Poveži se s nama

HOTNEWS

Prvo obrazovno razdoblje za učenike uskoro završava, a evo kako je izgledalo u jednoj od najvećih goričkih škola

Drugo obrazovno razdoblje počinje 18.siječnja 2021. godine.

Objavljeno

Prije negoli je startala ova školska godina bilo je puno buke u javnom prostoru treba li početi online, redovno, a govorilo se i o kombinaciji to dvoje. A kad se ipak krenulo na način da učenici fizički idu u svoje škole, tada su krenule prognoze koliko će sve to biti održivo. Najčešća prognoza koja se znala čuti bila je dva tjedna.

Osnovna škola Eugena Kumičića prva je škola u Velikoj Gorici koja se suočila s problemima, a potvrdila je to i ravnateljica Snježana Ruklić.

-Da, Kumičić je prva škola na području grada Velike Gorice koja se suočila s problemima pojave koronavirusa unatoč svim epidemiološkim mjerama koje provodimo u školi. Već početkom listopada krenulo je sa šest pozitivnih učitelja, a odmah i dva razreda predmetne nastave. Prema odluci epidemiologa osam učitelja moralo je samoizolaciju. Od njih osam, sedam ih je bilo iz jednog turnusa predmetne nastave. Redovnu nastavu u tom turnusu više nije bilo moguće organizirati pa smo prešli na nastavu na daljinu. Tih dana je bilo vrlo naporno iako smo scenarij prelaska na nastavu na daljinu imali od samog početka ove školske godine. U svakoj takvoj situaciji ne možete planom pokriti sve moguće situacije koji se mogu pojaviti. Takve nepredviđene probleme rješavali smo u hodu. Pokušavali smo pronaći rješenja tako da opterećenje učenika bude što manje, a da se postigne što više ishoda učenja nekih predmeta. Kao i inače u životu, kad prvi put prolazite neku situaciju treba puno energije i vremena. Nažalost period koji je slijedio do kraja polugodišta je te situacije pretvorio u svakodnevnu rutinu.

Nakon što se ta situacija smirila, kao bomba odjeknula je vijest da razredna nastava prelazi na online nastavu. Nezadovoljstvo roditelja širilo se društvenim mrežama. Koliko je odluka bila opravdana i bi li je ponovila, upitali smo ravnateljicu.

-Dio roditelja razredne nastave je bio jako nezadovoljan kad je epidemiološka služba odlučila da cijela razredna nastave prijeđe online na dva tjedna. Moram priznati da u neku ruku razumijem roditelje i da odluka nije bila laka. Ima dosta roditelja koji nemaju bake i djedove (ili neku drugu povjerljivu osobu) kojoj može povjeriti čuvanje djeteta za vrijeme dok je dijete trebalo biti u školi. Neki roditelji imaju takvo radno vrijeme da ih nema do ranih večernjih sati doma. Roditelji dolaze umorni kući, a onda još moraju pomoći djeci u rješavanju zadataka. Uzrast djece razredne nastave od 1. do 4. razreda ne mogu odraditi online nastavu bez pomoći roditelja. I to je jedno dodatno opterećenje za roditelje. Uz to odluka je donesena u kasnim popodnevnim satima te se neki roditelji nisu uspjeli organizirati. S druge strane, kao učitelju i ravnatelju, zdravlje djece mi je na prvom mjestu. Mislim da je bolje  hladno puhati, nego gasiti vatru. U ovakvim situacijama ću svakako uvijek poslušati preporuke stručnjaka. Bez obzira na pritiske roditelja i medija u tim danima, opet bih napravila isto.

S novom školskom godinom stiglo je puno toga novog. Ulasci u školu s nekoliko strana, nema miješanja razreda, prehrana u razredu, obavezno nošenje maski. Nema izleta, odlazaka u kazalište, ove generacije dosta propuštaju.

-Djeca su se navikla na pravila ulaska i izlaska iz škole, nastave bez zvona itd. Vrlo rijetko ih treba upozoriti. Jedino što mi je žao da zbog epidemioloških uvjeta nismo u mogućnosti osigurati prehranu u kuhinji one kvalitete kakvu smo imali prije pandemije. Izvanučionička i terenska nastava ne odvija se u vrijeme pandemije i to učenicima jako nedostaje. Osim nastavnih sadržaja koji se usvajaju kroz ovaj oblik nastave za socijalizaciju učenika još je bitnije druženje izvan učionice. To je škola za život. Učenje kroz zabavu i međusobno druženje.– kaže Ruklić.

 

Je li se na radu i znanju djece odrazila online nastava u prošloj školskoj godini?

-Online nastava ma kako dobro bila organizirana ne može zamijeniti nastavu uživo. Online nastava pretpostavlja neke faktore kao što su digitalna opremljenost i snalaženje u digitalnom okruženju. Osim toga učenik da bi bio uspješan u online nastavi mora biti savjestan, organiziran i motiviran za takav oblik učenja. I uza sve to učenik će povremeno trebati pomoć i podršku roditelja. Online nastava ostavila je traga u znanju učenika. Trebat će puno više napora i strpljenja u kasnijem školovanju da bi se ti nedostaci nadoknadili.-ističe Ruklić.

Sve ovo vrlo je izazovno, i svaka podrška dobro dođe, pogotovo ona od roditelja čija djeca pohađaju Kumičić.

-Sigurno ima onih roditelja od kojih imam izuzetno veliku podršku, ali vjerojatno ima i onih koji me ne podržavaju. Do sada sam, uz podršku stručne službe, uspješno rješavala sve probleme s roditeljima. Uglavnom uvijek uspijemo naći neko rješenje. Suradnja sa vijećem roditelja u vrijeme prije pandemije bila je vrlo dobra. Organizirali smo zajedno nekoliko uspješnih humanitarnih akcija. Te aktivnosti mi u radu jako nedostaju. Roditelji su uz učenike i učitelje treći stup škole. Uvijek ih treba uvažiti i saslušati.

Prateći ovu situaciju, nameću se pitanja kako je biti na čelu škole u ovakvim uvjetima i kako izgleda njen radni dan?

-Inače je ravnatelj zahtjevno zanimanje. U školi u kojoj imate gotovo tisuću učenika i dva puta toliko roditelja svakodnevno prolazite i rješavate vrlo čudne i često nerazumljive situacije. Kao matematičar ću reći da je to statistički normalno. Kad si čovjek u glavi posloži ciljeve i prioritete u poslu kojeg radi onda se i lakše snalazi u svakoj od tih situacija. Moram istaknuti da bez obzira na službeno radno vrijeme ja nemam radnog vremena. Uvijek se pokušavam prilagoditi potrebama učenika, učitelja i roditelja pa mi se često događa da sam u školi od 8 do 20 sati, a kad imamo radove u školi i subotom i nedjeljom. Svoje radno mjesto ne shvaćam kao položaj svojevrsnog vladanja nego usluge onima zbog kojih škola postoji, a to su prije svega učenici.

 

I ovaj završni tjedan prije zimskih praznika, nastava je online, i čestitke će, nažalost ići tako, a evo i poruke ravnateljice Snježane Ruklić za kraj.

-Prije svega svim učenicima, njihovim roditeljima i učiteljima želim čestit i blagoslovljen Božić i nadasve zdravu, uspješnu i sretnu Novu 2021. godinu. Želim svima nama puno strpljenja i motiviranosti za rad i vjerujem da ćemo sve probleme uspjeti riješiti.  A moja najveća želja je da mi se svi učenici, učitelji i ostali djelatnici živi i zdravi vrate u školu 18. siječnja 2021.

HOTNEWS

Goričko Veleučilište suorganizator utrke o podizanju svijesti o plućnoj hipertenziji

Plućna hipertenzija rijetka je i teška bolest povišenog tlaka u plućnim žilama, od koje u zemlji boluje nešto manje od 200 osoba…

Objavljeno

on

Veleučilište Velika Gorica i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” suorganizatori su i ovogodišnje utrke Maksimirski Minus Zwei cener koju organizira Atletski klub Maksimir. Kros utrka duga je 8 km s ciljem promocije zdravog načina života i uživanja u prirodi. Uz glavnu kros utrku, bit će organizirana i kraća utrka građana na 2 km.

– Veleučilište kao odgovoran partner u svojoj lokalnoj zajednici sudjeluje na brojnim humanitarnim i javno zdravstvenim akcijama. Organiziramo tako Dan mimoza, a i razne javnozdravstvene aktivnosti zajedno sa Domom zdravlja. Ovom akcijom sa Nastavnim zavodom „Dr.Andraija Štampar“ već pet godina pružamo svaku podršku Maraton klubu Maksimir i udruzi „Plava krila“ u organizaciji ove utrke. Na način da naši djelatnici i nastavnici trče u toj utrci i da pripremamo poklone za najuspješnije i dajemo svaku drugu logističku pomoć – rekla nam je voditeljica odjela za komunikacije goričkog Veleučilišta, Ana Mirenić.

Inače, glavna tema ovogodišnje utrke je podizanje svijesti o plućnoj hipertenziji, tako da su glavni partneri utrke Udruga oboljelih od plućne hipertenzije „Plava krila“ i Crveni križ grada Zagreba. Dakle, trči se do posljednjeg daha za one kojima taj dah život znači, i to pod geslom “Ostani bez daha za PH“.

Plućna hipertenzija rijetka je i teška bolest povišenog tlaka u plućnim žilama, od koje u zemlji boluje nešto manje od 200 osoba, a pogađa sve dobne skupine.

Start i cilj utrke je u subotu 10 sati na livadi kod Mogile, gdje će se održavati cjelokupni program. Prijave traju do sutra do ponoći ili do popunjenja startnih mjesta.

Nastavi čitati

Crna kronika

Gorio automobil kod goričkog vodotornja

Do zapaljenja je najvjerojatnije došlo zbog kratkog spoja na električnim instalacijama…

Objavljeno

on

Oko 11 sati, kod goričkog Vodotornja, gorio je osobni automobil. Kako doznajemo riječ je o odjavljenom vozilu bez registarskih oznaka koji je stajao na parkiralištu. Do zapaljenja je najvjerojatnije došlo zbog kratkog spoja na električnim instalacijama. na teren, s jednim vozilo, izašlo je šest vatrogasca Javne vatrogasne postrojbe koji su ugasili požar. Srećom, nitko nije ozlijeđen.

 

Nastavi čitati

HOTNEWS

Završeno je snimanje filma “U potrazi za Turopoljskim blagom”

Scene filma snimane su na atraktivnim, turističko i povijesno zanimljivim i prepoznatljivim lokacijama u Velikoj Gorici, Donjoj Lomnici, Lukavcu i Buševcu…

Objavljeno

on

Završeno je snimanje filma „U potrazi za Turopoljskim blagom“, filmske redateljice Romane Rožić. Riječ je o prvom dijelu filma „Učimo Turopoljski“, a koji je zamišljen kao lekcija za učenike osnovnih škola kako bi im na zabavan i edukativan način prezentirali turopoljski dijalekt. Scene filma snimane su na atraktivnim, turističko i povijesno zanimljivim i prepoznatljivim lokacijama u Velikoj Gorici, Donjoj Lomnici, Lukavcu i Buševcu.

– To je mala duhovita krimi priča na turopoljskom dijalektu. U filmu ima vještica, lopova, moguta, nadnaravnih bića, dvorova, krinolina, frakova i lokalnih nošnji, glazbe, prve ljubavi. Scenarij sam pisala po abecedi, krećemo od „ambrele“ do „zameriti“ s ukupno tridesetak drugih turopoljskih riječi i izraza – ispričala nam je redateljica Romana Rožić koja je ujedno zahvalila svima koji su sudjelovali u filmu.

– Većinski su to volonteri, među njima članovi udruga i gradskih organizacija i ustanova, škola, folklorna društva, etno udruge…ali u filmu se pojavljuje i jedan mladi profesionalni glumac, nada hrvatske komedije, Denis Bosak – rekla nam je Rožić te dodala kako film sada ide u montažu.

Inače, turopoljski dijalekt je pod utjecajem štokavskog i standardnog jezika dugo bio stigmatiziran kao ”seljački govor ”, te je došlo do opasnosti od njegovog izumiranja, a 2017.godine je postao i zaštićeno nematerijalno kulturno dobro u Hrvatskoj te je uvršteno u Registar kulturnih dobara.

Spomenimo i kako je film osmišljen kao prikrivena lekcija nekog stranog jezika.

– Namjerno je upotrijebljen reducirani i manji broj turopoljskih riječi kako bi mladi, posebno oni koji nisu izvorno s turopoljskog područja zapamtili i s nastavnicima o njima razgovarali – kažu organizatori.

Premijeru filma očekujemo na jesen u sklopu Dana europske kulturne baštine u Velikoj Gorici .

Nastavi čitati

Reporter 405 - 17.06.2021.

Facebook

Izdvojeno