Povežite se s nama

HOTNEWS

FOTO Puknute žbice, biciklistički autoput i vožnja po najvišoj cesti na svijetu: ‘A kad su čuli da smo Hrvati…’

Biciklom prošli više od 700 kilometara, vozili kroz pet država, a već se kuju planovi za novi avanturistički podvig.

Objavljeno

na

Puni doživljaja i iskustva, naši Brežani vratili su se sa svog putovanja na kojem su pedalirali čak 700 kilometara kroz pet država kako bi došli do krajnje destinacije – Münchena. Hrvoje, Tomislav i Mario krenuli su na put 22. lipnja u ranim jutarnjim satima iz popularnog kafića u Velikoj Buni, gdje ih je ispratila lokalna ekipa i prijatelji. Putovanje je trajalo šest dana, a biciklirali su kroz Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Austriju i na kraju kroz Njemačku.

– Sve je bilo super! Još uvijek smo prepuni emocija i dojmova. Svašta smo vidjeli i prošli – komentirao nam je Hrvoje nakon povratka s puta.

Foto: Privatni album

No, kako svako putovanje čine detalji i posebne dogodovštine, bilo je tako i u ovom slučaju. Već u startu, dečkima nije dobro krenulo.

–  Već prvog dana smo imali dva kvara na jednom biciklu, prvog smo uspješno popravili u Sloveniji, a drugi kvar dogodio se 50 kilometara dalje. S obzirom na to da je bila subota i nije ništa radilo, prijatelj Robi autom je dovezao drugi bic te smo nastavili put – priča nam Tomo, a zapravo je riječ bila o Hrvojevom biciklu.

– Pukle su mi žbice na biciklu i to dva puta. Prva na 50. kilometru, pa druga na 100. kilometru i onda sam odustao od svojeg bicikla. Tu su uskočili prijatelji i čak iz Bune dovezli mountain bike. Tu smo izgubili nekoliko sati, ali smo ipak odvozili na kraju planiranu kilometražu – govori nam Hrvoje.

Foto: Privatni album

Posebno oduševljenje kod naših biciklista izazvala je upravo biciklistička infrastruktura u Sloveniji.

–  Sve je toliko uređeno, od biciklističkih staza, ceste…putevi uz Savu i oko Ljubljane. Sve je super obilježeno. Od Jesenica do Kranjske gore postoji čak biciklistički ‘autoput’ s dvije trake, što kod nas u Hrvatskoj nisam još vidio – priča nam Hrvoje.

Nakon razgledavanja i vožnje krajolikom i ljepotama Slovenije, Italije i Austrije, četvrti dan putovanja ovi avanturisti stigli su do najvećeg izazova, najviše ceste na svijetu – Grossglocknera.

– Do najvećeg uspona imali smo nekoliko manjih. Već sam početak bio je naporan, imali smo dva uspona po 7 kilometara. Nakon kratke stanke došli smo do najvećeg uspona koji je 20 kilometara sa stalnim nagibom od 10 do 12 stupnjeva, ali cesta je zaista predivna. No, ako ste autom, da bi prošli njome morate platiti oko 45 eura. Prije samog uspona imali smo i malih nesuglasica, ja sam htio da prespavamo, a dečki su htjeli ići dalje. Krenuli smo već kasno popodne, trebalo nam je dobrih 4 do 5 sati. Nismo baš bili spremni za takav uspon, nakon svih prethodnih. Gore je bilo jako hladno, oko 5 stupnjeva i bilo je snijega pa smo se morali presvući u zimsku odjeću – prepričava nam Hrvoje.

Foto: Privatni album

Nakon spusta, u kasnim večernjim satima stigli su u Fusch gdje su prespavali u hotelu i odmorili od napornog dana.

– Iako je bilo kasno, srećom hotel je radio i super je stvar bila da je u hotelu radio jedan Hrvat pa su nam izašli u susret. Pogotovo kad su čuli odakle dolazimo – dodaje.

U jutarnjim satima, dečki su nastavili svoj put prema njemačkoj granici gdje su u međuvremenu obišli još neka zanimljiva mjesta.

–  Posjetili smo Going i Ellmau, a oni koji prate njemačke serije znat će da su se tamo snimale epizode popularne serije Gorski liječnik pa smo se poslikali na par tih lokacija – kaže Hrvoje.

Foto: Privatni album

Malim lokalnim cestama, šesti dan konačno su stigli do Münchena gdje su uz obilazak znamenitosti posjetili prijatelje i rodbinu.

– Brojni gradovi i mjesta kojima smo prolazili ostavili su nas bez teksta svojom ljepotom i prirodom, posebno Slovenija i Alpe kroz Austriju. U Njemačkoj smo ostali dva dana te posjetili nekolicinu naših frendova, kumova i susjeda koji tamo rade i koji su nas srdačno dočekali i počastili, ništa nam nije nedostajalo – dodao je Tomislav.

Nakon toliko bicikliranja, dečki su se u Hrvatsku odlučili vratiti vlakom.

–  Povratak je trajao 11 sati uz 5 presjedanja, imali smo jedna dionicu i autobusom zbog radova na pruzi. Taj put me osobno više iscrpio nego prethodnih 6 dana pedaliranja tako da jedva čekam neku novu avanturu, po mogućnosti kružnu tako da izbjegnemo vlak – šali se Tomo.

Foto: Privatni album

Sa sličnim pozitivnim iskustvima vratio se i Mario, najmlađi član ove tročlane ekipe.

–  Bilo je super i nezaboravno, a najbitnije je da nas je vrijeme poslužilo. Najljepše od svega je bio taj predivan krajolik koji nas je okruživao cijelo vrijeme. Vozili smo se uz Savu i mogu reći da je puno čišća nego kod nas. Bi li ponovio ovakav put, moram reći da u jedno dogledno vrijeme sigurno ne, ali kroz godinu ili dvije zašto ne. Vidjet ćemo. Preporučio bi svakome jer treba to doživjeti. Nadam se će se još ponoviti. Bilo je to nezaboravno iskustvo – komentirao nam je Mario.

Foto: Privatni album

Neke nove ideje itekako su se rodile, kaže nam Hrvoje.

– Prijatelji su nam rekli da se lijepo voziti kroz Bosnu pa do Crne Gore pa nam je kliknula ideja da bi možda iduće godine išli tim putem. Nisam se još tamo vozio pa bi možda to volio u istom ovom sastavu, nas troje. Dosta smo se zbližili na ovom putovanju, bili smo dobra ekipa – zaključio je Hrvoje na kraju ove priče.

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

Foto: Privatni album

HOTNEWS

Grad objavio Javni poziv za potporu pedijatrima

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine

Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.

Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj  gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.

–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Preokret na crpkama! Dizel jeftiniji od benzina, cijene zaključane do svibnja

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Vozači diljem Hrvatske ovih dana mogu natočiti gorivo po cijenama koje nisu vidjeli godinama. Litra benzina trenutačno stoji 1,38 eura (nekadašnjih 10,40 kuna), dok je dizel još jeftiniji — 1,28 eura (bivših 9,64 kune), prenosi Večernji.hr. Posljednji put takve su cijene zabilježene u lipnju 2021. godine.

Glavni razlog povoljnijeg točenja leži u odluci Vlade da ponovno ograniči cijene goriva, a mjere će vrijediti najmanje do 6. svibnja. Ovakvo fiksiranje cijena prvi put je uvedeno početkom 2022. godine, kao reakcija na nagli rast cijena energenata prouzročen globalnim poremećajima, prije svega ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom.

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije. Gorivo, naime, ima značajan utjecaj na opći indeks cijena jer se njegovo poskupljenje brzo prelijeva na ostale proizvode i usluge.

Trenutačni model regulacije temelji se na ograničavanju marži i redovitom ažuriranju cijena svakih 2 tjedna. Prilikom izračuna u obzir se uzima kretanje cijena na Mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara. Ipak, regulacija se odnosi isključivo na osnovna goriva, dok se cijene premium goriva formiraju slobodno.

Osim Hrvatske, i druge europske zemlje su pokušavale intervenirati. Mađarska je neko vrijeme imala fiksne cijene, ali je od toga odustala zbog nestašica. Slovenija i Francuska koristile su subvencije i porezne olakšice, dok je Njemačka privremeno snizila poreze na gorivo tijekom 2022. godine.

Na pad cijena utjecala su i tržišna kretanja. Cijena barela nafte posljednjih mjeseci pala je ispod 70 dolara, u odnosu na 133 dolara u ožujku 2022. Uz to, stabilizirani globalni transportni lanci, povoljan tečaj eura i uvoz dizela iz SAD-a, Bliskog istoka i Indije dodatno su snizili cijene.

Zanimljiv je i trenutačni omjer cijena. Dizel je, što je rijetkost, jeftiniji od benzina. To se objašnjava smanjenom potražnjom za loživim uljem nakon zime, kao i povećanom dostupnošću dizela na europskom tržištu. S druge strane, cijena aditiva za benzin porasla je, što dodatno povećava njegovu cijenu.

Bez vladine intervencije, benzin bi danas bio skuplji za tri centa, a dizel čak za 11 centi po litri.

Nastavite čitati

Crna kronika

U prometnoj nesreći na A3 dvije poginule osobe – kolona duga 10 kilometara

Trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Objavljeno

na

Danas oko 9 sati na autocesti A3, smjer istok, kod račvanja s autocestom A4 (odvajanje za Varaždin), dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri vozila.

U prometnoj nesreći dvije osobe su smrtno stradale dok je trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Policijski očevid je u tijeku, a na mjestu događaja promet je obustavljen te se odvija obilazno uz regulaciju policijskih službenika.

Kako doznajemo kolona automobila duga je 10-tak kilometara.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Županija gradovima i općinama osigurala 3,8 milijuna eura za realizaciju 108 projekata

Samo za projekte iz domene prometa i komunalne infrastrukture dodijeljeno 1,5 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Pokupsko i Kravarsko među najboljim općinama u povlačenju EU sredstava!

Analiza četverogodišnjeg razdoblja izrađena je temeljem kompozitnog indeksa.

Objavljeno

na

Foto: hbor.hr

Portal Načelnik.hr objavio je listu općina koje su tijekom protekle četiri godine povukle najviše EU sredstava za svoje projekte. Sukladno podacima Ministarstva financija, hrvatske općine u četiri protekle godine iz EU fondova povukle su preko 370 milijuna eura, dvostruko više nego u prethodnom mandatu!

– Za razliku od uobičajenih godišnjih analiza kad izlazimo s Top 10 listama najučinkovitijih po ostvarenom udjelu EU sredstava i po povučenim sredstvima ‘per capita’, mandatne analize odlučili smo temeljiti na kompozitnom indeksu u kojem smo u ovom izračunu objedinili navedena dva pokazatelja, i dobili deset na tom polju najuspješnijih općina u razdoblju 2021. – 2024. godine,  bazirajući poredak na podacima Ministarstva financija – navodi portal.

Na listi 10 najboljih općina nalaze se i općine u velikogoričkoj okolici, a to su Općina Pokupsko, koja je zauzela visoko 2. mjesto, te Općina Kravarsko koja je po povučenim EU sredstvima 6. općina u Republici Hrvatskoj.

Lista općina:

  1. Općina Perušić (Ivica Turić)
  2. Općina Pokupsko (Božidar Škrinjarić)
  3. Općina Gornja Stubica (Jasmin Krizmanić)
  4. Općina Veliko Trgovišće (Robert Greblički)
  5. Općina Krapinske Toplice (Gordana Jureković)
  6. Općina Kravarsko (Vlado Kolarec)
  7. Općina Brodski Stupnik (Goran Jelinić)
  8. Općina Lećevica (Ante Baran)
  9. Općina Brdovec (Alen Prelec)
  10. Općina Sukošan (Ante Martinac)

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno