Povežite se s nama

Gospodarstvo

Radovi mogu početi! Prva lopata u rukama premijera, župana i gradonačelnika

Ovog petka ujutro svečano je otvoreno gradilište uz obilaznicu, na kojem će u sljedeće dvije godine niknuti nacionalni nogometni kamp. Svi preduvjeti su ispunjeni, sad je vrijeme za aktivne građevinske radove…

Objavljeno

na

Drvene stepenice vodile su do prostora pripremljenog za svečano otvaranje, na kojem se pojavilo vodstvo države, Županije, Grada i nogometnog saveza, ali i brojni prijatelji nogometa iz svih sfera društvenog života. Svi oni okupili su se na mjestu na kojem će od ovog petka niknuti pravo gradilište, a tamo negdje početkom 2027. godine i nacionalni kamp, dom hrvatskog nogometa.

Bilo je lijepo, bilo je svečano, bio je to trenutak u kojem su nestale i posljednje skepse na temu hoće li kampa biti ili neće. Hoće, bit će ga.

– Od početka sam govorio da ne želim postavljati nikakve kamene temeljce i slične stvari, jer to smo već viđali u prošlosti, želio sam da to napravimo kad radovi počnu. Ovo je poseban dan za mene kao predsjednika, ali i za nogometnu obitelj. Vjerujem da ćemo se za dvije godine naći ovdje na otvaranju kampa – rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić, koji se prvi obratio okupljenima.

– Vlada RH financijski nam je pomogla i dala zemljište, to nam puno znači, a pomogao je i predsjednik Uefe Aleksandar Čeferin. Emocije su me dosta jako pogodile kad sam došao ovdje. Lijepo je, prekrasno je, to zaslužujemo i vjerujemo da će ovdje nicati novi Modrić, Perišić, Rakitić… Veliki rezultati koji su iza nas zaslužuju ovako nešto. Danas-sutra, kad odem s mjesta predsjednika, mora nešto ostati iza mene, da se vidi da se nešto napravilo. U prvoj fazi kamp će imati tri terena, glavnu zgradu za savez, akademiju, sudačku komisiju, dvoranu, skladište… I stadiončić. Moći će ga koristiti i neki klubovi, zašto ne?! I oni su dio nogometne obitelji – govorio je Kustić i zaključio:

– Ovo nije samo gradilište, ovo je temelj vizije i najvažnije ulaganje u budućnost hrvatskog nogometa i simbol zajedničke ambicije svih nas koji radimo u nogometu da Hrvatska ostane svjetska nogometna velesila!

Nakon njega, za govornicu se popeo velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji se prisjetio i samih začetaka ove priče, kad je u društvu predsjednika Gorice i HNS-ova člana IO-a Nenad Črnka te člana komisije za infrastrukturu Marka Stepanić otišao na prvi sastanak u Savez.

– Velika Gorica danas svjedoči o jednoj prekrasnoj priči koja je važna i dugo čekana, a to je da će nakon gradnje nacionalnog kampa postati dom hrvatskog nogometa i upisati se u sportsku kartu, ne samo Hrvatske, nego i Europe i svijeta. Vjerujem da će mnogi mladi ljudi iz cijele Hrvatske ovdje ostvariti snove koje sanjaju i, zahvaljujući i ovome kampu, predstavljati u kockastom dresu našu Hrvatsku i donijeti nam onu radost koju nam donosi najvažnija sporedna stvar na svijetu – rekao je gradonačelnik i dodao:

– Na tom prvom sastanku s predsjednikom Kustićem predložili smo ideju, rekli da je lokacija savršena, na nekoliko minuta od aerodroma, u blizini glavnoga grada i da nema niti jedne prepreke da bi se ovako prekrasan projekt mogao realizirati upravo u našem gradu. Istoga dana navečer primio nas je i premijer Plenković, bez čije podrške sve ovo ne bi bilo moguće, a s ministrom Bačićem dogovorili smo darivanje zemljišta. Odmah smo krenuli u podjelu zaduženja i u realizaciju ovoga čemu danas svjedočimo. Veliko hvala svima koji su sudjelovali u ovom projektu, a ja za kraj imam samo dvije želje; da kroz dvije godine otvorimo ovaj kamp, što je jasno da će se dogoditi, ali i da ovdje ispred mene započnemo gradnju dnevne bolnice, što je također u planu naše Vlade. Uživajmo u ovom povijesnom danu za naš grad!

Svečano otvaranje gradilišta budućeg kampa Hrvatskog nogometnog saveza… Foto: Robert Anić/PIXSELL

Resorni ministar Tonči Glavina bio je vrlo precizan što se tiče brojki, kazavši da je ukupan projekt vrijedan 45 milijuna eura, od čega je Vlada RH odobrila 15 milijuna i darovala zemljište vrijedno 4,5 milijuna eura. Prije nego što je radove i sam budući kamp blagoslovio velečasni Norbert Koprivec, okupljenima se obratio i premijer Andrej Plenković.

– Hrvatski nogomet je donio puno sreće, veselja, ponosa i međunarodnog brendiranja Hrvatske u svijetu u proteklih 35 godina, kao malo tko drugi, i nema snažnijeg načina za brendiranje Hrvatske od dresa reprezentacije. Želim zato zahvaliti našim nogometašima i trenerima, koji su pomogli da tijekom tri i pol desetljeća samostalnosti Hrvatsku kroz ove uspjehe, dvije svjetske bronce i jedno srebro, uz srebro u Ligi nacija, pozicioniramo kao malu zemlju, ali nogometnu velesilu. Ovaj kamp je zahvala našim nogometašima i poruku mladima da će oni najbolji ovdje trenirati – kazao je Plenković i nastavio:

– Lokacija budućeg kampa je odlična jer se nalazi tik uz zračnu luku, na nekoliko kilometara od Zagreba, a iskoristit ću priliku i da pohvalim vodstvo Velike Gorice na čelu s gradonačelnikom Ačkarom jer kreće i gradnja Centra za starije osobe. Uz pomoć Vlade u neposrednoj blizini će se izgraditi i dnevna bolnicu, a to znači da Velika Gorica vodi cjelovitu politiku grada koji je naslonjen na Metropolu, ali je i najveći grad Zagrebačke županije. Baš zato zaslužio je da bude jedan od onih koji su ušli u integrirani teritorijalni razvoj s 33 milijuna eura posebne financijske omotnice za razvoj grada.

Negdje oko 10.30 sati uglednici i gosti svoje su odradili, a to znači da je sad vrijeme za ključan dio projekta – početak aktivnih radova na izgradnji kampa!

Gospodarstvo

Velike promjene za poduzetnike! eRačuni postaju zakonska obveza

Hrvatska gospodarska komora (HGK) aktivno je sudjelovala u radnoj skupini za izradu zakona, kao i u javnom savjetovanju održanom od 27. veljače do 28. ožujka 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mikhail Nilov/pexels.com

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 24. travnja 2025. usvojen je Prijedlog Zakona o fiskalizaciji kojim se uvodi značajna reforma sustava izdavanja računa – fiskalizacija eRačuna i proširenje fiskalizacije na B2B segment, prenosi Hrvatska gospodarska komora (HGK). Novi zakon stupa na snagu 1. rujna 2025., s početkom primjene od 1. siječnja 2026., a poduzetnicima je ostavljeno prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2027. za potpunu prilagodbu.

Uvođenje fiskalizacije eRačuna omogućit će automatsko preuzimanje podataka iz računa u strukturiranom obliku putem specijaliziranog softvera, čime se znatno smanjuje administrativno opterećenje za poduzetnike. Istovremeno, državne institucije dobit će uvid u financijske tokove u stvarnom vremenu.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) aktivno je sudjelovala u radnoj skupini za izradu zakona, kao i u javnom savjetovanju održanom od 27. veljače do 28. ožujka 2025. Prihvaćen je prijedlog HGK da se koristi isti digitalni certifikat za dva razreda fiskalizacije – f1 (primjena od 1. siječnja 2026.) i f2 (primjena od 1. siječnja 2027.).

Također, usvojen je i prijedlog Udruženja trgovine HGK prema kojem će se u fiskalizacijske podatke dodavati i “datum izvršenja usluge ili isporuke dobara”, sukladno članku 79. Zakona o PDV-u, ako se taj datum razlikuje od datuma izdavanja računa. Dodan je i podatak o datumu isporuke kao obvezni dio fiskalizacijskih podataka.

Djelomično je prihvaćen prijedlog pojednostavljenja dostave promjena poslovnih prostora za poduzetnike s velikim brojem lokacija, poput trgovaca koji upravljaju s više od 600 poslovnica.

Kako bi se omogućila pravovremena prilagodba IT sektora, Ministarstvo financija već je objavilo tehničke specifikacije, a održane su i edukacije u suradnji s HGK. Tako je 2. travnja održano online predstavljanje nacrta prijedloga Zakona o fiskalizaciji na kojem je sudjelovalo više od 500 predstavnika iz različitih gospodarskih djelatnosti. Prethodno, 25. ožujka, organiziran je sličan događaj za IT tvrtke pružatelje fiskalizacijskih usluga, s više od 60 sudionika.

Fiskalizacija u Hrvatskoj provodi se već 12 godina i predstavlja ključan alat u nadzoru gotovinskih transakcija. Novi zakon ide korak dalje – uključuje i bezgotovinske račune, posebno u poslovanju prema državnim tijelima (B2G) te u B2B segmentu. Najavljen je i razvoj besplatne aplikacije za eRačune namijenjene malim poreznim obveznicima, kako bi se njima olakšala tranzicija.

Cijeli projekt provodi se u sklopu programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. pod nazivom Fiskalizacija 2.0. Ciljevi projekta uključuju:

  • Prijavu bezgotovinskih računa Poreznoj upravi
  • Obveznu razmjenu eRačuna u B2B sektoru
  • Razvoj besplatnog IT rješenja za eRačune

Nacionalna fiskalna reforma u skladu je s europskim smjernicama. Europska komisija predložila je Direktivu o modernizaciji PDV sustava za digitalno doba, kako bi se smanjio gubitak prihoda i suzbile prijevare. U 2020. godini države članice izgubile su čak 99 milijardi eura prihoda od PDV-a. Novim pravilima omogućit će se digitalno izvješćivanje u stvarnom vremenu i bolja unakrsna provjera podataka između država.

Zaključno, Hrvatska novim zakonom ne samo da osigurava transparentnije i učinkovitije poslovanje, već se pozicionira kao aktivni sudionik u modernizaciji poreznih sustava unutar Europske unije. Poduzetnicima predstoji period prilagodbe, ali i konkretna prilika za optimizaciju poslovanja uz smanjenje administrativnih barijera. Uvođenje fiskalizacije eRačuna predstavlja značajan korak prema digitalnom gospodarstvu u kojem je svaka transakcija transparentna, sigurna i nadzirana u stvarnom vremenu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska kućanstva bogatija za 9,6 milijardi eura! Rekordan rast financijske imovine

U samo godinu dana financijska imovina kućanstava porasla je za 10 %, dok istodobno raste i njihovo zaduženje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Financijska imovina hrvatskih kućanstava na kraju 2024. godine iznosila je 106 milijardi eura, što predstavlja rast od 9,6 milijardi eura, odnosno 10 % u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u petak u izvješću o financijskim računima za četvrto tromjesečje, prenosi Lider.

Istodobno su se financijske obveze kućanstava povećale za 2,7 milijardi eura te su na kraju godine dosegnule 28 milijardi eura, što je porast od 10,7 % u odnosu na kraj 2023. godine.

Kao rezultat tih kretanja, financijska neto vrijednost sektora kućanstava povećana je na 78,3 milijarde eura, što je za 2,1 % više nego na kraju trećeg tromjesečja te za 9,7 % više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Kako navodi HNB, neto vrijednost kućanstava nastavlja s ubrzanim rastom započetim još u četvrtom kvartalu 2022.

Na razini cijelog gospodarstva, ukupna financijska imovina Hrvatske na kraju 2024. iznosila je 480 milijardi eura, što je smanjenje od 4,8 milijardi eura u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i rast od 22,3 milijarde eura u odnosu na godinu dana ranije.

S druge strane, financijske obveze gospodarstva dosegnule su 503 milijarde eura, što je povećanje od 25,1 milijardu eura u odnosu na kraj 2023., unatoč blagom smanjenju od 1,2 milijarde eura tijekom posljednjeg kvartala.

U relativnom odnosu prema bruto domaćem proizvodu (BDP), financijska imovina gospodarstva na kraju 2024. iznosila je 560 % godišnjeg BDP-a, što predstavlja smanjenje od 17,2 postotna boda u tromjesečju te 25,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Financijske obveze gospodarstva iznosile su 587 % BDP-a, što je pad od 13,6 postotnih bodova kvartalno i 24,7 postotnih bodova godišnje.

HNB ističe da se time nastavlja trend smanjivanja stanja imovine i obveza hrvatskog gospodarstva u odnosu na BDP.

Na razini poduzeća, ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća krajem četvrtog tromjesečja prošle godine iznosila je 145 milijardi eura, što je porast od 1,3 % u odnosu na prethodni kvartal. Njihove financijske obveze dosegle su 215 milijardi eura, što je povećanje od 1,1 %.

Zbog navedenih kretanja, neto financijska pozicija nefinancijskih poduzeća ostala je negativna i iznosila je minus 70,4 milijarde eura, zaključuju iz središnje banke.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Rad u mirovini u porastu! Sve više umirovljenika zapošljava se u trgovini, zdravstvu i obrazovanju

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Stevepb/pixabay.com

Umirovljenici u Hrvatskoj sve više odlučuju nastaviti raditi, a trend rasta broja zaposlenih umirovljenika postaje sve očigledniji. U posljednjem mjesecu na tržištu rada pojavilo se gotovo 500 novih zaposlenih umirovljenika, a najviše ih je našlo zaposlenje u trgovini, prenosi Mirovina.hr.

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena, što je za gotovo 500 više nego u veljači. Najveći broj umirovljenika zaposlen je u trgovini, koja okuplja više od 5.700 zaposlenih korisnika mirovina. I dok trgovina i dalje prednjači, sve više umirovljenika zaposleno je i u drugim djelatnostima, poput prerađivačke industrije, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, zdravstva i obrazovanja.

Umirovljenici se sve češće zapošljavaju u administraciji, građevinskoj industriji, prijevozu, skladištenju, pa čak i u obrazovanju. Na tržištu rada trenutno se nudi više od 500 oglasa namijenjenih umirovljenicima, pri čemu gotovo polovica tih oglasa traži prodavače, dok su tu i oglasi za medicinske sestre, kuhare, konobare, čistače, vozače i zaštitare.

Prilika i izazovi za poslodavce i umirovljenike

Iako se čini da rad u mirovini postaje sve češća opcija za starije radnike, sektor zapošljavanja umirovljenika suočava se s nekoliko izazova. S obzirom na porast broja stranih radnika koji mogu raditi na puno radno vrijeme, poslodavci u turističkoj industriji sve više preferiraju strane radnike zbog njihove veće fleksibilnosti u pogledu radnog vremena. Ipak, za mnoge umirovljenike rad u mirovini predstavlja priliku za dodatni prihod i aktivnost, bez potrebe za odustajanjem od uživanja u mirovini.

Mirovinska reforma koja će stupiti na snagu u srpnju 2025. godine donijet će promjene u načinu zapošljavanja umirovljenika. Umirovljenici stariji od 65 godina moći će birati opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine, što će im omogućiti dodatnu financijsku fleksibilnost. Međutim, na primjenu ovih izmjena morat ćemo pričekati do 2026. godine.

Hrvatska se suočava s rastućim trendom zapošljavanja starijih radnika. Trenutno je na tržištu rada oko 147.000 zaposlenih starijih od 60 godina, dok ih je više od 36.000 starijih od 65 godina. Za usporedbu, prije pet godina bilo ih je gotovo 50.000 manje, a broj starijih zaposlenika raste iz godine u godinu.

Rad u mirovini postaje normalna stvar?

Rad u mirovini još je uvijek novo područje za mnoge, čini se da postaje ozbiljna opcija za sve više umirovljenika. Kroz prilagodbu zakonodavstva i promjene u mirovinskom sustavu, Hrvatska je na dobrom putu prema omogućavanju veće fleksibilnosti za starije radnike. Uz to, porast broja umirovljenika na tržištu rada može donijeti koristi i poslodavcima koji traže iskusne radnike, kao i samim umirovljenicima koji žele ostati aktivni i financijski neovisni.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Županija gradovima i općinama osigurala 3,8 milijuna eura za realizaciju 108 projekata

Samo za projekte iz domene prometa i komunalne infrastrukture dodijeljeno 1,5 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Traži se odgoda zabrane benzinaca i dizelaša! „Industriji treba dati prostor za inovacije”

Iako zabrana novih benzinskih i dizelskih vozila 2035. ostaje na snazi, Europska komisija je pod pritiskom industrije i članica poput Njemačke i Italije, koje traže iznimke za vozila na obnovljiva goriva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kelly/pexels.com

„EU treba promijeniti kurs i dopustiti prodaju benzinaca i dizelaša i nakon 2035. godine, ako se emisije ugljika mogu nadoknaditi”, poručio je Manfred Weber, čelnik najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke. Kako prenosi Poslovni.hr, u razgovoru za Financial Times, Weber je istaknuo da bi kupci i dalje trebali imati mogućnost odabira tradicionalnih motora, uz uvjet da se emisije kompenziraju, primjerice kroz skladištenje CO2.

„Koristim motor s unutarnjim izgaranjem i klasično gorivo, ali onda plaćam za skladištenje CO2 u tlu – vjerojatno je to poslovni model budućnosti“, rekao je Weber, navodeći kao alternativne opcije i hibride te vozila s produženim dometom.

Njegov apel dolazi u osjetljivom trenutku za europsku automobilsku industriju. Veliki proizvođači poput Volkswagena i Boscha prošle su godine najavili tisuće otkaza, suočeni s rastućim troškovima i konkurencijom iz Kine. Paralelno, SAD pod administracijom Donalda Trumpa uveo je carine od 25 % na uvoz automobila, dok je Velika Britanija nedavno ublažila ciljeve vezane uz električna vozila, omogućivši prodaju hibrida do 2035.

Iako zabrana novih benzinskih i dizelskih vozila 2035. ostaje na snazi, Europska komisija je pod pritiskom industrije i članica poput Njemačke i Italije, koje traže iznimke za vozila na obnovljiva goriva. Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra, također iz redova EPP-a, više je puta ponovio predanost ciljevima iz 2035., iako se predviđa revizija zakona 2026.

U međuvremenu, prodaja električnih vozila bilježi rast – podaci ACEA-e pokazuju porast od 28,4 posto u prva dva mjeseca ove godine, a u Njemačkoj čak 41 posto.

Weber je naglasio kako je cilj EPP-a pomiriti gospodarski rast i zaštitu okoliša. „Moramo to učiniti na tehnološki neutralan način. Postoji mnogo novih tehnologija danas“, rekao je, dodajući kako bi industriji trebalo prepustiti slobodu inovacije u postizanju ekoloških ciljeva.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno