ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Putevima mlađeg brata: ‘Kristijan otišao u Ameriku, a ja došao u Lukavec!’

Danijel Kahlina je godinu i tri mjeseca mlađi brat Kristijana Kahline, bivšega kapetana Gorice, obojica su nogometaši, ali njihove priče potpuno su drukčije. Stariji brat je iz ove zime iz Bugarske otišao u SAD, mlađi iz Gajnica na Lukavello…

Objavljeno

na

Jedan Kahlina ode u Ameriku, a mi si u turopoljski nogomet dovedemo – drugog! Evo, ima već nešto više od godinu dana otkad je Kristijan Kahlina nakon četiri i pol sjajne godine u dresu HNK Gorice, u kojem je postao kapetan i hodajuća klupska legenda, otišao iz našega kluba. Prvo u Bugarsku, gdje je uzeo duplu titulu s Ludogorecom, a zatim i u – SAD. U Charlotte, novoformirani klub koji će igrati sve bolji i kvalitetniji MLS…

A koliko su putevi nogometni čudesni, kakvih sve sudbina u toj priči ima, možda će najbolje opisati činjenica je u zimi u kojoj je 29-godišnji Kristijan otišao iz Bugarske u Ameriku, njegov godinu i tri mjeseca mlađi brat Danijel otišao iz Ponikvi u Lukavec!

– Da, moja priča je malo drukčija od njegove… – sa smiješkom priča Danijel dok sjedimo u Lukavcu, nekoliko metara od terena na kojem će u subotu debitirati za svoj novi klub.

– Iznenadio sam se kad sam došao u smislu kvalitete igrača. Znam da je Lukavec ozbiljan klub, kao takav svakom igraču na ovoj razini zanimljiv, a znam i neke igrače još iz drugoligaških dana u Gorici, kad su igrali s bratom… I svaki trening ovdje mi je zadovoljstvo, a to mi je posebno važno – ističe mlađi brat Kahlina, uz još jedan dodatak:

– Za nekoga tko je prije par mjeseci razmišljao o odustajanju, super je što sam pronašao sredinu u kojoj mogu uživati u nogometu.

Teško mu je pao rastanak s Ponikvama nakon tri i pol zajedničke godine, u tim je trenucima razmišljao je ima li smisla uopće nastavljati svoje niželigaške nogometne putešestvije, ali malo se odmorio, pratio brata i uspio se zaželiti nogometa. Nije se dogovorio s Ravnicama, ali zato se brzo i lako dogovorio s Ravnicama.

– Nazvao me trener Batovanja, pitao bi li došao, prihvatio sam poziv i došao odigrati utakmicu. Kratko smo razgovarali nakon nje, sve brzo dogovorili i evo me, u Lukavcu.

Nisu veze obitelji Kahlina s Turopoljem samo nogometne, jer Kristijanova i Danijelova baka je iz Kravarskog, često su i dolazili kao klinci, igrali i nogomet, koji im je zapisao drukčije puteve.

– Realno, nikad nisam bio toliko dobar nogometaš kao brat. Zapravo sam ga uvijek pratio u tim sportovima, što god je on probao, i ja sam, od stolnog tenisa, odbojke… I na kraju nogometa. Počeli smo obojica u Šukerovoj akademiji, koja se malo nakon toga raspala, a mi smo se preselili u Dubravu – govori Danijel.

No kratko su braća bila zajedno u klubu. Kristijan je otišao u Dinamo, Danijel u susjedni Studentski grad. Stariji brat prošao je sve omladinske kategorije u Maksimiru, došao i do seniora, a mlađi se izborio za povratak u Dubravu u juniorima, pa zaigrao i za seniore.

Kristijan je do konačne afirmacije u Gorici došao preko Vinogradara, Lučkog i Kopera, a Danijel je igrao s braćom Juranović u Dubravi, pa se tražio kroz HAŠK i Marof, prije nego je uzeo pauzu od nogometa.

Taman kad je Kristijan dolazio u Goricu, Danijel se kroz NK Lonju vraćao nogometu, da bi sljedeće tri i pol godine proveo u Ponikvama. Rastali su se sredinom prošle jeseni i sad je Danijel na novom početku u Lukavcu. Kao i Kristijan u osam tisuća kilometara udaljenom Charlotteu…

– Kažem, priče su nam prilično drukčije – opet se smije Danijel, inače zaposlen u Čistoći, u odjelu analize.

Kristijan i Danijel Kahlina osvojili su Kutiju šibica 2018. s momčadi Quattro Leones… Foto: Marko Prpić/PIXSELL

Putevi su im potpuno drukčiji, ali najdraži nogometni uspjeh je zajednički.

– Zajedno smo osvojili Kutiju šibica i mogu reći da mi je to najveći uspjeh u nogometu. Posebno mi je to bilo drago zbog brata. On nas je okupio, organizirao, sve to vodio, jer on je jednostavno vođa. Pokazao je to i u Gorici, i poslije u Ludogorecu, a vjerujem da će i sad u SAD-u. Takav je karakter, izdominira u svakoj skupini u kojoj se nađe. Mi smo ga na toj Kutiji slušali i, eto, uspjelo je.

Imali su, naravno, uspone i padove u odnosu kao i sva ostala braća, pogotovo kroz odrastanje, no danas su vrlo bliski.

– Naš odnos je s godinama sve bolji i bolji. Imamo dosta drukčije viđenje nogometa, ali tko zna, možda ćemo danas-sutra i raditi negdje skupa, jer volio bih se školovati za trenera. To bih baš volio raditi, vjerujem da imam viđenje nogometa koje bi moglo biti uspješno – kaže Danijel, kojem se posebno sviđa ideja da jednom negdje on bude glavni trener, a stariji brat, recimo, trener golmana.

– Uh, to bi bilo lijepo, da ja njemu konačno malo šefujem, ha, ha…

Linija Charlotte – Zagreb stalno je otvorena, vijesti iz Amerike su odlične.

– Jako je zadovoljan i sretan, baš se to osjeti u svakom razgovoru. Uvjeti za rad su fenomenalni, pa je čak i on, koji s tim nikad nije imao problema, dobio neku dodatnu motivaciju za rad. Kaže da mu je doslovno lakše raditi u tim uvjetima… U subotu kreću u sezonu protiv Washingtona, naravno da ćemo ustajati noću i sve gledati – kaže Danijel.

U srpnju će cijela obitelj u SAD, u goste starijem sinu, ali dotad će mlađi sin imati nešto posla s Lukavcem. Počevši s otvaranjem sezone u subotu, od 15 sati. Prva utakmica ove sezone na Lukavellu, na otvaranju nove tribine, protiv vodećeg Zagorca, navodno uz nekoliko stotina gostujućih navijača…

– Da, najavili su nam puno gledatelja, a nas igrače to veseli, bit će pravi užitak igrati. Vjerujem da ćemo biti dobri, i u subotu i u nastavku sezone. Momčad je dobra, okruženje jako pozitivno i ja sam optimističan – zaključio je Danijel Kahlina.

HOTNEWS

Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dječji vrtić Lojtrica

Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.

Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.

U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.

Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:

„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mališani iz Lojtrice zasadili drvo i obilježili Dan planeta Zemlje

Samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.

U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.

Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.

“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Jurjevski krijes u Velikoj Mlaki – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta

Objavljeno

na

Objavio/la

Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”

Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’

Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.

Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.

Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.

Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.

Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi.  Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.

‘Dječja zrelost je nevjerojatna’

Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života.  Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.

Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.

U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.

U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno