ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Prvi čovjek Županijske skupštine otvoreno o glavnim ciljevima, razvoju Županije i odnosu sa županom Kožićem

Iza Damira Mikuljana je 28 godina pravničke karijere, od čega čak 24 godine vodi vlastiti odvjetnički ured. Ima 55 godina, oženjen je, otac dvoje studenata.

Objavljeno

na

Nije Mikuljanu ovo prvi put da zasjeda zakonodavnim tijelom Zagrebačke županije. Funkciju predsjednika županijske Skupštine obnašao je od srpnja 2008. do travnja 2013. godine.

Priča nam kako mu poznavanje hrvatskog zakonodavstva znatno olakšava posao jer sve odluke treba donositi sukladno važećoj regulativi. S druge strane, riječ je o odgovornom poslu koji iziskuje dosta slobodnog vremena.

„Nije sve u vođenju Skupštine, tu je mnoštvo sastanaka i protokolarnih susreta. Odazivam se na različita događanja, što koordiniram i sa svojim potpredsjednicima. Radni dan proteže mi se do večernjih sati, a radni tjedan često uključuje i subote i nedjelje. Kada je u pitanju privatni život, kažem da on ne pati jer su moji na ulazu u kuću izvjesili moju fotografiju kako me ne bi zaboravili“, našalio se Mikuljan.

Za gospodarsku politiku kaže kako je ona ujedno i najbolja demografska politika, jer samo dobar gospodarski uzlet zaustavit će da nam iz Domovine ne odlaze mladi, kvalificirani ljudi i majstori svog zanata. Na naše pitanje, koliko tu može učiniti Županija, neovisno od države, otkrio je jednu nevjerojatnu dogodovšinu.

„Ministar jedne od vlada Lijepe Naše, dobio je poziv jedne velike svjetske kompanije, čiji je godišnji prihod na razini dva BDP-a Hrvatske, da dođe kod njih na razgovor jer su zainteresirani da u našoj zemlji otvore tehnološki razvojni centar, koji bi okupio mlade stručnjake iz područja novih industrija, školovali ih i omogućili im razvoj unutar vlastite kompanije. Naš ministar se odazvao na poziv i osobno ga je primio predsjednik kompanije. Kada je odlazio, zamoljen je samo da se pismom javi, u kojem bi izrekao svoje utiske i dao svoje viđenje odnosa te kompanije i naše zemlje te što bi Republika Hrvatska njima mogla ponuditi, kako bi započeli partnerski odnos. Rezultat tog posjeta bio je porazan jer im se naš ministar nikada nije javio. Ta kompanija koja posluje u svim našim susjednim zemljama danas izražava želju za novim krugom razgovora s Republikom Hrvatskom, tražeći odgovor na samo jedno jedino pitanje: ‘Je li vama stalo da mi dođemo u Hrvatsku?’ Mislim da je to pitanje jedno od najtežih koje sam ikada čuo u tom javnom prostoru. Njega bi trebala barem jednom mjesečno sama sebi postaviti bilo koja vlast u Županiji, Gradu ili Općini. Kada ste me pitali što mi kao Županija možemo učiniti, možemo investitorima pokazati da nam je stalo. Upravo to vidim kod nekih naših načelnika i gradonačelnika, koji primaju te investitore u svojim uredima i privlače ih uređenjem i potpunim opremanjem poduzetničkih zona te prodajem zemljišta po cijenama od 10 do 20 eura za četvorni metar. Ti investitori ne moraju odlaziti u urede državne uprave i trošiti svoje vrijeme, već sve obaviti na jednome mjestu, u uredima tog načelnika ili gradonačelnika. U ovom trenutku na području Općine Bistra dolazi investitor koji počinje graditi tvornicu sunčanih kolektora. Načelnik je poduzeo sve da preskoči administrativne barijere i umjesto investitora obavi određeni dio posla“, ispričao je.

Nakon gotovo pet godina, na čelnom mjestu Županijske skupštine Damir Mikuljan (HDZ) je tako ponovo od kraja prošle godine, kada upravljanje Zagrebačkom županijom od koalicije HSS-a, SDP-a, HNS-a i Mosta preuzima nova većina koju čine HDZ, HSU, HSLS i Bandić Milan 365-Stranka rada i solidarnosti. U nastavku 4. sjednice Županijske skupštine 27. prosinca prihvaćen je županijski proračun za 2018. godinu, koji je bio predložen u iznosu od 362,6 milijuna kuna, a nakon prihvaćanja svih pet amandmana preraspodijeljeno je 15,6 milijuna kuna za nove projekte. Najviše, 12 milijuna kuna predviđeno je za kupnju knjiga županijskim osnovnoškolcima, dok je drugi amandman težak 2,7 milijuna kuna vezan uz pomoć za novorođeno dijete od tisuću kuna. Amandmanima su sredstva preraspoređena i za povećanje sredstva za preglede mobilnim mamografom, kao dodatna pomoć programima Crvenog križa Zagrebačke županije te za javne potrebe u sportu.

„Amandmanom vezanim uz sport osigurali smo financiranje stipendija mladim sportašima. To su ona djeca koja su kategorizirani sportaši i koja do sada nisu primala stipendije. Oko toga su se u Sportskoj zajednici Zagrebačke županije jednoglasno suglasili“.

Komentirajući suradnju sa županom Stjepanom Kožićem, prvi čovjek Županijske skupštine napominje da je ona jako dobra, kao i iz razdoblja 2008-2013. godine. Dodaje kako u politici ne moraju uvijek gledati jednako na sve stvari, kao što je to slučaj i u braku.

„Nije nužno da su ljudi neprekidno okrenuti jedni prema drugima, bitnije od toga je da su okrenuti prema zajedničkom cilju. Tako je u politici, a tako je i u braku. Stjepan Kožić je profesionalac, on je najdugovječniji hrvatski župan i neprekidno je na toj funkciji od 2001. godine. I njemu i meni je isti cilj da ova Županija napreduje. Ako imamo čvrst zajednički pogled, onda nam ništa ne smije biti teško i otklonit ćemo i sve eventualne prepreke“

Županova ostavka na sve funkcije u HSS-u Mikuljana nije iznenadila. Kaže kako je to samo nastavak svega onoga što se prethodno događalo u toj stranci.

„Može li mene ili vas iznenaditi išta nakon što su iz te stranke otišli vrlo vrijedni ljudi, poput Marijane Petir, župana Darka Korena, Branka Hrga, Jamba, a nedavno i vijećnice Jasminke Mataušić, koja je na isti način kao i župan označila razloge svog odlaska. Dakle, ta stranka prolazi turbulentna vremena. Ja ne mislim da bi župan prestao djelovati u korist Županije zbog toga što je dao ostavke unutar stranke, ali je ostao u stranci. Što će biti sa mjestom župana u HSS-u, s tim ne bih želio licitirati niti pretpostavljati. Župan je čovjek koji je vrlo realan, a to realno gledanje na stvari je ipak doprinijelo i rezultatima ove Županije. Nemojmo zaboraviti da je Županija nedavno primila priznanje u Dubrovniku ‘Stvaratelji za stoljeća‘, za razdoblje od 2011. do 2016. godine, kada su učinjeni najveći koraci u smanjenju nezaposlenosti i pomoći poduzetništvu. U tom vremenu predsjednici Skupštine smo bili i ja i Dražen Bošnjaković te to priznanje gledamo kao zajednički poduhvat, zajedno sa županom Stjepanom Kožićem.

U daljnjem razvoju Županije Mikuljan ističe veliku ulogu turizma, čiji su potencijali veliki. Tome pridonosi jedinstven položaj i blizina glavnog grada. Smatra kako Grad Zagreb i Zagrebačka županija mogu ‘podijeliti’ te resurse. Županija s druge strane svojim kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i poznatim brendovima može opskrbljivati metropolu.

„U našoj Županiji se nalaze dosta značajna vinarska imena, poznata diljem zemlje. Osim njih i proizvođači voća i povrća svoje mjesto mogu pronaći na tom velikom tržištu. Grad Zagreb je turistički zanimljiv 12 mjeseci u godini i suradnja s njim nam je vrlo važna. Općenito gledajući, najveći benefit koji Zagrebačka županija ima je to što se ona nalazi na pragu jednog sveučilišnog centra Republike Hrvatske. Trebamo učiniti dodatne napore da nam stanovništvo bude sve obrazovanije, što će u konačnici doprinijeti povećanju našeg standarda. Obrazovaniji ljudi i lakše pronalaze posao“.

Na pitanje kako vidi Zagrebačku županiju u budućnosti, Mikuljan kaže kako već danas postoje mnogi zahtjevi da se postojeći administrativno politički ustroj mijenja. Smatra kako će doći do spajanja određenih regija Republike Hrvatske koji su trenutačno raspoređeni u županije. Ponovo ovdje ističe važnost Zagreba, kao glavnog partnera Županije.

„Grad Zagreb će kroz određeno vrijeme, pritom mislim na par desetljeća, iscrpiti svoje prostorne mogućnosti. Njegovo širenje je moguće isključivo u prostor Zagrebačke županije, osobito kada su u pitanju industrijski pogoni, logistički centri, skladišni kapaciteti i različite investicije“, napomenuo je Damir Mikuljan.

HOTNEWS

VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika

Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.

U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima

Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: OŠ E. Kumičića

Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.

Početkom ožujka 2026. godine,  nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.

Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.

Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.

Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.

Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.

Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.

Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica

    

Nastavite čitati

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

ANKETA Velika Gorica traži mišljenje građana: kako poboljšati uvjete za djecu i mlade

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Velika Gorica otvorila je anketu namijenjenu prikupljanju mišljenja građana o tome kako dodatno unaprijediti uvjete odrastanja i kvalitetu života djece i mladih u gradu.

Riječ je o aktivnosti koja se provodi u kontekstu dvadesetogodišnjeg sudjelovanja u programu „Gradovi i općine – prijatelji djece“, kroz koji je Velika Gorica bila među prvim hrvatskim gradovima s dodijeljenim statusom grada prijatelja djece.

Program je pokrenut 1999. godine, povodom desete obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a danas okuplja oko 200 gradova i općina diljem Hrvatske. Status prijatelja djece trenutno nosi gotovo stotinu lokalnih sredina. Nositelji programa su Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Temeljna ideja inicijative je povezivanje lokalne uprave, institucija, organizacija civilnog društva, roditelja i djece kako bi se prava djece provodila sustavno i učinkovitije na lokalnoj razini.

Iz gradske uprave poručuju kako su ponosni na postignuti status, ali i svjesni odgovornosti koje iz njega proizlaze. Upravo zato građane pozivaju da se uključe i izdvoje nekoliko minuta za ispunjavanje aketne, kako bi svojim prijedlozima doprinijeli daljnjem razvoju mjera i aktivnosti.

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece, dok će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za unapređenje postojećih programa i kvalitete života najmlađih stanovnika.

Anketu možete ispuniti ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Nove cijene goriva: Dizel i plin osjetno pojeftinjuju

Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok traje neizvjesnost u području Hormuškog tjesnaca, Vlada istodobno donosi nove odluke o energentima – od utorka gorivo pojeftinjuje, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi omogućile prilagodbu PDV-a ovisno o kretanjima na tržištu.

Premijer Andrej Plenković na sjednici je najprije govorio o hrvatskim državljanima zaposlenima na brodovima u tom osjetljivom području. Naglasio je da su institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i diplomatsku mrežu, u stalnoj komunikaciji s pomorcima.

“Njihov broj varira od 160 i nešto do 190 i nešto. Svima im je ponuđena pomoć ako žele napustiti Zaljev i vratiti se kućama. No, kako su oni vezani ugovorima i raznim obvezama sa poslodavcima, oni su na brodovima. Mi smo u stalnom kontaktu i ako dođe do drugačije odluke, mi smo spremni pomoći, kao i pri povratu hrvatskih državljana i vojnika”, rekao je Plenković.

U nastavku sjednice Vlada je donijela odluku o korekciji cijena goriva za iduće dvotjedno razdoblje. Najveća maloprodajna cijena dizela bit će 1,78 eura po litri, što je smanjenje od sedam centi, dok će benzin stajati 1,64 eura, odnosno dva centa manje nego dosad.

Pad cijena odnosi se i na plavi dizel, koji će se prodavati za 1,29 eura po litri, također sedam centi jeftinije. Istodobno, ukapljeni naftni plin bilježi izraženije pojeftinjenje – za spremnike na 1,76 eura po kilogramu (18 centi manje), a za boce na 2,34 eura (17 centi manje).

Iz Vlade pritom ističu da bi bez regulacijskih mjera cijene bile znatno više. Eurodizel bi dosegnuo 1,99 eura po litri, benzin 1,74 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Upravo kod plavog dizela nema trošarine, pa se njegova cijena temelji isključivo na premiji energetskih subjekata.

Slična razlika vidljiva je i kod plina – bez intervencije države cijena za spremnike iznosila bi 1,91 euro po kilogramu, dok bi plin u bocama dosegnuo 2,61 euro.

Premijer je pritom naglasio važnost postojećih mjera i najavio dodatne alate za upravljanje tržišnim poremećajima.

“Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji”, istaknuo je Plenković te dodao: “Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama.”

Upravo u tom smjeru Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene zakona koje se odnose na takozvani „plivajući“ PDV, kao mehanizam za fleksibilnije reagiranje na promjene cijena energenata.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno