Građani koji još uvijek imaju osobne iskaznice izdane prije 2002. godine moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., nakon čega ti dokumenti više neće vrijediti kao službena identifikacija, piše Poslovni.hr.

Osim vlasnika najstarijih iskaznica, novu osobnu ove godine moraju zatražiti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i osobe koje su mijenjale osobne podatke, imaju neodgovarajuću fotografiju ili oštećenu iskaznicu.

Zahtjev za novu osobnu mora se podnijeti u roku od 15 dana od isteka stare. Probijanje roka povlači kaznu od 66,36 eura. Redovni postupak izrade stoji 13,27 eura, ubrzani 25,88 eura, dok žurni postupak košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne za djecu do 18 godina u redovnom postupku je besplatno.

U najnovijem izvlačenju Lota 7 jedan je igrač iz našeg grada došao do dobitka od 100.000 eura, i to kroz igru Druga šansa.

Dobitni listić uplaćen je još 21. siječnja na prodajnom mjestu u Velikoj Gorici, a za igru je ukupno izdvojeno 10,60 eura. Upravo je sudjelovanje u Drugoj šansi i dolazak u studio HRT-a donijelo ključni preokret, kada je igrač kroz Kolo s dobitcima uvećao svoj iznos.

Kako prenosi Index.hr, igrač je odigrao više kombinacija Lota 7 uz dodatnu igru Joker, a Druga šansa pokazala se kao pun pogodak.

Od sredine 2026. godine svi novi osobni automobili i laka komercijalna vozila u Europskoj uniji morat će imati posebno kočiono svjetlo koje upozorava na naglo kočenje, propisano u sklopu paketa mjera za povećanje sigurnosti na cestama. Novi sustav neće se odnositi na vozila koja su već u prometu, niti će zahtijevati naknadne preinake.

Kako objašnjavaju iz HAK-a, za razliku od dosadašnjih stop-svjetala koja se pale pri svakom kočenju, nova pravila uvode adaptivno kočiono svjetlo u nuždi. Ono se aktivira pri snažnom usporavanju, najčešće iznad 50 km/h, kada stražnja kočiona svjetla počinju brzo treperiti kako bi jasno signalizirala opasnost vozačima iza. Ako se vozilo nakon takvog kočenja potpuno zaustavi, automatski se uključuju sva četiri pokazivača smjera, dok stop-svjetlo ostaje upaljeno. Cilj je dodatno naglasiti opasnost i ranije upozoriti druge sudionike u prometu, osobito u situacijama na autocestama i brzim cestama gdje su sudari straga česti i često teški.

Nova uredba primjenjivat će se od 7. srpnja 2026. godine isključivo na nova vozila koja tada budu prvi put odobrena, dok vlasnici postojećih automobila neće imati nikakve dodatne obveze. Sustav je dio šire strategije Europske unije usmjerene na smanjenje prometnih nesreća i povećanje sigurnosti na cestama.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznenada je porasla i premašila granicu od 700 eura, no ne zbog redovitog povećanja, već zbog promjene u načinu statističkog prikaza. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u obračun prosječne mirovine za prosinac naknadno je uključio i godišnji dodatak isplaćen umirovljenicima 19. prosinca, i to raspoređen na mjesečnu razinu.

Kako piše Mirovina.hr, riječ je o dodatku od šest eura za svaku godinu mirovinskog staža, koji je isplaćen jednokratno, ali je u statistici podijeljen na 12 mjeseci. Na taj je način prosječna sveukupna mirovina za prosinac porasla s 689 na 706 eura, što je povećanje od 16,54 eura mjesečno. Gleda li se prosjek za svih oko 1,2 milijuna umirovljenika, prosječna mirovina porasla je s 611 na 626 eura. Iz tog povećanja proizlazi da godišnji dodatak u prosjeku iznosi 177 eura po umirovljeniku.

Takav način prikaza omogućuje da se godišnji dodatak ubuduće pojavljuje u svakom mjesečnom prosjeku mirovina, iako je isplaćen u cijelosti krajem godine. Istodobno, dodatak je uključen samo u ukupni prosjek, dok prosjeci po vrstama mirovina ostaju nepromijenjeni i prikazani u zasebnoj statistici.

Uključivanje dodatka u prosječnu mirovinu utjecalo je i na omjer mirovine i plaće. Nakon što je prosječna neto plaća za studeni porasla na 1.498 eura, udio sveukupne prosječne mirovine u plaći sada iznosi 47,2 %. Bez dodatka, taj je omjer bio osjetno niži. Godišnji dodatak isplaćen je za više od 1,22 milijuna korisnika, a za tu je namjenu iz državnog proračuna izdvojeno 217,5 milijuna eura. Ukupni rashodi za mirovine i mirovinska primanja ove će godine dosegnuti oko 10,3 milijarde eura, pri čemu se tek nešto više od šest milijardi pokriva iz uplata doprinosa.

Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) u Hrvatskoj bi moglo postati obvezno. Ministarstvo zdravstva planira izmjene zakona u drugom kvartalu ove godine, a ako budu usvojene, nova pravila mogla bi stupiti na snagu 2027, piše N1. Najava dolazi uoči Dana mimoza, Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice, u trenutku kada podaci pokazuju da se bolest i dalje prečesto otkriva prekasno.

U Hrvatskoj svake godine od raka vrata maternice oboli oko 300 žena, a između 120 i 130 ih umre. Tijekom 2024. godine umrlo je 98 žena, pri čemu je trećina bila mlađa od 60 godina. Riječ je o bolesti koju je danas, uz cijepljenje i redovite preglede, u velikoj mjeri moguće spriječiti.

Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je besplatno za djevojčice i dječake u dobi od 14 i 15 godina, ali zasad nije obvezno. Procijepljenost je solidna, no i dalje ispod ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije. Barem jednu dozu cjepiva primilo je nešto više od polovice djevojčica i manje od 40 posto dječaka iz generacije rođene 2009. godine.

Liječnici upozoravaju da se rak vrata maternice često javlja kod mlađih žena, četvrtina oboljelih mlađa je od 45 godina. Kada se bolest otkrije na vrijeme, liječenje je znatno uspješnije, zbog čega se prevencija i redoviti pregledi smatraju ključnima.