Grebanje namještaja čest je problem s kojim se susreću vlasnici mačaka, no stručnjaci tvrde da postoje učinkovite metode kojima se može spriječiti oštećenje domaćih površina. Zašto mačke grebu, kako to spriječiti i što nikako ne činiti, pitanja su na koja su odgovorili stručnjaci za ponašanje životinja, a njihove savjete prenosi Net.hr.

Mačke grebu iz prirodnih razloga . Uklanjaju mrtvi sloj s kandži, održavaju ih oštrima za lov, istežu tijelo i označavaju teritorij s pomoću mirisnih žlijezda smještenih između kandži. Tragovi grebanja također služe kao vizualni signal drugim mačkama da je prostor zauzet. Stručnjakinja za ponašanje mačaka, Celia Haddon, ističe da grebanje pomaže mačkama da se emocionalno osjećaju sigurnima u svom prostoru.

Kada grebanje postane svakodnevna prijetnja tapeciranom namještaju, zavjesama ili tepisima, potrebno je reagirati. Stručnjaci upozoravaju da uklanjanje kandži nije prihvatljiva metoda. Riječ je o kirurškom zahvatu kojim se odstranjuje posljednja kost na svakom prstu mačke, što može uzrokovati ozbiljne probleme u ponašanju, uključujući anksioznost i agresiju.

Kako bi spriječili neželjeno grebanje, preporučuje se mačiće od osmog tjedna života učiti korištenju posebnih postolja za grebanje. Tako im se omogućuje prirodno ponašanje bez štete za kućni namještaj. Uz to, stručnjaci predlažu korištenje sprejeva za grebanje koji mački signaliziraju da je područje već označeno, čime se smanjuje potreba za daljnjim grebanjem.

Još jedna učinkovita metoda je upotreba ljepljive trake na mjestima koje mačke najčešće grebu. Traka neugodno djeluje na njihove šape, pa se s vremenom odvraćaju od takvog ponašanja, bilo da se radi o tkaninama, tepisima ili tvrdim površinama poput zidova i vrata.

Suživot s mačkama može biti ispunjen radosti, ali i izazovima. Razumijevanje njihovih prirodnih instinkta i pravovremena primjena odgovarajućih metoda ključ su za harmoničan odnos i dom bez oštećenog namještaja.

Zašto neke veze propadnu, a druge opstanu? Kada i zašto dolazi do problema u ljubavi? 24sata prenosi mišljenje psihologa Jeda Diamonda koji je proveo čak 40 godina istražujući dinamiku partnerskih odnosa i otkrio da većina parova ne preživi svih pet faza ljubavi. Ključni trenutak nastupa u trećoj fazi, kada razočaranje postaje teško savladivo.

Prema Diamondovim saznanjima, ljubav prolazi kroz pet jasno definiranih stadija:

1. Zaljubljivanje
Na početku veze emocije su na vrhuncu. Tijelo preplavljuju hormoni sreće, a partner se doživljava kao savršen bez ikakvih mana. U ovoj fazi ljudi često ignoriraju upozorenja i gube oprez, idealizirajući osobu koju vole.

2. Postajete par
Kako veza napreduje, parovi učvršćuju svoju povezanost i često počinju zajednički život. Odnos postaje ozbiljniji, a sklad i veselje dominiraju. Kod mnogih dolazi i do proširenja obitelji, što dodatno jača osjećaj sigurnosti i pripadnosti.

3. Dolazak razočaranja
U ovoj fazi dolazi do prvih ozbiljnih problema. Partnerovo ponašanje postaje predvidljivo, a iritacije se gomilaju. Pojavljuju se sumnje u budućnost veze i misli o prekidu. Upravo ovdje većina parova ne uspijeva pronaći način za nastavak zajedničkog života.

4. Rađanje prave ljubavi
Parovi koji prebrode treću fazu ulaze u fazu prihvaćanja. Više ne gledaju partnera kroz idealizirane slike, već ga prihvaćaju sa svim njegovim manama. Ozdravljanje odnosa dovodi do stvaranja dublje, iskrenije ljubavi.

5. Znate da je to partner za vas
Posljednja faza donosi osjećaj potpune povezanosti i zajedničkog djelovanja. Parovi koji su prošli kroz sve izazove osjećaju se kao da zajedno mogu promijeniti svijet. Njihov odnos temelji se na dubokom povjerenju, nadopunjavanju i osjećaju da su pronašli svoju srodnu dušu.

Iako je zaljubljivanje najuzbudljiviji dio veze, pravo lice ljubavi pokazuje se tek kasnije, kada partneri prihvate jedno drugo u potpunosti, sa svim vrlinama i manama. Preživjeti treću fazu nije lako, ali oni koji u tome uspiju, grade temelje za trajnu i duboku ljubav.

S dolaskom proljeća sve je više osoba koje se žale na dugotrajan kašalj. Prema riječima dr. Ahmeda, liječnika opće prakse iz Ujedinjenog Kraljevstva, za uspješno liječenje ključno je razumjeti uzrok kašlja, koji može biti posljedica raznih faktora, prenosi Večernji.hr.

„Kašalj je samo simptom, a postoji mnogo razloga zašto se javlja. Trenutno je najčešći postvirusni kašalj, upala koja ostaje nakon virusne infekcije i može trajati tjednima, pa čak i mjesecima”, pojasnio je dr. Ahmed.

Povećana koncentracija alergena poput peludi, karakteristična za proljeće, dodatno doprinosi sezonskim zdravstvenim problemima kao što su kihanje, začepljen nos i kašalj. Osim alergija, nagle temperaturne promjene i visoka vlažnost zraka mogu pogoršati kronične bolesti poput astme.

Među čestim uzrocima upornog kašlja dr. Ahmed izdvaja i refluks, stanje u kojem se želučana kiselina vraća u jednjak i potiče refleks kašlja. Postnazalno kapanje, pri kojem sluz iz sinusa kaplje niz grlo, također je čest uzrok, osobito noću. Ako kašalj traje dulje vrijeme, može postati navika i pretvoriti se u neurološki odgovor tijela.

Kada je riječ o liječenju, dr. Ahmed upozorava da lijekovi protiv kašlja koji se izdaju bez recepta često nemaju stvarni učinak. Umjesto toga, savjetuje korištenje prirodnih metoda kao što su med i limun za osobe starije od godinu dana, te udisanje pare i vlaženje zraka kako bi se olakšalo disanje. Također preporučuje ispiranje nosa i korištenje kapi fiziološke otopine kako bi se smanjila upala.

Ako simptomi potraju, osobito ako se pojavi žuta, gusta sluz, krv u iskašljaju, bol u prsima ili otežano disanje, dr. Ahmed savjetuje obavezno konzultiranje s liječnikom. Prema smjernicama Nacionalne zdravstvene službe Ujedinjenog Kraljevstva (NHS), kašalj uglavnom nije razlog za zabrinutost, no upornost simptoma zahtijeva stručnu procjenu.

Dok simptomi traju, preporučuje se odmor, unos puno tekućine, ostanak kod kuće i izbjegavanje kontakta s drugima, osobito ako imate povišenu temperaturu ili se ne osjećate dovoljno dobro za svakodnevne aktivnosti. U slučaju bolova, može pomoći i paracetamol ili ibuprofen, uz vruću vodu s limunom i medom.

Iako uporan kašalj može biti frustrirajući, važno je razumjeti njegov uzrok i primijeniti odgovarajuće metode liječenja. Ako se stanje ne poboljšava, nemojte odgađati posjet liječniku kako biste na vrijeme spriječili moguće komplikacije.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila je na svojoj web-stranici podatke o prijavama na prijediplomske studije za akademsku godinu 2025./2026, prenosi Studentski.hr. Radi se o detaljnoj analizi interesa ovogodišnjih maturanata, koja donosi rang-listu deset najpopularnijih studija prema omjeru prvih izbora i upisne kvote te onih prema apsolutnom broju prvih izbora.

Najpoželjniji studij prema omjeru između prvih izbora i dostupne kvote ponovno je studij glume na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Slijede ga logopedija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te stručni studij kriminalistike na Policijskoj akademiji Prvi hrvatski redarstvenik.

Na popisu se nalaze i zdravstveni i umjetnički smjerovi, poput radiološke tehnologije, psihologije, animiranog filma, arhitekture, dizajna, dentalne medicine te fizioterapije.

Top 10 prema omjeru prvih izbora i kvote:

• ​​​​​​Gluma, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
• Logopedija, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Kriminalistika (stručni), MUP, Policijska akademija Prvi hrvatski redarstvenik, Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti
• Radiološka tehnologija (stručni), Zdravstveno veleučilište u Zagrebu
• Psihologija (jednopredmetni), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Animirani film, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
• Arhitektura i urbanizam, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Dizajn, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Dentalna medicina, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Fizioterapija, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu

FER i medicina prednjače po broju prijava

Kada se gleda ukupan broj prvih izbora, najviše prijava dobili su studiji elektrotehnike i računarstva na zagrebačkom FER-u, slijede medicina te arhitektura. Među najtraženijima su i poslovna ekonomija, pravo, kineziologija, farmacija, psihologija i dentalna medicina.

Top 10 prema broju prvih izbora:

• Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
• Medicina, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Arhitektura i urbanizam, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Logopedija, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Psihologija (jednopredmetni), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Dentalna medicina, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Farmacija, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Kineziologija, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
• Pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Zadnji dan za promjene na listi prioriteta i brisanje studija je 16. srpnja do 13:59 sati. Nakon toga slijedi objava konačnih rang-lista za upis, koja će biti dostupna isti dan, iza 15:00 sati.

Volontiranje nije korisno samo za zajednicu, sve više znanstvenih dokaza upućuje na to da volontiranjem najviše dobiva sam volonter, piše Mirovina.hr. Posebno kod starijih osoba, volontiranje može imati mjerljive zdravstvene koristi, niži krvni tlak, bolje mentalno zdravlje i izraženiji osjećaj svrhe u životu. Znanstveni portal The Conversation prenosi kako gerontolozi sve češće promatraju volontiranje kao ključnu aktivnost u očuvanju zdravlja u starijoj dobi.

Istraživanja pokazuju da stariji volonteri procjenjuju svoje zdravlje boljim od vršnjaka koji nisu uključeni u takve aktivnosti, a neki podaci sugeriraju i sporije fizičko starenje. Uz fizičke koristi, volontiranje ima snažan pozitivan učinak i na psihološko stanje – povezuje se s manjim brojem simptoma depresije, višim životnim zadovoljstvom i jačim osjećajem svrhe.

Dobrobiti se ne odnose samo na formalne oblike volontiranja. Čak i neformalna pomoć poput pomaganja prijateljima, susjedima ili članovima zajednice bez naknade, može dovesti do poboljšanja raspoloženja i dugoročnih pozitivnih promjena u načinu života.

Iako se istraživanje primarno bavi starijima, stručnjaci ističu da pozitivni učinci volontiranja postoje i kod djece i mladih. Kod njih se primjećuje bolje fizičko zdravlje, manje tjeskobe i manje problema u ponašanju. Volontiranje tako doprinosi ne samo pojedincima nego i društvu u cjelini, jača međusobne veze, smanjuje predrasude i potiče društvenu solidarnost.

Prvi korak prema volontiranju može biti vrlo jednostavan, pomoć susjedima, uključivanje u humanitarne akcije ili sudjelovanje u radu lokalnih udruga. S vremenom, volonteri mogu preuzeti i odgovornije uloge unutar organiziranih inicijativa. Takve aktivnosti dodatno potiču angažman, povećavaju razinu povjerenja i mijenjaju stavove o važnim društvenim pitanjima.

Starije osobe se često znaju osjećati izolirano, a volontiranje se pokazuje kao konkretno rješenje koje donosi višestruke koristi. Osim što doprinosi zajednici, donoseći zdravlje, sreću i osjećaj pripadnosti. A sve češće i dulji, kvalitetniji život.