ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Rasprava o proračunu na Gradskom vijeću užarila atmosferu

Objavljeno

na

DSC_0364Najžustrija rasprava 19. sjednice Gradskog vijeća razvila se oko Prijedloga Godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna za 2015. godinu te Izvješća o radu gradonačelnika za razdoblje od srpnja do prosinca prošle godine. I dok oporba gradonačelniku predbacuje rastrošnost i prekomjerne kredite kojim se Grad sve više zadužuje, Dražen Barišić pravda troškove kapitalnim projektima izgradnje objekata, poput škola, dvorana i vrtića, za koje je Grad potrošio 100 milijuna kuna. Bez kredita, kažu vladajući, to se ne bi moglo napraviti, a kao primjer naveli su četiri godine kada je oporba imala priliku obnašati vlast i kada nije započet niti izgrađen niti jedan kapitalni gradski objekat. Gradonačelnik je istaknuo, kako su i on i njegovi suradnici vrlo svjesni svih dosadašnjih poteza, da u njima postoji i rizik koji je u konačnici i donio građanima i najmodernije vrtiće, školu u Novom Čiču, sportsku dvoranu, a donijet će i gradski bazen. Barišić je još dodao kako je zbog nacionalne porezne reforme bivšeg ministra Lalovca u gradski proračun došlo 17,600.000 kuna manje.

 

Sasjekla nas je reforma i dogodili su se teški poremećaji. Bilo je teško voditi veliki Grad kada se ne zna kakvi će biti prihodi. Grad mora biti svjestan da uz smanjenje prihoda nismo radili ništa što bi narušilo statitku života, nismo dizali stopu poreza, nismo dizali komunalnu naknadu nego smo racionalizirali troškove. Veći su nam računi za vodu, uveli smo naknadu za razvoj, ali s tom naknadom ćemo razvijati vodno gospodarstvo”, objasnio je u svom Izvješću Dražen Barišić. Ervin Kolarec i Dražen Barišić

„Svi projekti služe našim sugrađanima, vidjet ćemo nove objekte i naša djeca će dobiti udžbenike na svoje klupe, to je standard koji si veliki gradovi mogu dozvoliti, a radi se o trošku od 3 milijuna kuna za svu djecu koja su u mreži škola u Velikoj Gorici. Minus od 4,7 milijuna kuna će se pretvoriti u plus kad nam država vrati 8,6 milijuna kuna za projekt ‘In my backyard’ i školu u Novom Čiču“, istaknuo je gradonačelnik Barišić.

 

No, oporba je bila neumoljiva, a HNS-ov Goran Beus Richembergh proračun je ocijenio kao ‘umjetno napumpan’. Upozorio je i na to da ideju izgradnje rotora i šetnice u centru grada smatra jako lošom.

 

Tek 3,20 kuna po stanovniku iz EU fodova

 

„Nismo dobri i kvalitetni jer živimo na račun onih koji tek dolaze, sve radimo isključivo na kredit i nikoga nismo uvjerili da postoji koncentracija pameti i znanja koja razvija novu vrijednost. Institut za javne financije je da je Grad je povukao 3,20 kuna sredstava Europske unije po stanovniku“, rekao je Beus Richembergh i dodao kako sumnja da će projekt Aglomeracije biti pozitivno ocijenjen, iako gradonačelnik osam godina govori da će riješiti pitanje odvodnje u Donjem Turopolju.

 

Uz to, HNS-ovac se osvrnuo i na Komunalni centar: “Obećan nam je u lipnju i rečeno je da će koštati 23 milijuna kuna te da će se urediti za sve komunalne tvrtke i da će biti dodatnog prostora. Danas je svibanj 2016., ne znamo koliko će koštati i čujemo da se radi o 40 milijuna kuna i da se može dogoditi da ovo bude drugi Tržni centar“.

 

„Sva ova kritika oko zaduženja služi za plašenje građana. Manjak može izgledati grozno, no potraživanja Grada prema vjerovnicima su 8,6 milijuna kuna i Grad je na minimalnom minusu“, rekao je HDZ-ov Darko Bekić.

 

Oporba žestoko po gradonačelniku

 

Klub vijećnika SDP-a o pitanju zaduživanja sazvao je i konferenciju za medije.

 

Berković Mirko„Gradonačelnik nije u pravu kada govori o izvršenju proračuna i svom radu. Grad je 2015. godinu završio s 19 milijuna kuna u minusu. Zadužen je za 100 milijuna kuna, a to će vraćati naša djeca. Podsjećam da 2009. godine kada je gradonačelnik preuzeo tu dužnost nije zatekao niti jednu kunu kreditnog zaduženja, već je gradska blagajna bila u plusu 22 milijuna kuna. Ono što nas posebno boli je izgradnja VG Goričanke gdje se osjećamo obmanuti“, rekao je Damir Šimunić.

 

Pred početak sjednice Gradskog vijeća, medije je pozvao i HNS-ov Goran Beus Richembergh koji je kazao kako je protiv gradonačelnika Dražena Barišića podnesena kaznena prijava zbog toga što je Vijeće preko svojih suradnika doveo u zabludu, a vezano uz zemljište u Kurilovcu na kojem je planirana izgradnja vrtića.

 

„U prostornim planovima Grada u Kurilovcu je ucrtan vrtić. Međutim, da bi se vrtić sagradio potreban je čitav niz preduvjeta, poput toga da ima dovoljno stanovnika, postojanje komunalne infrastrukture, da su riješeni vlasnički odnosi te preduvjet da postoje sredstva za izgradnju objekta. Niti jedan od tih uvjeta nije bio ispunjen kada je gradonačelnik Barišić prije više od dvije i pol godine bez ikakvog uporišta u propisima donio odluku da predmetnu nekretninu u ime Grada preuzme u posjed“, rekao je Beus Richembergh.

 

Aktualac nešto mirniji

 

DSC_0344Na Aktualcu 19. Sjednice Gradskog vijeća pitanje gradonačelniku, među ostalima, postavila je HDZ-ova vijećnica Nataša Hader, a ticalo se oglasa za zapošljavanje 11 novih ljudi u Gradsku upravu.

„Oni će biti zaposleni na određeno vrijeme kako bi se u što kraće vrijeme riješio što veći broj predmeta i omogućilo našim sugrađanima da što prije dobiju rješenje o legalizaciji i kako bi se naš gradski i državni proračun što brže i kvalitetnije napunio. Radi se o stručnjacima koje nismo imali“, objasnio je gradonačelnik Dražen Barišić.

 

S govornice Gradskog vijeća gradonačelnik Barišić najavio je i 45 parcela u novom urbanom vrtu koji će otvoriti 23. svibnja u Teslinoj ulici. Osim toga, objasnio je i u kojoj je fazi izgradnja dvaju zatvorenih bazena pored Srednje strukovne škole. „U tijeku je izmjena idejnog rješenja i izrada glavnog projekta. Nakon toga ćemo dobiti sve potrebne potvrde i zatražiti građevinsku dozvolu i to će tijekom ljeta biti napravljeno. Odmah ćemo raspisati postupak javne nabave za izvođača i čim se on završi već na jesen će započeti radovi koji će trajati negdje do godine dana“, najavio je Dražen Barišić.

 

Dokapitalizacija distributivnog centra razjedinila i vladajuće

 

DSC_0345Pred kraj sjednice burna rasprava se vodila i oko točke kojom je predložena dokapitalizacija Distributivnog centra, gdje su oporbeni vijećnici jasno dali do znanja da se ovdje radi o koalicijskom pokrivanju gubitaka u tvrtci koja ima svega nekoliko zaposlenih i koja čak ni svoja izvješća ne podnosi velikogoričkom Gradskom vijeću. Protiv ovakve odluke, koja je na kraju ipak usvojena sa jedva prolaznih petnaest ruku bili su i članovi vladajuće koalicije iz Stranke rada i solidarnosti Bandić Milan 365.

Inače glavna tema sjednice bila su izvješća gradskih proračunskih korisnika, ustanova i dječjih vrtića, koja su od svih gradskih vijećnika usvojena, a svi proračunski korisnici dobili su priznanje i pohvale svih strana za svoje djelovanje i aktivnosti u 2015. godini.

 

CityLIGHTS

VELIKA GORICA SDP otvara raspravu o kraćem radnom vremenu

Skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SDP

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na poboljšanje položaja radnika, a središnja tema novog ciklusa tribina bit će skraćenje radnog vremena.

Nakon što su tijekom ožujka u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i Zagrebu predstavili prijedloge za rješavanje problema prekarnih oblika rada, iz SDP-a sada otvaraju širu raspravu o jednom od ključnih elemenata svoje Programske deklaracije usvojene početkom godine.

Prva tribina pod nazivom „Raditi da bi živjeli” održat će se u petak, 10. travnja 2026. u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a u Velikoj Gorici, na adresi Cvjetno naselje 11.

Raspravu će voditi Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i lokalne organizacije SDP-a, dok će u panelu sudjelovati saborski zastupnici Mišo Krstičević i Denis Kralj, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec te predsjednik Foruma seniora Ivo Jelušić.

Fokus na kraći radni tjedan i digitalna prava

U središtu tribine bit će prijedlog postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste razine plaće, kao i pitanje prava radnika na digitalno isključenje. Sudionici će raspravljati i o redefiniranju društvene pravednosti u kontekstu ubrzanog tehnološkog napretka i rasta produktivnosti, uz naglasak na ravnomjerniju raspodjelu stvorenih vrijednosti.

Programska deklaracija SDP-a pritom ističe da skraćenje radnog vremena nadilazi pitanje broja radnih sati te ga definira kao važan instrument za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanje učinkovitosti i ukupnog društvenog blagostanja.

Primjeri iz prakse i uloga sindikata

Na tribini će biti predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtke koje su već implementirale četverodnevni radni tjedan. Prema tim iskustvima, takav model može donijeti veću produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i pozitivne poslovne rezultate.

Također će se otvoriti pitanje jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja kao ključnih mehanizama zaštite radničkih prava u promjenjivim ekonomskim uvjetima.

Ovim ciklusom tribina SDP želi potaknuti javnu raspravu o modernizaciji tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja uvjeta u kojima rad osigurava dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.

Nastavite čitati

Najave

DVD Mraclin otvara vrata najmlađima – prvi sastanak već u petak

Objavljeno

na

Objavio/la

03.06.2018. Turopolje - Gradsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži. Foto: David Jolić / cityportal.hr

DVD Mraclin pokreće vježbe za djecu i mladež, i to za dječake i djevojčice, a prvi informativni sastanak održat će se u petak, 10. travnja u 19:30 sati. Cilj prvog susreta je utvrditi broj zainteresiranih te dogovoriti daljnji plan aktivnosti, a iz DVD-a pozivaju djecu i roditelje da dođu na razgovor.

Program je namijenjen djeci u dobi od 6 do 12 godina te mladeži od 12 do 16 godina.

Rad s djecom vodit će Željko Babić i Petar Vinetić, dok će mušku mladež trenirati Filip Križanić i Josip Vukašinec. Za žensku mladež zadužene su Lucija Kos i Ana Posavec.

Nastavite čitati

Vijesti

MUP traži nove policajce! Otvoren natječaj za 700 kandidata

Upisuje se 150 učenika u Policijsku školu „Josip Jović“ i 550 polaznika u program za odrasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis novih kandidata za zanimanje policajac/policajka u školskoj godini 2026./2027., a ukupno se traži 700 budućih policijskih službenika, kroz Policijsku školu „Josip Jović“ i program obrazovanja odraslih. Prijave kreću 8. travnja, a podnose se putem sustava e-Građani ili poštom.

Za Policijsku školu „Josip Jović“ planiran je upis 150 učenika u treći razred, od čega 130 za potrebe MUP-a te 20 za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji su završili drugi razred četverogodišnje srednje škole (gimnazije ili strukovne škole razine 4.2), imaju najmanje dobar uspjeh i vladanje, te na početku nastave nisu stariji od 19 godina.

Kandidati moraju proći profesionalnu selekciju, testove tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te provjere zdravstvene sposobnosti i osobne dostojnosti. Također, ne smiju biti članovi političkih stranaka. Natječaj je otvoren do 31. srpnja 2026.

Osim toga, MUP planira upis 550 polaznika u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka. Program bi trebao početi najranije 19. listopada 2026., a nakon završetka polaznici će se, ovisno o potrebama službe, primati u radni odnos u MUP. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji imaju završenu srednju školu, trogodišnju ili četverogodišnju, te na dan 19. listopada 2026. nisu navršili 28 godina. Uvjeti uključuju i prolazak psihološkog testiranja, provjeru tjelesne spremnosti, motivacijski razgovor te zdravstvenu provjeru i provjeru osobne dostojnosti. Rok za prijave traje do 28. kolovoza 2026.

U oba natječaja kandidati su obvezni priložiti traženu dokumentaciju, uključujući svjedodžbe i dokaze o državljanstvu i prebivalištu, a nepotpune prijave neće se razmatrati. Kandidati će o terminima provjera biti obaviješteni putem web stranice MUP-a, korisničkog pretinca e-Građani te putem SMS-a i e-maila navedenih u prijavi. Više informacija možete pronaći ovdje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno