Povežite se s nama

Gospodarstvo

Rad u mirovini u porastu! Sve više umirovljenika zapošljava se u trgovini, zdravstvu i obrazovanju

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena…

Objavljeno

na

Foto: Stevepb/pixabay.com

Umirovljenici u Hrvatskoj sve više odlučuju nastaviti raditi, a trend rasta broja zaposlenih umirovljenika postaje sve očigledniji. U posljednjem mjesecu na tržištu rada pojavilo se gotovo 500 novih zaposlenih umirovljenika, a najviše ih je našlo zaposlenje u trgovini, prenosi Mirovina.hr.

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena, što je za gotovo 500 više nego u veljači. Najveći broj umirovljenika zaposlen je u trgovini, koja okuplja više od 5.700 zaposlenih korisnika mirovina. I dok trgovina i dalje prednjači, sve više umirovljenika zaposleno je i u drugim djelatnostima, poput prerađivačke industrije, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, zdravstva i obrazovanja.

Umirovljenici se sve češće zapošljavaju u administraciji, građevinskoj industriji, prijevozu, skladištenju, pa čak i u obrazovanju. Na tržištu rada trenutno se nudi više od 500 oglasa namijenjenih umirovljenicima, pri čemu gotovo polovica tih oglasa traži prodavače, dok su tu i oglasi za medicinske sestre, kuhare, konobare, čistače, vozače i zaštitare.

Prilika i izazovi za poslodavce i umirovljenike

Iako se čini da rad u mirovini postaje sve češća opcija za starije radnike, sektor zapošljavanja umirovljenika suočava se s nekoliko izazova. S obzirom na porast broja stranih radnika koji mogu raditi na puno radno vrijeme, poslodavci u turističkoj industriji sve više preferiraju strane radnike zbog njihove veće fleksibilnosti u pogledu radnog vremena. Ipak, za mnoge umirovljenike rad u mirovini predstavlja priliku za dodatni prihod i aktivnost, bez potrebe za odustajanjem od uživanja u mirovini.

Mirovinska reforma koja će stupiti na snagu u srpnju 2025. godine donijet će promjene u načinu zapošljavanja umirovljenika. Umirovljenici stariji od 65 godina moći će birati opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine, što će im omogućiti dodatnu financijsku fleksibilnost. Međutim, na primjenu ovih izmjena morat ćemo pričekati do 2026. godine.

Hrvatska se suočava s rastućim trendom zapošljavanja starijih radnika. Trenutno je na tržištu rada oko 147.000 zaposlenih starijih od 60 godina, dok ih je više od 36.000 starijih od 65 godina. Za usporedbu, prije pet godina bilo ih je gotovo 50.000 manje, a broj starijih zaposlenika raste iz godine u godinu.

Rad u mirovini postaje normalna stvar?

Rad u mirovini još je uvijek novo područje za mnoge, čini se da postaje ozbiljna opcija za sve više umirovljenika. Kroz prilagodbu zakonodavstva i promjene u mirovinskom sustavu, Hrvatska je na dobrom putu prema omogućavanju veće fleksibilnosti za starije radnike. Uz to, porast broja umirovljenika na tržištu rada može donijeti koristi i poslodavcima koji traže iskusne radnike, kao i samim umirovljenicima koji žele ostati aktivni i financijski neovisni.

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći

Hrvatski gradovi prošle su godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili više od 53 milijuna eura, a Velika Gorica našla se među deset gradova s najvećim rastom izdvajanja u odnosu na godinu ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica povećala je izdvajanja za subvencije poduzetnicima i obrtnicima za 661 tisuću eura u odnosu na 2024. godinu, pokazuju podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2025. godinu. Time se Gorica svrstala među gradove koji su najviše pojačali financijsku podršku gospodarstvu i obrtništvu, prenosi Gradonačelnik.hr.

Prema analizi proračunskih izdvajanja hrvatskih gradova, najveći nominalni rast subvencija ostvario je Bjelovar, a odmah iza njega slijede Split, Sveta Nedelja i Šibenik. Velika Gorica nalazi se u društvu 10 gradova s najvećim povećanjem izdvajanja, ispred Samobora, Varaždina, Pule i Rijeke.

Ukupno su hrvatski gradovi prošle godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili 53,3 milijuna eura, što je oko 11,5 milijuna eura više nego godinu ranije. Rast izdvajanja zabilježio je 71 grad.

Analiza pokazuje i da interes za obrtništvo i dalje raste. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, krajem 2025. godine u Hrvatskoj je poslovalo više od 133 tisuće obrta, odnosno više od deset tisuća više nego godinu prije.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Zeleno svjetlo za Kušanec: Bačić i Ačkar potpisali ugovor

Riječ je o poduzetničkoj zoni Kušanec-Istok i zemljištu vrijednom 31,6 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i gradonačelnik Krešimir Ačkar danas su potpisali ugovor o darovanju državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici za potrebe osnivanja i razvoja Gospodarske zone Kušanec-Istok.

Riječ je o zemljištu ukupne površine 51,6 hektara, koje je Vlada Republike Hrvatske prethodno dodijelila Gradu nakon što su ispunjeni svi zakonski i proceduralni uvjeti. Time su i formalno otvoreni preduvjeti za početak realizacije jednog od najvećih gospodarskih projekata na području Velike Gorice.

“Današnjim potpisivanjem ugovora, Velika Gorica dobiva važan preduvjet za gospodarski razvoj našega grada. S obzirom na popunjenost dvije prethodne gospodarske zone, u Rakitovcu i Vukovini, neophodno je bilo naći novi prostor da bismo razvijali naše gospodarstvo i investicije, što rezultira povećanjem gradskog proračuna, a samim time i standarda i kvalitete života naših građana. Osobno moram zahvaliti ministru Bačiću, našem premijeru Andreju Plenkoviću, što pokazuju da su spremni poduprijeti dobar rad na zadovoljstvo svih sugrađana”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Podsjetimo, odluka o darovanju zemljišta potvrđena je ovoga tjedna i na sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, gdje je prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o darovanju nekretnina prihvaćen velikom većinom glasova. Za prijedlog su glasala 22 vijećnika, protiv nije bio nitko, dok su četiri vijećnika bila suzdržana.

Ministar Bačić ranije je pojasnio kako je Vlada mogla donijeti odluku tek nakon što su ispunjena dva ključna uvjeta – da je Gradsko vijeće donijelo odluku o osnivanju gospodarske zone te da su postojeće poslovne zone dosegnule najmanje 80 posto popunjenosti. Kako su oba kriterija zadovoljena, država je Gradu mogla darovati zemljište vrijedno 31,6 milijuna eura.

“Ovo je jedna od najvećih zona koju smo, kao država, darovali nekoj lokalnoj jedinici. Danas ugovorom prelazi u vlasništvo Grada Velike Gorice. Često dolazim ovdje i primjećujem kako Velika Gorica ima snažan gospodarski zamah i čestitam gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i njegovim suradnicima koji čine da ovaj grad diše punim plućima. Puno se ulaže i gradi i stvarno Velika Gorica ima jedan ogroman iskorak”, istaknuo je Bačić.

Obveza Grada sada je komunalno opremiti područje, provesti parcelaciju te u roku od pet godina zonu staviti u funkciju. Nova gospodarska zona nalazit će se uz autocestu A11 Zagreb–Sisak i državnu cestu D31, zbog čega se smatra posebno atraktivnom za investitore i logističke djelatnosti.

“Osim ugovora, otvorili smo i neke druge teme. Jedna od njih je izrada novog prostornog plana, što je jako važno kako bi se grad uskladio s novim Zakonom o prostornom uređenju koji je na snagu stupio 1. siječnja, stoga je Grad odlučio napraviti novu zonu koja će snažno razviti Veliku Goricu gdje bi se radio Trg pravde i nasuprot te lokacije, na obilaznici Velike Gorice i nova zona za priuštivo stanovanje”, dodao je ministar.

Gradonačelnik Ačkar ranije je istaknuo kako će projekt otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i daljnji gospodarski razvoj grada, naglasivši da Velika Gorica ovime ulazi u novu razvojnu fazu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Kreće spajanje – 1630 građana uskoro će dobiti obavijest

“Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.”, rekao je Ačkar.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

U Poduzetničkom inkubatoru StartupVG danas su održani Dani otvorenih vrata EU projekata, u sklopu kojih je predstavljena nova faza jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti grada. Riječ je o „Sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica“, a trenutna faza projekta odnosi se na početak priključenja građana na novoizgrađeni sustav odvodnje, a prve obavijesti u narednih mjesec dana dobiti oko 1630 korisnika.

Projekt aglomeracije u Velikoj Gorici vrijedan je oko 104 milijuna eura, dok sama izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iznosi 36,8 milijuna eura. Gradonačelnik Krešimir Ačkar zahvalio je građanima na strpljenju tijekom višegodišnjih radova.

“To su veliki i zahtjevni projekti koji iziskuju niži standard života dok traju radovi, kada su svuda blato i prašina. Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.”, rekao je Ačkar.

Dodao je kako bi do kraja godine priključci trebali stići u 14 od ukupno 25 naselja obuhvaćenih projektom.

U sklopu cijelog zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od pet tisuća priključaka na području Velike Gorice i okolice. Direktor VG Vodoopskrba istaknuo je kako sada slijedi faza priključenja korisnika.

Foto: Morena Martinović/Cityportal

“Zahvaljujem sugrađanima na strpljenju, jer 145 kilometara mreže nije lako izvesti. Uskoro krećemo s priključenjem na mrežu odvodnje. Riječ je o 1630 korisnika koji će kroz idućih mjesec dana dobiti obavijesti s kompletnim uputama i skicama o načinu na koji trebaju riješiti svoje interne instalacije.”, poručio je Ivan Rak, direktor VG Vodoopskrbe.

Prva cjelina koja je dobila uporabnu dozvolu i koja ulazi u ovu fazu priključenja je cjelina A2, koja obuhvaća naselja Kobilić, Ščitarjevo, Selnicu, Kosnicu i ostala susjedna naselja na tome području. Svi priključci za građane bit će besplatni, no korisnici će morati prilagoditi vlastite interne instalacije.

Iz VG Vodoopskrbe podsjetili su i kako Europska unija definira obvezu priključenja građana na sustav odvodnje kada za to budu ispunjeni uvjeti. Razlog tome je, ističu, potreban broj priključaka koji mora biti ostvaren kako bi projekt zadovoljio uvjete financiranja i izbjegao moguće penalizacije.

Nakon završetka priključenja cjeline A2 i provjere funkcioniranja sustava, slijedi obavještavanje građana u cjelinama A1 i A3, koje obuhvaćaju naselja poput Lukavca, Buševca, Vukovine i Kuča.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijene opet skočile, najviše poskupjeli prijevoz i energija

Rast je nastavljen i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u travnju 2026. bile su 5,8 % više nego godinu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na ožujak ove godine, cijene su porasle za 1,6 %.

Najveći rast na godišnjoj razini zabilježen je u skupinama prijevoza (+13,1 %) te stanovanja i energenata (+12,1 %).

Rast se bilježi i kod alkoholnih pića i duhana (+7,6 %) te restorana i smještaja (+6,2 %), dok su odjeća i obuća (-3,1 %) te obrazovanje (-1,7 %) jedine skupine s padom cijena.

Prema glavnim komponentama, najviše su porasle cijene energije (+17,7 %), zatim usluga (+8,2 %) i hrane, pića i duhana (+3,5 %), dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili blagi pad od 0,6 %.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno