Povežite se s nama

Vijesti

Rasprava o proračunu na Gradskom vijeću užarila atmosferu

Objavljeno

na

DSC_0364Najžustrija rasprava 19. sjednice Gradskog vijeća razvila se oko Prijedloga Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za 2015. godinu te Izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje od srpnja do prosinca prošle godine. I dok oporba gradonačelniku predbacuje rastrošnost i prekomjerne kredite kojim se Grad sve više zadužuje, Dražen Barišić pravda troškove kapitalnim projektima izgradnje objekata, poput škola, dvorana i vrtića, za koje je Grad potrošio 100 milijuna kuna. Bez kredita, kažu vladajući, to se ne bi moglo napraviti, a kao primjer naveli su četiri godine kada je oporba imala priliku obnašati vlast i kada nije započet niti izgrađen niti jedan kapitalni gradski objekat. Gradonačelnik je istaknuo, kako su i on i njegovi suradnici vrlo svjesni svih dosadašnjih poteza, da u njima postoji i rizik koji je u konačnici i donio građanima i najmodernije vrtiće, školu u Novom Čiču, sportsku dvoranu, a donijet će i gradski bazen. Barišić je još dodao kako je zbog nacionalne porezne reforme bivšeg ministra Lalovca u gradski proračun došlo 17,600.000 kuna manje.

 

Sasjekla nas je reforma i dogodili su se teški poremećaji. Bilo je teško voditi veliki Grad kada se ne zna kakvi će biti prihodi. Grad mora biti svjestan da uz smanjenje prihoda nismo radili ništa što bi narušilo statitku života, nismo dizali stopu poreza, nismo dizali komunalnu naknadu nego smo racionalizirali troškove. Veći su nam računi za vodu, uveli smo naknadu za razvoj, ali s tom naknadom ćemo razvijati vodno gospodarstvo”, objasnio je u svom Izvješću Dražen Barišić. Ervin Kolarec i Dražen Barišić

„Svi projekti služe našim sugrađanima, vidjet ćemo nove objekte i naša djeca će dobiti udžbenike na svoje klupe, to je standard koji si veliki gradovi mogu dozvoliti, a radi se o trošku od 3 milijuna kuna za svu djecu koja su u mreži škola u Velikoj Gorici. Minus od 4,7 milijuna kuna će se pretvoriti u plus kad nam država vrati 8,6 milijuna kuna za projekt ‘In my backyard’ i školu u Novom Čiču“, istaknuo je gradonačelnik Barišić.

 

No, oporba je bila neumoljiva, a HNS-ov Goran Beus Richembergh proračun je ocijenio kao ‘umjetno napumpan’. Upozorio je i na to da ideju izgradnje rotora i šetnice u centru grada smatra jako lošom.

 

Tek 3,20 kuna po stanovniku iz EU fodova

 

„Nismo dobri i kvalitetni jer živimo na račun onih koji tek dolaze, sve radimo isključivo na kredit i nikoga nismo uvjerili da postoji koncentracija pameti i znanja koja razvija novu vrijednost. Institut za javne financije je da je Grad je povukao 3,20 kuna sredstava Europske unije po stanovniku“, rekao je Beus Richembergh i dodao kako sumnja da će projekt Aglomeracije biti pozitivno ocijenjen, iako gradonačelnik osam godina govori da će riješiti pitanje odvodnje u Donjem Turopolju.

 

Uz to, HNS-ovac se osvrnuo i na Komunalni centar: “Obećan nam je u lipnju i rečeno je da će koštati 23 milijuna kuna te da će se urediti za sve komunalne tvrtke i da će biti dodatnog prostora. Danas je svibanj 2016., ne znamo koliko će koštati i čujemo da se radi o 40 milijuna kuna i da se može dogoditi da ovo bude drugi Tržni centar“.

 

„Sva ova kritika oko zaduženja služi za plašenje građana. Manjak može izgledati grozno, no potraživanja Grada prema vjerovnicima su 8,6 milijuna kuna i Grad je na minimalnom minusu“, rekao je HDZ-ov Darko Bekić.

 

Oporba žestoko po gradonačelniku

 

Klub vijećnika SDP-a o pitanju zaduživanja sazvao je i konferenciju za medije.

 

Berković Mirko„Gradonačelnik nije u pravu kada govori o izvršenju proračuna i svom radu. Grad je 2015. godinu završio s 19 milijuna kuna u minusu. Zadužen je za 100 milijuna kuna, a to će vraćati naša djeca. Podsjećam da 2009. godine kada je gradonačelnik preuzeo tu dužnost nije zatekao niti jednu kunu kreditnog zaduženja, već je gradska blagajna bila u plusu 22 milijuna kuna. Ono što nas posebno boli je izgradnja VG Goričanke gdje se osjećamo obmanuti“, rekao je Damir Šimunić.

 

Pred početak sjednice Gradskog vijeća, medije je pozvao i HNS-ov Goran Beus Richembergh koji je kazao kako je protiv gradonačelnika Dražena Barišića podnesena kaznena prijava zbog toga što je Vijeće preko svojih suradnika doveo u zabludu, a vezano uz zemljište u Kurilovcu na kojem je planirana izgradnja vrtića.

 

„U prostornim planovima Grada u Kurilovcu je ucrtan vrtić. Međutim, da bi se vrtić sagradio potreban je čitav niz preduvjeta, poput toga da ima dovoljno stanovnika, postojanje komunalne infrastrukture, da su riješeni vlasnički odnosi te preduvjet da postoje sredstva za izgradnju objekta. Niti jedan od tih uvjeta nije bio ispunjen kada je gradonačelnik Barišić prije više od dvije i pol godine bez ikakvog uporišta u propisima donio odluku da predmetnu nekretninu u ime Grada preuzme u posjed“, rekao je Beus Richembergh.

 

Aktualac nešto mirniji

 

DSC_0344Na Aktualcu 19. Sjednice Gradskog vijeća pitanje gradonačelniku, među ostalima, postavila je HDZ-ova vijećnica Nataša Hader, a ticalo se oglasa za zapošljavanje 11 novih ljudi u Gradsku upravu.

„Oni će biti zaposleni na određeno vrijeme kako bi se u što kraće vrijeme riješio što veći broj predmeta i omogućilo našim sugrađanima da što prije dobiju rješenje o legalizaciji i kako bi se naš gradski i državni proračun što brže i kvalitetnije napunio. Radi se o stručnjacima koje nismo imali“, objasnio je gradonačelnik Dražen Barišić.

 

S govornice Gradskog vijeća gradonačelnik Barišić najavio je i 45 parcela u novom urbanom vrtu koji će otvoriti 23. svibnja u Teslinoj ulici. Osim toga, objasnio je i u kojoj je fazi izgradnja dvaju zatvorenih bazena pored Srednje strukovne škole. „U tijeku je izmjena idejnog rješenja i izrada glavnog projekta. Nakon toga ćemo dobiti sve potrebne potvrde i zatražiti građevinsku dozvolu i to će tijekom ljeta biti napravljeno. Odmah ćemo raspisati postupak javne nabave za izvođača i čim se on završi već na jesen će započeti radovi koji će trajati negdje do godine dana“, najavio je Dražen Barišić.

 

Dokapitalizacija distributivnog centra razjedinila i vladajuće

 

DSC_0345Pred kraj sjednice burna rasprava se vodila i oko točke kojom je predložena dokapitalizacija Distributivnog centra, gdje su oporbeni vijećnici jasno dali do znanja da se ovdje radi o koalicijskom pokrivanju gubitaka u tvrtci koja ima svega nekoliko zaposlenih i koja čak ni svoja izvješća ne podnosi velikogoričkom Gradskom vijeću. Protiv ovakve odluke, koja je na kraju ipak usvojena sa jedva prolaznih petnaest ruku bili su i članovi vladajuće koalicije iz Stranke rada i solidarnosti Bandić Milan 365.

Inače glavna tema sjednice bila su izvješća gradskih proračunskih korisnika, ustanova i dječjih vrtića, koja su od svih gradskih vijećnika usvojena, a svi proračunski korisnici dobili su priznanje i pohvale svih strana za svoje djelovanje i aktivnosti u 2015. godini.

 

Vijesti

Policija pratila autoškole – evo kako su instruktori “prošli na testu”

Policijski službenici kontrolirali su dokumentaciju, označenost i opremljenost vozila za obuku, kao i tehničku ispravnost automobila.

Objavljeno

na

Objavio/la

U ponedjeljak, 23. veljače 2026., policija je na području Policijske uprave zagrebačke provela pojačani nadzor vozila autoškola i instruktora vožnje. Kontrolirano je ukupno 54 vozila, a nepravilnosti su utvrđene kod gotovo trećine nadziranih instruktora. Policija je evidentirala 19 prekršaja, uglavnom vezanih uz nepropisno vođenje dokumentacije, dok je u jednom slučaju utvrđena tehnička neispravnost vozila.

Akcija je bila usmjerena na provjeru poštuju li se propisi tijekom osposobljavanja budućih vozača. Policijski službenici kontrolirali su dokumentaciju, označenost i opremljenost vozila za obuku, kao i tehničku ispravnost automobila koji se koriste u nastavi vožnje.

Nepravilnosti su zabilježene kod 17 instruktora vožnje, jednog stručnog voditelja, jedne pravne osobe te jedne odgovorne osobe unutar pravne osobe.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko nas zapravo košta majica od 5 eura? Predavanje u Galženici o pravoj cijeni “mode”

Brza moda pretvara odjeću u jednokratnu robu, dok iza niskih cijena stoje potplaćeni radnici i šteta za okoliš.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AFP / FashionNetwork.com, Plastic particles from clothing are clogging oceans, objavljeno 22. veljače 2017

„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.

Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.

Kako tome stati na kraj?

Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.

Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.

Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.

Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.

O dizajnericama:

Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;

Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;

Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.

Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.

Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.

Nastavite čitati

Crna kronika

Sudar na ulazu u Veliku Goricu! Oba vozila pretrpjela velika oštećenja

Objavljeno

na

Objavio/la

Oko 21 sat na ulazu u Veliku Goricu, kod Zubaka, sudarila su se dva osobna automobila. Na mjesto nesreće ubrzo su stigli djelatnici hitne medicinske pomoći, vatrogasci i policija.

Kao što se može vidjeti na fotografijama koje smo dobili s terena, oba automobila su pretrpjela teška oštećenja.

Detalji o okolnostima nesreće zasad nisu poznati. Policija provodi očevid nakon kojeg će biti poznato više informacija o uzroku sudara i eventualnim posljedicama.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija ne popušta – siječanj skuplji nego lani

Objavljeno

na

Objavio/la

A person sits at a desk calculating finances using a calculator and holding cash.
Foto: Pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. u prosjeku su više za 3,4 % u odnosu na siječanj 2025. Na mjesečnoj su razini u odnosu na prosinac 2025. porasle za 0,3 %.

Promatrano prema glavnim skupinama potrošnje, najveći porast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u sljedećim kategorijama:

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – rast od 10,1 %, s najvećim doprinosom ukupnoj inflaciji;

Alkoholna pića i duhan – cijene više za 7,5 %;

Restorani i usluge smještaja – porast od 6,8 %;

Zdravstvo – cijene više za 4,1 %;

Rekreacija, sport i kultura – rast 3,3 %;

Hrana i bezalkoholna pića – povećanje od 2,1 %.

Ove promjene ukazuju na značajnije povećanje troškova života, posebice u segmentu stanovanja i energije, koji pozitivno utječu na ukupnu stopu inflacije.

DZS također bilježi da su neke skupine roba i usluga zabilježile pad cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine:

Usluge obrazovanja – pad od 1,6 %;

Pokućstvo i oprema za kuću – smanjenje od 0,9 %;

Prijevoz – pad cijena od 0,3 %.

Prema podacima DZS-a, pad cijena u ovim kategorijama donekle ublažava rast u ostalim dijelovima potrošačke košarice.

Nastavite čitati

Moja županija

430 tisuća eura za 204 mlade nade – Zagrebačka županija ponovno ulaže tamo gdje je najvažnije

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Stipendiranje uspješnih učenika i studenata nastavlja se i ove godine, a za tu je namjenu Zagrebačka županija osigurala čak 430 tisuća eura.

Uz 129 stipendista iz prethodnih godina, pravo na stipendiju ostvarilo je još 75 novih stipendista. Među njima je 45 učenika koji mjesečno primaju 120 eura te 30 studenata kojima se isplaćuje 240 eura.

Kada je riječ o kriterijima dodjele, najviše je stipendija dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, a slijedi socijalni kriterij te stipendije za deficitarna zanimanja i glazbeni smjer.

Foto: Zagrebačka županija

Čestitke novim i postojećim stipendistima uputio je župan Stjepan Kožić, poručivši im da nastave ulagati u svoje obrazovanje i budućnost u Zagrebačkoj županiji.

Istaknuo je i velika ulaganja u školstvo koja proizlaze iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

– U tijeku je energetska obnova pet škola vrijedna 12 milijuna eura, gradi se novi objekt Glazbena škola Ferdo Livadić u Samoboru te školske radionice u Zelini. Također je u planu gradnja te dogradnja 18 školskih objekata, za što je osigurano ukupno 109 milijuna eura – istaknuo je Kožić ocijenivši to povijesnim ulaganjem u obrazovanje.

Foto: Zagrebačka županija

– Ovo mi je prva stipendija Zagrebačke županije. Inače sam primala državne stipendije, ali ovaj put sam se odlučila prijaviti za županijsku jer je najveća. Jako sam zahvalna što sam ju dobila i upotrijebit ću je za ulaganje u svoje obrazovanje i putovanja – rekla je Martina Cerovac, studentica prve godine diplomskog studija Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Slično oduševljenje izrazio je Jakov Gudelj.

– Jako je lijep osjećaj imati sredstva od županije koja mi omogućuju stvari koje si inače ne bih mogao priuštiti. Tako ću ih iskoristiti na školu jezika, gitaru, putovanja… bilo što! Ovo mi je prva stipendija – rekao je Gudelj kroz radost i uzbuđenje.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno