Povežite se s nama

Gospodarstvo

Prve hrvatske granole peku se u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Kuhinje u Zagrebu koje su vidjele bile su stare, najam je bio skup, a svakoj je nešto nedostajalo. Tako su tri Zagrepčanke odlučile – prve hrvatske granole peći u Velikoj Gorici. Iza Srednjoškolskog centra, Andreja Rosandić, Barbara Hojski i Tijana Bogdanović pronašle su upravo pravu kuhinju za svoje zdrave proizvode.

“U Zagrebu smo našle kuhinje koje su tražile puno ulaganja. Ova u Gorici je imala sve što nam je trebalo i što smo tražile. Lokacija je odlična, a i cijena je povoljnija nego u Zagrebu. Susjedi su odmah došli do nas i tražili da kupe proizvode. Podupiru nas i često pitaju kako nam ide. Velika Gorica se pokazala odličnom. Niti u jednom trenutku nismo požalile što smo došle”, objasnila je Tijana Bogdanović, koja je, prije nego što je počela peći granole, vodila jedno društveno poduzeće. I Andreja Rosandić dobro poznaje rad društvenih poduzeća, a do osnivanja vlastite tvrtke radila je kao konzultatica u jednoj američkoj fundaciji te bila zadužena za pomoć europskim društvenim poduzećima.

Upravo zato, poduzetnice koje su pokrenule ‘Granolicu‘ odlučile su i same voditi društveno poduzeće.

“Želimo da naša firma na neki način vrati zajednici. To ćemo prvo učiniti sa zapošaljavanjem. Plan je zaposliti dugotrajno nezaposlenu ženu, a logično je da ona bude iz Velike Gorice”, objasnile su Andreja i Tijana.

Ideja za granole, koje se od musli razlikuju jer su tostirane, sinula im je na skijanju. No, za recepte koje danas koriste trebalo im je četiri mjeseca isprobavanja.

“Ja sam to doma radila jer moji to vole i mi konzumiramo puno pahuljica. Pričala sam o tome, a Barbara, koja jako voli hranu i kuhanje, zatražila me da joj pokažem kako to radim. Kupile smo namirnice na Dolcu i tu je krenula cijela priča. Dale smo prijateljima da probaju i svi su se oduševili”, ispričala je Tijana i dodala kako su u prvih nekoliko rundi napravile 100 kilograma granola i sve su vrlo brzo uspjele prodati, a komentari su bili odlični. Razmišljanja više nije bilo, trebalo je pokrenuti proizvodnju.

“Prijatelji su nam ispričali kako im je toliko fino da ne stignu zaliti mlijekom ili jogurtom, pa uglavnom grickaju. Zato je i ambalaža otišla u tom smjeru, podsjeća na kutiju za kokice. Granole mogu biti doručak, međuobrok ili grickalica“, ispričala je Tijana.

Iako su u početku zamislile kako će njihove granole najinteresantnije biti sportašima, pokazalo se kako Granolicu posebno vole djeca, a Andrejin nećak otkrio im je i vrlo ukusnu varijantu granola i sladoleda.

“Imamo za sada dva okusa. U jednom su osnova zobene pahuljice i puno orašastih plodova, to se miješa, zalijeva medom i cimetom te se tostira i suši. Druga varijanta je mješavina orašastih plodova i sjemenki. Med je u obje varijante jedino sladilo. Jedan od naših proizvoda ima 66 posto orašastih plodova, a u drugome je taj omjer nešto viši od 40 posto”, ispričala je Tijana i objasnila kako je upravo cijena orašastih plodova razlog nešto više cijene njihovog proizvoda.

Trenutno peku 40 kilograma granola tjedno koje prodaju ih u 15-ak dućana zdrave hrane. Uskoro će se domaće granole, proizvedene u Gorici, početi prodavati i u dubrovačkom Starom gradu te Rijeci i Opatiji. Plan je i nabava sušare za voće koja će Granolici dodati još jedan, voćni okus.

Gospodarstvo

Cijene opet skočile, najviše poskupjeli prijevoz i energija

Rast je nastavljen i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u travnju 2026. bile su 5,8 % više nego godinu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na ožujak ove godine, cijene su porasle za 1,6 %.

Najveći rast na godišnjoj razini zabilježen je u skupinama prijevoza (+13,1 %) te stanovanja i energenata (+12,1 %).

Rast se bilježi i kod alkoholnih pića i duhana (+7,6 %) te restorana i smještaja (+6,2 %), dok su odjeća i obuća (-3,1 %) te obrazovanje (-1,7 %) jedine skupine s padom cijena.

Prema glavnim komponentama, najviše su porasle cijene energije (+17,7 %), zatim usluga (+8,2 %) i hrane, pića i duhana (+3,5 %), dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili blagi pad od 0,6 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

U Zagrebačkoj županiji lani otvoreno oko tisuću tvrtki – Velika Gorica među vodećima gradovima

Dok je u Hrvatskoj otvoreno manje novih poduzeća nego godinu ranije, Zagrebačka županija ostala je u samom vrhu, a Velika Gorica ušla je među deset gradova s najviše novih tvrtki.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija i Velika Gorica prošle su godine bile među hrvatskim predvodnicima po broju novih tvrtki, pokazuje analiza podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o otvorenim i zatvorenim poduzećima u 2025. godini. Kako prenose Župan.hr i Gradonačelnik.hr, u županiji je otvoreno nešto više od tisuću poduzeća, dok je Velika Gorica dobila oko 230 novih tvrtki, čime se svrstala među deset gradova s najviše novih registracija.

Na razini Hrvatske prošle godine otvoreno je oko 13.500 poduzeća, što je manje nego 2024. godine. Ipak, broj otvorenih bio je veći od broja zatvorenih, pa je ukupni saldo ostao pozitivan.

Usporedba s razdobljem prije pet godina pokazuje da je trend ipak bolji, tj. u odnosu na 2021. otvoreno je više novih poduzeća.Velika Gorica se posebno ističe po razlici između otvorenih i zatvorenih tvrtki. Grad je prošle godine imao oko 127 poduzeća više otvorenih nego zatvorenih, što je jedan od najboljih rezultata u Hrvatskoj.

Po tom pokazatelju Velika Gorica je treća u državi, odmah iza Splita i Zadra.

Podaci pokazuju da je Velika Gorica u odnosu na 2021. godinu otvorila oko 50 poduzeća više, što znači da se rast poduzetničke aktivnosti nastavlja.

I dok je na državnoj razini vidljiv pad u odnosu na godinu ranije, Zagrebačka županija i Velika Gorica ostale su među sredinama koje i dalje imaju snažan poduzetnički tempo.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velike novosti za obrtnike! Vlada šalje novi zakon u Sabor, evo što bi se moglo promijeniti

Komorski doprinos smanjuje se na 1,5 %, uvodi se institut obiteljskog obrta, a nasljednicima se olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim želi olakšati poslovanje obrtnicima, smanjiti dio njihovih troškova i modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Među važnijim novostima su niži komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, uvođenje obiteljskog obrta te jasnije definirana prava obrtnika nakon odlaska u mirovinu.

Kako piše Poslovni.hr, jedna od ključnih promjena odnosi se na komorski doprinos. Prema prijedlogu, stopa bi se smanjila s dosadašnja dva na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, što bi obrtnicima trebalo donijeti niže mjesečne izdatke.

Uz to, zakon predviđa i jasnije uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koja bi provodila programe obrazovanja i usavršavanja za obavljanje obrta. Osnivač bi bila Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, a cilj je brže osposobljavanje mladih za tržište rada i modernizacija cjeloživotnog obrazovanja.

Novost je i institut obiteljskog obrta. Obrtnicima bi u poslu mogli pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, čime se želi potaknuti obiteljsko uključivanje u posao i lakše očuvanje obrta kao tradicije. Također, prijedlog donosi i promjene vezane uz nasljeđivanje obrta. Nakon smrti obrtnika, nasljednici koji žele nastaviti posao mogli bi to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta poput stručne spreme ili položenog majstorskog ispita. Time bi se, između ostalog, olakšalo i imenovanje privremenog poslovođe dok traje ostavinski postupak.

Izmjenama se dodatno precizira i pravo obrtnika koji su otišli u mirovinu. Prema prijedlogu, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine, što bi trebalo omogućiti dulji ostanak na tržištu rada i zadržavanje kvalitete usluga i proizvoda.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Ministarstvo dijeli bespovratna sredstva – otvoren poziv za kulturne i kreativne industrije

Cilj je jačanje poslovanja i konkurentnosti sektora

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je 5. svibnja Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama u 2026. godini, kojim će dodjeljivati bespovratna sredstva poslovnim subjektima iz četiri područja, izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti. Prijave se podnose isključivo elektronički, a poziv je otvoren do 5. lipnja u 17 sati.

Poseban naglasak stavljen je na projekte koji donose unaprjeđenje poslovnih modela, povećanje prihoda i konkurentnosti, kao i poboljšanje procesa proizvodnje i distribucije kulturno-umjetničkih sadržaja.

Ovaj poziv, ističu iz Ministarstva, nadovezuje se na raniju investiciju „Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koju je sektoru dodijeljeno više od 35 milijuna eura. Ujedno predstavlja nastavak programa poticanja poduzetništva koji se provodio do 2022. godine.

Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno