odnosu na rujan i u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći doprinos rastu dali su prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, čime se nastavio trend koji traje već više od dvije i pol godine.

Na mjesečnoj razini, sezonski i kalendarski prilagođen promet porastao je za 1,3 %. Trgovine koje prodaju prehrambene proizvode predvodile su oporavak uz rast od 2,9 %, dok je promet neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva) povećan za 1,7 %.

Godišnji rast još je izraženiji. U usporedbi s listopadom 2024., realni promet porastao je za 4,1 %. Kategorija hrane, pića i duhanskih proizvoda zabilježila je povećanje od 1,6 %, dok su neprehrambeni proizvodi rasli čak 7,7 %.

U prvih deset mjeseci ove godine ukupni realni promet bio je 3,6 % viši nego u istom razdoblju lani, što potvrđuje stabilan uzlazni trend potrošnje.

Promatrajući izvorne indekse, rast su ostvarile sve trgovačke struke. Najveći utjecaj na nominalni rast imale su nespecijalizirane trgovine pretežno hranom, pićem i duhanom (+6,6 %), zatim sektor tekstila, odjeće, obuće i kožnih proizvoda (+12,6 %), te ljekarne i trgovine medicinskim, optičkim i kozmetičkim proizvodima (+10,3 %). Ukupno, nominalni promet na godišnjoj razini porastao je za 6,9 %.

Hoće li se takav ritam zadržati do kraja godine, ovisit će o predblagdanskoj potrošnji koja tradicionalno snažno utječe na rezultate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica bilježi pad nezaposlenosti, otkrivamo koja se zanimanja najviše traže

Poslodavci su prijavili čak 324 slobodna radna mjesta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem listopada 2025. godine na području Ispostave Velika Gorica evidentirano je 937 nezaposlenih osoba, što predstavlja blagi pad u odnosu na rujan te gotovo dvopostotno smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom istog mjeseca posao je pronašlo 107 osoba, dok su poslodavci istovremeno prijavili ukupno 324 nova radna mjesta.

U listopadu su se među novozaposlenima najviše isticali skladištari i prodavači, svaki s po 11 zaposlenih. Slijede administrativni službenici i čistači s po pet novozaposlenih, dok je po tri radnika pronašlo posao u ugostiteljstvu i elektrotehnici.

S druge strane, potražnja poslodavaca bila je znatno veća od broja zaposlenih. Najviše je otvorenih pozicija zabilježeno za pomoćnike u nastavi, čak 37. Čistači su bili druga najtraženija skupina s 28 slobodnih mjesta, a slijede radnici na proizvodnoj liniji (25), odgojitelji predškolske djece (18) i poštari (17). Tražili su se i nastavnici, učitelji razredne nastave, čuvari, taksi-vozači, kuhari te medicinske sestre.

Iako se broj nezaposlenih smanjuje sporim tempom, velik broj prijavljenih radnih mjesta upućuje na dinamično razdoblje za tražitelje posla u mjesecima koji slijede.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Čokoladna priča iz Gorice! Otac i kćer predstavili svoje slatkiše – Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije

Marcela i njezin otac Dragutin iz Velike Gorice stvorili su brend Choco, koji je privukao pažnju diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogoričani Marcela Marković Halkić i njezin otac Dragutin Marković našli su se u središtu pozornosti zahvaljujući projektu “Startaj Hrvatska”. Njihov obiteljski brend Choco, koji spaja domaće bučine sjemenke i vrhunsku čokoladu, predstavljen je u četvrtoj epizodi nove sezone popularnog poduzetničkog projekta. Njihove proizvode uskoro ćete moći kupiti i na policama Spar trgovina diljem zemlje.

Priča o Choco brendu počela je u Velikoj Gorici, u obitelji koja čokoladu njeguje kroz tri generacije. Marcela, danas pokretačka snaga projekta, kaže da je čokolada za nju oduvijek bila više od slatkiša. “To je miris djetinjstva, nedjelje i topline. U našoj se obitelji čokolada oduvijek dijelila oko stola, a sada od nje i živimo”, ističe Marcela.

Ideja za spoj čokolade i bučinih sjemenki pojavila se nakon jednog putovanja kada su Marcela i njezin otac otkrili sličan proizvod. Vratili su se kući odlučni da naprave svoju verziju, koristeći bučine sjemenke s domaćih OPG-ova. “Kupili smo prve koštice, počeli ih čokoladirati i malo po malo došli do savršene kombinacije”, prisjeća se Dragutin.

Projekt Startaj Hrvatska otvorio je Markovićima priliku da svoj proizvod predstave široj publici i plasiraju ga u trgovine. “Nadam se da će uz njih odrastati i neke nove generacije”, zaključuje Marcela.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica među vodećim gradovima po poslovnim rezultatima

Prema analizi FINA-e, deset najvećih gradova u Hrvatskoj drži više od polovice ukupnog poduzetništva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Prema analizi Financijske agencije (FINA) o poslovanju poduzetnika u 2024. godini, deset najvećih hrvatskih gradova ostvarilo je više od polovice ukupnih gospodarskih pokazatelja u zemlji. Među njima je i Velika Gorica, piše Gradonačelnik.hr.

Podaci pokazuju da su poduzetnici iz deset najvećih gradova imali 51,2% udjela u ukupnom broju poduzetnika, 55% u broju zaposlenih, te su ostvarili čak 65,6% ukupnih prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj. Ti gradovi zabilježili su i 66,5% ukupne dobiti te 62,4% ukupnog gubitka.

Najveći doprinos hrvatskom gospodarstvu, očekivano, dolazi iz Zagreba, čije su tvrtke u 2024. godini ostvarile 83,9 milijardi eura prihoda, što čini 75,4% svih prihoda poduzetnika iz spomenutih deset gradova. Slijede Split s 5,4 milijarde eura (4,9%) i Rijeka s 4,4 milijarde eura (4,0%).

U kontekstu Velike Gorice, grad se nalazi u krugu gospodarski najaktivnijih sredina u Hrvatskoj. FINA posebno ističe doprinos tvrtke LIDL Hrvatska, čije je poslovanje imalo značajan utjecaj na pozitivne rezultate.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Usporavanje inflacije u listopadu! Najviše rastu cijene usluga

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u listopadu se spustila ispod razine iz prethodnih mjeseci, ali Hrvatska i dalje ostaje među zemljama s najvišim rastom cijena u eurozoni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u listopadu 3,6 % više nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na rujan, cijene su u prosjeku porasle za 0,5 %. Time se godišnja inflacija lagano usporila nakon rujanskog ubrzanja, kada je iznosila 4,1 %.

Kako prenosi Poslovni.hr, u prvim mjesecima ove godine inflacija je oscilirala, od 4 % u siječnju do 3,2 % u ožujku i travnju. Nakon toga ponovno je počela rasti, dosegnuvši vrhunac u srpnju i kolovozu s 4,1 %. Rujan je donio blago ubrzanje, a listopad sada prvi put nakon nekoliko mjeseci pokazuje vidljivije usporavanje.

Prema glavnim komponentama indeksa, najveći godišnji rast cijena zabilježen je kod usluga, koje su poskupjele 6,4 %. Slijedi skupina hrane, pića i duhana s rastom od 4,4 %, dok su energenti porasli 3,9 %. Jedini pad bilježe industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, čije su cijene niže za 0,2 % u odnosu na prošlu godinu. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s rujnom, najviše su porasle cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (+1,9 %) i energenata (+0,8 %). S druge strane, hrana, piće i duhan u prosjeku su pojeftinili 0,2 %, a cijene usluga pale su 0,1 %.

Prema prvim podacima Eurostata, inflacija u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4 %. Iako se rast cijena lagano usporio, Hrvatska i dalje ima jednu od najviših inflacija u eurozoni. Višu imaju samo Estonija i Latvija. Unatoč padu tempa rasta cijena, podaci pokazuju da pritisci na troškove života i dalje traju, ponajviše kroz rast cijena usluga i energenata. Kako će se ti trendovi kretati do kraja godine, pokazat će objava detaljnih podataka sredinom studenoga.

 

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno