Jučer u samom središtu Zagreba, na Trgu bana Jelačića i u okolnim pješačkim zonama, PU Zagrebačka je provela ciljanu akciju pojačanog nadzora vozača električnih romobila. U fokusu je bio jedan od najčešćih i najopasnijih prekršaja, vožnja bez zaštitne kacige. U samo jednom danu, čak 47 vozača zatečeno je kako krše ovo osnovno pravilo sigurnosti.

Cilj akcije bio povećati sigurnost u prometu i prevenirati nesreće u kojima sudjeluju vozači električnih romobila, sve brojnije, ali i ranjive skupine sudionika. Iako su romobili praktično i sve popularnije prijevozno sredstvo, čini se da mnogi vozači još uvijek ne poznaju ili ignoriraju osnovna prometna pravila.

Pravila su, međutim, vrlo precizna. Kaciga je obvezna za sve, bez obzira na dob. Dakle, i punoljetni vozači moraju je nositi. Romobil smije voziti samo jedna osoba, a minimalna dob za upravljanje je 14 godina.

Vozači se moraju kretati biciklističkim stazama ili trakama. U slučaju da ih nema, dozvoljena je vožnja po pješačkim površinama i zonama smirenog prometa. Zabranjena je vožnja po autocestama, brzim cestama i onim prometnicama koje su namijenjene isključivo motornim vozilima.

Romobili koji smiju sudjelovati u prometu moraju ispunjavati tehničke uvjete, bez sjedala, s motorom snage do 0,6 kW i maksimalnom brzinom do 25 km/h.

Zanemarivanje vidljivosti također je čest propust, romobil danju i noću mora imati uključena bijela svjetla sprijeda i crvena straga, a vozači moraju biti označeni reflektirajućim prslukom ili odjećom u uvjetima smanjene vidljivosti. Ono što mnogi vozači romobila vole raditi, korištenje slušalica u oba uha, također je strogo zabranjeno.

Rezultati ove jednodnevne akcije zvone na uzbunu. Vožnja električnim romobilom bez pridržavanja propisa ne samo da je kažnjiva, već može završiti kobno, kako za vozače, tako i za pješake. Policija apelira na odgovornost svih građana, osobito roditelja koji romobile kupuju djeci, da se upoznaju s pravilima i vode računa o sigurnosti.

U godini koja je Hrvatskoj donijela ukupno 32.069 živorođenih beba, što je 101 manje nego 2023., Zagrebačka županija ide u suprotnom smjeru, piše Župan.hr. Porast od 1,5 %, odnosno 40 beba više nego lani, pozicionira je među osam hrvatskih županija koje bilježe pozitivan trend u natalitetu.

U društvu županija poput Splitsko-dalmatinske (+193), Zadarske (+64), Šibensko-kninske (+61) i Požeško-slavonske (+46), Zagrebačka županija ističe se kao jedina kontinentalna regija s većim brojem novorođenih, osim manjih porasta u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. U isto vrijeme, Hrvatska je ušla u još jednu godinu s negativnim prirodnim prirastom. Sa stopom nataliteta od 8,3 i stopom mortaliteta od 13,2, ukupni prirodni prirast pao je na -19.011 osoba. Vitalni indeks iznosi tek 62,8, što znači da se na svakih 100 umrlih rodi samo 63 djece.

Iako podaci izgledaju obeshrabrujuće, Zagrebačka županija, kao i još nekoliko županija s blagim porastom, dokazuje da pomaci postoje. S obzirom na blizinu Zagreba i činjenicu da mnogi mladi parovi iz metropole gravitiraju prema okolnim mjestima, moguće je da županija profitira od “bijega u predgrađe”, gdje su uvjeti stanovanja povoljniji. Zanimljivo je i kako brojke iz Matice rođenih pokazuju da je u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježen velik porast upisanih beba, iako je stvarni broj rođenih iz te županije manji. To otkriva migraciju rodilja prema zabočkoj bolnici, što dodatno komplicira lokalne statistike.

Na nacionalnoj razini, broj umrle dojenčadi u 2024. godini smanjen je s 3,9 na 3,2 na 1.000 živorođenih. Najniža stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Zadarskoj (0,7), a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).

Dok Hrvatska i dalje korača prema demografskoj zimi, Zagrebačka županija pokazuje da i najmanji pozitivni pomaci mogu biti vrijedni pažnje. Porast broja novorođenih ne znači kraj negativnih trendova, ali može poslužiti kao indikator potencijala, osobito u županijama koje postaju sve poželjnije za obiteljski život.

Povodom obilježavanja 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”, Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, u četvrtak, 31. srpnja u 17 sati, glavnim gradom Hrvatske proći će svečani vojni mimohod. Sudjelovat će više od 3.400 pripadnika hrvatskih i savezničkih snaga, uz spektakularan prikaz opreme, naoružanja i zračnih sposobnosti Hrvatske vojske.

Dionica Ulice grada Vukovara, od Avenije Marina Držića do Savske ceste, bit će glavna trasa ovog velikog događaja. Mimohod će građanima ponuditi rijetku priliku da izbliza svjedoče vojnoj spremnosti, disciplini i tehnološkoj sofisticiranosti Oružanih snaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova, civilne zaštite, vatrogasaca, gorske službe spašavanja, pravosudne policije te povijesnih i savezničkih postrojbi.

Posebnu pažnju privući će preko 500 borbenih i neborbenih vozila, uključujući moderne tenkove Leopard, besposadne letjelice Bayraktar te male borbene dronove. Uz kolonu na tlu, nebo iznad Zagreba zaoriti će zvuk mlaznjaka i helikoptera, više od 40 letjelica iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i MUP-a demonstrirat će sinkroniziranu snagu, uključujući i najsuvremenije Rafale borbene avione.

Morski doprinos dolazi u obliku mimoplovne videoprezentacije Hrvatske ratne mornarice, čime se u mimohod simbolično uključuju i pomorske snage. Posjetitelji će moći putem videozida pratiti sposobnosti flote, od ophodnih brodova do specijaliziranih plovila. Sve će to biti zaokruženo i kulturno-umjetničkim programom.

“Pozivamo sve građane da svojim dolaskom podrže Oružane snage Republike Hrvatske i budu dio ovog jedinstvenog događaja koji simbolizira snagu, profesionalnost i zajedništvo”, poručuju iz MORH-a.

Trideset godina nakon “Oluje”, Hrvatska kroz ovaj događaj ne slavi rat, već čvrsto stoji uz ideale mira, sigurnosti i slobode koje su izborili oni u čiju se čast mimohod i održava.

Grad Velika Gorica raspisao je treći krug Javnog poziva za otkup knjiga, časopisa i drugih umjetničkih produkcija za 2025. godinu. Prijaviti se mogu umjetničke organizacije, samostalni umjetnici, udruge te sve druge pravne i fizičke osobe, i to od 22. srpnja do 26. rujna 2025. Prijedlozi koji zadovoljavaju uvjete imat će priliku biti sufinancirani iz gradskog proračuna, a poziv je otvoren za sve koji svojim radom doprinose kulturnom identitetu i vrijednostima Velike Gorice.

Prijava nije komplicirana, ali zahtijeva točnost, svi prijedlozi moraju biti dostavljeni na službenim obrascima, koji se mogu preuzeti na ovdje. Uz ispunjene obrasce, treba dostaviti i primjerak knjige, časopisa ili umjetničkog djela, a sve zajedno treba stići u zatvorenoj omotnici s jasnom oznakom da se dokumentacija ne otvara.

Omotnicu treba poslati preporučenom poštom ili osobno dostaviti u pisarnicu Grada Velike Gorice, na adresu Trg kralja Tomislava 34, s naznakom “Prijedlog za otkup knjiga, časopisa i druge umjetničke produkcije od značaja za grad Veliku Goricu za 2025. godinu”.

Važno je napomenuti da će se razmatrati isključivo prijave koje su pravovremene i potpune. Zato, ne ostavljate slanje za posljednji tren. Za sve eventualne nejasnoće, tu je kontakt e-mail: [email protected]. Komunikacija se odvija isključivo elektroničkim putem.

Ako imate djelo koje zaslužuje širu publiku, sada je vrijeme da ga predstavite.

Zagrebačka županija u 2024. godini bilježi značajan rast stanovništva zahvaljujući migracijama, i iz inozemstva i iz ostatka Hrvatske, prenosi Župan.hr. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ovu županiju se iz inozemstva doselilo 5.978 osoba, što je za gotovo 500 više nego prethodne godine.

Time je Zagrebačka županija zauzela četvrto mjesto po broju doseljenih iz inozemstva, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. No, još važnije od ukupnog broja doseljenih jest činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći međužupanijski migracijski saldo u Hrvatskoj, čak 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je odselilo.

Kada se zbroje i međunarodne i međužupanijske migracije, ukupni migracijski saldo za 2024. godinu iznosi 4.814 osoba u plusu, po tom kriteriju druga je u državi, odmah nakon Grada Zagreba. U usporedbi s 2020. godinom, broj doseljenih u Zagrebačku županiju se udvostručio, što jasno pokazuje da je u pitanju dugoročni trend, a ne privremeni skok. Osim stranih radnika, među doseljenima je i sve više mladih obitelji i ljudi iz urbanih središta koji traže bolju kvalitetu života, a pritom ne žele izgubiti blizinu glavnog grada.

Zanimljivo, unatoč velikom broju doseljenih, iz županije se 2024. godine u inozemstvo odselilo 3.067 osoba. Ipak, zahvaljujući visokom broju dolazaka, saldo ostaje izrazito pozitivan. Glavne zemlje iz kojih dolaze stranci su Nepal i Bosna i Hercegovina, dok se Hrvati najčešće sele u Njemačku. Demografski, u strukturi doseljenih i odseljenih prevladavaju muškarci, čak 73,6 % među doseljenima i 67,8 % među odseljenima. Većina tih migracija događa se u dobnoj skupini između 20 i 39 godina, što ukazuje na mobilnu, radno sposobnu populaciju. 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je otišlo, što je najviši takav saldo u državi.

Zagrebačka županija već godinama gradi reputaciju regije u kojoj se može uspješno živjeti, raditi i odgajati djecu. Župan Stjepan Kožić ističe kako se ulaže u obrazovanje, zdravstvo, javnu infrastrukturu i poduzetništvo.

“Gradimo županiju u kojoj je obiteljima lijepo živjeti, mladima lijepo ostati, poduzetnicima i investitorima privlačno poslovati”, poručio je Kožić, dodavši da je županija druga u državi prema kriterijima neto dobiti, broja zaposlenih i prihoda gospodarstvenika, odmah iza Grada Zagreba. Osim gospodarskog uzleta, u županiji se bilježi snažan investicijski zamah. Grade se škole, vrtići, domovi zdravlja i druge javne zgrade, a novi infrastrukturni projekti, poput najavljene nove zagrebačke obilaznice, dodatno podižu kvalitetu života.

“Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade, škole vrtiće i domove, čime dodatno potvrđujemo da gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika. Prije nekoliko dana Hrvatske autoceste izdale su natječaj o izradi studijske dokumentacije za izgradnju nove zagrebačke obilaznice. To je u svakom smislu značajan infrastrukturni projekt za Zagrebačku županiju, kojem dajemo punu podršku.“, rekao je Kožić.

Župan se osvrnuo i na veliku ulogu u razvoju koji imaju i europski fondovi, čija se sredstva uspješno koriste za projekte u zdravstvu, obrazovanju, vodoopskrbi i socijalnim programima. “Članstvo u EU također nam daje brojne pogodnosti koje nastojimo maksimalno iskoristiti. Na dobrobit svih naših stanovnika, od projekata namijenjenih ranjivim skupinama, prekogranične suradnje do velikih infrastrukturnih projekata”, zaključio je Kožić.

Zagrebačka županija sve se više nameće kao prostor u kojem se spajaju urbano i ruralno, sigurnost i dinamika, životni standard i prilike za napredak. I dok mnoge druge županije još uvijek vode bitku s odljevom stanovništva, ova županija pokazuje da dobro upravljanje, stabilan proračun i strateške investicije mogu itekako promijeniti demografsku sliku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom