HOTNEWS
PRVA RADNA Sjednica Gradskog vijeća – pitanja dnevne bolnice, proširenja Mraclinske Dubrave, uređenja “čič beacha”…
Radovi u Ulici Matice Hrvatske kreću u ponedjeljak, promet će se morati zatvoriti i ići će obilazno Ulicom Andrije Kačića Miošića.
Gradsko vijeće Grad Velike Gorice jutros je započelo sa svojom prvom radnom sjednicom u novom sazivu.
Uoči Aktualnog sata oporbeni vijećnici nisu se složili s Dnevnim redom, jer kako su navodili Ivana Mlinar, Ivo Jelušić i Damir Slojšek, radi nepoštivanja Poslovnika koji nalaže konstituiranje nekoliko Odbora koji donose mišljenja o točkama poput Proračuna i GUP-a, a u međuvremenu nisu konstituirani, podršku nisu dali, te su sve pojasnili na press konferenciji zatražeći stanku.
No, zamjenik gradonačelnika Neven Karas ustvrdio je kako je bez obzira na Poslovnik vijeća, Dnevni red donesen u skladu sa zakonom i kako je ključno za napredak grada donijeti odluke koje su pred vijećnicima.
Na aktualnom satu prva je za govornicu stala Ivana Mlinar (SDP) i predložila da se sjednice Gradskog vijeća prijenose javno na službenom kanalu Grada, te da se umirovljenicima s područja grada osigura besplatan prijevoz ZET-ovim autobusima, jer kako je istaknula mnogi od njih do zagrebačkih bolnica moraju kupiti tri karte.
– Postoji faktografski prijenos tako da Sjednice zapravo jesu javne i po tom pitanju mi imamo zadovoljenu formu. No, od ovog saziva novost je da imamo audio zapis Sjednica a u razmatranje ćemo staviti i video prijenos – odgovorio je predsjednik gradskog vijeća Darko Bekić.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar dao je odgovor na pitanje o ZET-u podsjetivši kako je od kad je postao gradonačelnik, ZET za 100 posto povećao subvenciju da bi tada Velikogoričanima karta ostala 4 kune.
– ZET-om vlada MOŽEMO!, oni su s vama u koaliciji. Dvolično je i nekorektno prema građanima Velike Gorice tražiti ovako nešto. Lokalni prijevoz je najjači argument u Velikoj Gorici, a on je besplatan za sve. Riješite problem u “vašoj kući” – poručio je Ačkar.
Vijećnik Vedran Zobec (HDZ) pitao je u kojoj je fazi projekt Dnevne bolnice , sanje prometne sigurnosti i dosezi biciklističke infrastrukture.
– Prijavili smo projekt nove biciklistička staze s kojom ćemo spojiti istok i zapad grada, a koja će biti duga oko 2 kilometra. Odsjek za promet dao je svoje mišljenje kako dodatno osigurati sva raskrižja koja će biti sigurna i za korištenje osobama s invaliditetom. Biciklistička staza će biti sufinancirana s 930 tisuća eura, odnosno s 85 posto. Ostatak sredstava će biti financirano iz gradskog proračuna – rekla je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.
Odgovor o bolnici dao je gradonačelnik, a šesti grad po veličini, kako je istaknuo, zaslužuje bolju i kvalitetniju zdravstvenu skrb, no zdravstvenim ustanovama osnivač je Zagrebačka županija, što nije u ingerenciji Grada.
– Mi smo definirali projektne zadatke, a buduća bolnica trebala bi zadovoljiti sve potrebe koje su naši sugrađani obavljali u Zagrebu. Govorimo o dijagnostici, specijalističkim ambulantama, maloj kirurškoj ambulanti… nadalje nas čeka prenamjena prostora urbanističkim planom i odgovor resornog ministarstva kako bi se što krenula realizacija – dodao je gradonačelnik.
Na nedostatak pedijatara u Domu zdravlja pažnju je skrenula Vijećnica Sanja Barišić (SDP) koja smatra da mjera subvencioniranja pedijatara s 1.200 eura nije polučila rezultate te da je pedijatrica koja je zaposlena ubrzo otišla na porodiljni dopust, a tražila je i odgovor na pitanje zašto se ne subvencioniraju troškovi odvoza fekalne kanalizacije u okolnim selima.
Gradonačelnik je odgovorio kako nema utjecaj na korištenje porodiljnog dopusta liječnika te da je osnivač Doma zdravlja također Zagrebačka županija.
–Mi ćemo nastojati i davati više novaca u tu mjeru koju smatramo i demografskom i zdravstvenom, nećemo od toga odustati – naglasio je Ačkar.
Ivana Belošević (HDZ) tražila je detalje oko radova na tržnici koji su u tijeku te divljih deponija koje kako je rekla, niču kao gljive poslije kiše.
–Radovi na rekonstrukciji nadstrešnice na tržnici krenuli su 30. Lipnja, štandovi su izmješteni kod Muzeja Turopolja, a izvođač ima rok od 90 dana da završi radove koji uključuju postavljanje čelične konstrukcije i čeličnih panela, te aluminijskog pokrova za zaštitu od sunca, na površini 20×40 metara. Bit će izrađena i nova oborinska odvodnja budući da se dosadašnja ne uklapa u razmještaj novih stupova – objasnio je pročelnik Odjela za komunalne djelatnosti i promet Dubravko Katulić i naveo kako su radovi vrijedni 421 tisuću eura.
Odgovor o ilegalnim odlagalištima otpada dala je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, a kako je rekla u ožujku je Grad podnio kaznenu prijavu protiv većeg broja osumnjičenih kojima se na teret stavlja odlaganje građevinskog otpada u prirodu na području Kosnice, Mičevca, Ščitarjeva i Obrezine.
–Prije nego li se ispitaju svi osumnjičeni mi ne možemo dobiti uvid u postupak, no u kontaktu smo s našim odvjetnikom koji će nas obavijestiti čim se steknu uvjeti za to – rekla je Mikulčić Krnjaja.
Jedno od vijećničkih pitanja bilo je vezano za uređenje autobusnih stajališta koja su različito označena i konstruirana, te neodržavana, te kako će na Mraclince utjecati najavljeno proširenje odlagališta Mraclinska dubrava.
–Na području Grada postoji 320 autobusnih stajališta, te bih molio predstavnike Gradskih četvrti i Mjesnih odbora da nas obavijeste ukoliko je stajališta potrebno obnoviti. Kominikacijom možemo brže riješiti nedostatke budući da se Velika Gorica proteže na 210 kilometara kvadratnih a kroz koji prolazi 560 kilometara cesta. Svake godine obnavljamo stajališta. No, kako bi ušla u program održavanja, potrebna nam je pomoć, odnosno informacija Mjesnih odbora – poručio je pročelnik Katulić.
O proširenju odlagališta otpada u Mraclinu govorio je direktor VG Čistoće Ivan Rak koji je objasnio kako su mještani Mraclina i Buševca već saslušani na javnim tribinama i iznijeli su svoje viđenje.
–U proširenje se ide radi nedostatka kapaciteta na odlagalištu zbog toga što ne postoji Centar za gospodarenje otpadom čiji je projekt Grad Zagreb papire nažalost 4 godine držao u ladici i nisu potpisani sa Zagrebačkom županijom. Radi kašnjenja mi moramo ići izmjenu Prostornog plana i u proširenje našeg odlagališta u Mraclinu. Širit će se postepeno, bez bojazni približavanja naselju – rekao je Rak.
Također, vijećnike je zanimala i dinamika radova na obnovi prometne infrastrukture.
–Radovi u Ulici Matice Hrvatske kreću u ponedjeljak, a uključuju zamjenu vodovodne mreže, fekalne kanalizacije i oborinsku odvodnju na dužini od 230 metara. Izgradit će se obostrana pješačko-biciklistička staza te će prometnica biti široka 7,10 metara. U vrijeme trajanja radova promet će se morati zatvoriti i ići će obilazno Ulicom Andrije Kačića Miošića. Rok završetka radova, vrijednih 544 tisuće eura, je 120 dana. U kolovozu kreće rekonstrukcija istočnog ulaza u Veliku Goricu kako bi se spriječilo opasno skretanje prema trgovačkim centrima iz smjera grada. Vozila će u budućnosti imati predviđeno skretanje nakon benzinske postaje u ulicu na čijem su početku auto kuće. Investicija Hrvatskih cesta vrijedna je 573 tisuće eura, a radovi bi trebali trajati 90 dana.U Kromosovom naselju projektiraju se dvije ulice, no tamo je najveći problem oborinska odvodnja koja uvjetuje cijenu investicije, a prema dugoročnom planu kroz 8 godina trebali bi ovo naselje po pitanju cesta u potpunosti obnoviti – najavio je Katulić.
Neadekvatna izvedba rekonstrukcije prometnica na području grada zabrinjava podpredsjednika Gradskog vijeća Ivu Jelušića, kojem je objašnjenje o tome tko snosi troškove popravka prometnice dao također pročelnik Katulić.
–Pretpostavljam da mislite na potez Zagrebačke ulice od Podbrežnice do Fizirove, gdje je cesta valovita i ona je katastrofa. Izvođač radova će sve nanovo izasfaltirati, naravno, o svojem trošku, kao i sve radove koji nisu dobro izvedeni – dodao je pročelnik.
Ivan Godinić postavio je pitanja o rekonstrukciji Centra za odgoj i obrazovanje te zdravoj prehrani u školama i vrtićima, o čemu je govorila pročelnica Lana Krunić Lukinić.
–Imala sam nekoliko razgovora s ravnateljima i svi su za uvođenje zdravih namirnica. Isto vrijedi i za vrtiće, na čemu čemo raditi. Škola u Kurilovcu u ovom trenutku je u fazi završetka idejnog projekta, a za školu Pleso –Rakarje provedena je javna nabava za izradu glavnog projekta i očekujemo potpisivanje ugovora s projektantima – njavila je pročelnica.
Što se tiče Centra, gradonačelnik Ačkar je poručio kako je Grad ponudio sva sredstva i mogućnosti za novu lokaciju, ali nije pronađeno adekvatno rješenje, no raspisan je natječaj za rekonstrukciju. Dodao je kako Grad stoji iza svakog stanovnika.
Stipu Duvnjaka (HDZ) zanimalo je uređenje jezera Čiče i detalji o geotermalnim istraživanjima.
–Grad radi na tome da se jezero izdvoji iz eksploatacijskog polja, a građani ga nezakonito koriste. Radimo na tome da građani mogu legalno koristiti jezero i u komunikaciji smo s koncesionarom te nadležnim ministarstvima. Očišćen je dio od raslinja kako bi se mogla napraviti geodetska snimanja. Što se tiče uređenja moramo dobiti suglasnost za izdvajanje, a onda ćemo napraviti prijedlog za uređenje. Očekujem da ćemo uskoro imati i taj dio riješen – objasnila je Mikulčić Krnjaja.
Prva službena natjecanja u kalendarskoj godini u okviru Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) započinju regionalnim prvenstvima, a tako je i ove godine. Regionalno prvenstvo Regije Jug održano je u Primoštenu (07.03.2026.), a regionalno prvenstvo Regije Sjeverozapad održano je u Tuhelju (14.03.2026.). Treće regionalno prvenstvo Regije Sjeveroistok bit će održano u Graberju Ivanićkom, u subotu, 21. ožujka 2026. godine.
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Regionalna natjecanja su filter odnosno kvalifikacije za nastup na Državnom prvenstvu, koje će ove godine biti održano u Sisku, u drugoj polovici svibnja 2026. Visoki plasman na Državnom natjecanju bit će odlučujući za odlazak na ovogodišnje Europsko prvenstvo u Francuskoj.
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Plesni klub Barbara u svojoj 13. natjecateljskoj sezoni kreće s rekordnim brojem mažoretkinja na regionalno prvenstvo u Graberju Ivanićkom. Prema prijavama, na prvenstvu će sudjelovati 94(!) mažoretkinje u sva tri dobna uzrasta.
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Barbarice su u sedam zasebnih formacija priredile 41 koreografiju. One će u natjecateljskom programu izvesti 12 sola, 11 duo/trio, 12 mini formacija i 5 velikih formacija – ukupno 40 koreografija te dječja velika formacija u revijalnom dijelu.
Velika Gorica, 19.03.2026. Najava Regionalnog prvenstva Regije Sjeveroistok. Foto: PK Barbara
Barbarice i njihovih sedam trenerica, koje su osmislile i pripremale koreografije zaslužuju respekt, kao i Uprava kluba: Lana Ikanović, Marina Palac, Ivana Klenović, Lucija Palac i Štefica Krilčić.
Galerija fotografija
CityLIGHTS
Gradonačelnik čestitao goričkom Spidermanu koji je dirnuo Hrvatsku
Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su upravo ljudi poput Maximiliana primjer vrijednosti koje društvo treba njegovati.
HOTNEWS
Velika Gorica predstavila projekt PAUK: zeleni koridori za održiviji grad
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.054.060,58 eura, pri čemu čak 1.025.590,58 eura dolazi iz bespovratnih sredstava Europske unije.
U prostorijama Turističke zajednice Velike Gorice danas je u 10 sati održana konferencija posvećena predstavljanju pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama pod nazivom „Povezivanje alternativnih urbanih koridora u Velikoj Gorici – PAUK u VG“.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Grada Velike Gorice, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, projektanti, predstavnici stručne javnosti i medija te zainteresirani građani. Grad Velika Gorica tom je prilikom istaknuo kako je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu ovog projekta. Projekt je usmjeren na razvoj i međusobno povezivanje zelenih urbanih točaka, uz primjenu elemenata zelene infrastrukture i održivih rješenja mobilnosti.
Riječ je o inicijativi koja integrira biciklističke i pješačke koridore s ciljem bolje dostupnosti ključnih dijelova grada, ali i ozelenjavanja postojećih sivih infrastrukturnih površina. Planirani zahvati obuhvaćaju područje naselja Buševec, dok će izdvojeni urbani koridor u gradskoj četvrti Miljenko Granić poslužiti kao primjer transformacije sive infrastrukture u funkcionalni zeleni prostor.
„Nastojimo da svaki pedalj Velike Gorice ima iste mogućnosti da se isto razvija. Zato se rade i nove škole i novi vrtići i u našem centralnom naselju, ali i u našim ruralnim područjima. Želimo da svi građani imaju iste uvjete kada se ujutro probude, da im je sve zapravo na dohvat ruke, što bliže“ poručila je Gordana Mikulčić Krnjaja, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša grada Velike Gorice.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.054.060,58 eura, pri čemu čak 1.025.590,58 eura dolazi iz bespovratnih sredstava Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Provedba projekta započela je 21. prosinca 2024., a planirani završetak je 30. lipnja 2026. godine.
HOTNEWS
PONOS HRVATSKE U rukama goričkog Spidermana Maxa prestižna nagrada za hrabrost!
„Ograničen sam duljinom užeta – trenutačno je to 20 metara, ali oprema drži i do tri tone. Ako se pouzdaš u opremu, siguran si“ – ponosno priznaje Max, inače vatrogasac u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Velike Gorice.
Voditeljski dvojac Gianna i Matko u jutarnjem programu City radija ugostio je danas posebnog gosta – Velikogoričanina Maximiliana Bindernagela Vujnovića, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Ponos Hrvatske, koji je javnosti poznatiji kao “gorički Spiderman”.
Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje pojedincima koji svojim djelima, hrabrošću i humanošću ostavljaju snažan trag u zajednici, a Maximilian priznaje kako ga je sama nominacija, a potom i nagrada – iznenadila.
„Nisam mislio da to zaslužujem. Ima tamo ljudi koji rade nevjerojatne stvari, pomažu bolesnoj djeci, a ja obučem tajice i malo visim. Ali očito i male stvari koje nekoga usreće imaju veću vrijednost nego što sam mislio“, rekao je Max.
Dodjela nagrade za njega je bila posebno iskustvo koje je, u svom stilu, obilježio i simboličnim detaljima. U Hrvatski sabor stigao je u odijelu, ali sa Spiderman maskom, dok je za svečanu večer odabrao tematski sako.
Od Njemačke do Velike Gorice
Iza neobičnog imena krije se i životna priča obilježena promjenama. Maximilian, punog imena Maximilijan Ralf Nikola Bindernagel Vujnović, je u Hrvatsku stigao kao desetogodišnjak.
„Došao sam prije 20 godina iz Njemačke. Htjeli smo se maknuti od jedne situacije, a majka ima hrvatske korijene. Ovdje sam odrastao i ljudi su me prihvatili“, ispričao je pa nastavio: „Lijepo je u Hrvatskoj, jer smo tu ljetovali. I evo, nakon toliko godina zaljubio sam se jednostavno u našu Hrvatsku”. Odrastanje u Velikoj Gorici Max opisuje s toplinom i zahvalnošću. Pohađao je Osnovnu školu Nikole Hribara, koju pamti kao posebno iskustvo, a spominje i svoju bivšu razrednicu: „Ako sluša, Jasna Odrčić – bila si legenda.“ Srednju školu završio je u našoj gimnaziji Velika Gorica, gdje je, kako kaže, učio važne životne i društvene lekcije.
Unatoč tome što već dva desetljeća živi u Hrvatskoj, tragovi njemačkog podrijetla i danas se mogu prepoznati u njegovu govoru. I sam priznaje kako još uvijek „vuče“ određeni naglasak, a kroz šalu otkriva i gdje najčešće griješi.
Kako kaže, na to ga je upozorila njegova djevojka koja podučava strance hrvatskom jeziku.
„Kaže da me genitiv zeza, a i slovo ‘R’“, ispričao je kroz smijeh, pokazujući da mu ni jezične sitnice nisu problem – dapače, prihvaća ih s dozom humora.
Privikavanje na novu sredinu i jezik, nakon dolaska iz Njemačke, nije bilo jednostavno. Hrvatski jezik mu je u početku stvarao poteškoće, a socijalna dinamika škole zahtijevala prilagodbu. „Jako teško. Hrvatski nije lagan jezik, a bilo je i zezanja, što je sasvim normalno odrastanje. Kad dođeš u novu sredinu, malo će te zezati, ali to ti gradi otpornost i hrabrost da izlaziš u javnost“, objašnjava.
Iskustvo života u Hrvatskoj, kaže, znatno se razlikuje od Njemačke. „Tu kod nas je puno opuštenije, ogromna je razlika u količini zezancije i opuštenosti. Ljudi ovdje su stvarno dobri iznutra i pomažu čim vide da nekome treba pomoć. To je razlog zašto sam ostao ovdje. Lako je otići u Njemačku, ali ovdje ti je život – tu su tvoji ljudi, to nema cijene“, zaključuje.
Vatrogasac bez maske – heroj u stvarnom životu
Iako ga javnost prepoznaje po kostimu superheroja, njegova svakodnevica daleko je ozbiljnija. Kao profesionalni vatrogasac, Max sudjeluje u intervencijama koje često nose visok rizik.
„Na početku imaš strah, sve ti je novo, ali s vremenom se navikneš. Moraš biti smiren jer donosiš brze odluke. Najvažnije je povjerenje – kolege su kao obitelj“, naglašava.
Put do tog zanimanja nije bio trenutačna odluka iz djetinjstva, iako su mu, kako kaže, vatrogasci oduvijek bili zanimljivi. Pravu strast prema tom pozivu razvio je nešto kasnije, pod utjecajem obitelji. Kako ističe, ključnu ulogu imao je njegov očuh, koji je radio kao voditelj smjene.
„Kad sam vidio kakav je to život, da stalno ima nešto novo i da nisi zatvoren u uredu osam sati dnevno – znao sam da je to za mene“, ispričao je. Govoreći o najzahtjevnijim intervencijama, ističe kako je teško izdvojiti samo jednu situaciju, jer je svaka priča za sebe. Ipak, posebno opasnima smatra požare u zatvorenim prostorima, poput podruma.
„Sve je zadimljeno, ne vidiš ruku pred sobom, a kamoli kolegu. Imaš osjećaj kao da si u labirintu, ne znaš što je oko tebe, a znaš da možda negdje ima i plinska boca“. U takvim trenucima, dodaje, presudni su smirenost i povjerenje u tim: „Moraš se pouzdati u kolege i biti samouvjeren. Nisi tu da bi odustao i izašao van“, zaključuje.
Zašto baš Spiderman?
Njegova druga, vedrija strana priče počinje još u djetinjstvu. Upravo ga je taj superheroj, kaže, najviše oblikovao.
„Spiderman je bio običan klinac koji je dobio moć i odlučio pomoći drugima. Mislim da svako dijete to ima duboko u sebi da ako može nešto napraviti, da napravi nešto dobro. Samo ja od toga nisam odustao“, objašnjava.
Iako je svojom pričom i angažmanom postao prepoznatljiv, ne smatra da ima „ekskluzivno pravo“ na ulogu Spidermana. Dapače, primjećuje kako se sve više ljudi odlučuje na slične inicijative.
„Spiderman nije moj izum, svatko to može raditi. Ali primijetio sam da ih ima sve više otkad sam krenuo“, kaže. Kroz smijeh se prisjetio i neobične situacije kada ga je jedan umirovljenik, također poznat po penjanju i nazivan „Spidermanom“, pozvao na svojevrsni dvoboj.
„Legenda od čovjeka, stvarno. Već smo se čuli, jako pristojan gospodin“, ističe. Do susreta ipak nije došlo zbog brojnih obveza, no ideja o zajedničkom druženju i dalje postoji govoreći da ga je htio „pozvati na penjanje, malo se podružiti i dati mu jedan svoj kostim, ali čovjek je visok 190 centimetara pa mu nije odgovarao“. Dodaje i kako bi mu rado pomogao nabaviti kvalitetniju opremu: „Kad sam vidio kakav kostim ima, baš sam poželio kupiti mu novi. Zaslužio je. Da se ja u tim godinama penjem po planinama – svaka čast, stvarno mu se divim“, zaključuje.
Visine, oprema i sigurnost
Njegovi nastupi često uključuju spuštanje s velikih visina no iza atraktivnih scena stoji ozbiljna priprema i oprema.
„Ograničen sam duljinom užeta – trenutno je to 20 metara, ali oprema drži i do tri tone. Ako se pouzdaš u opremu, siguran si“, kaže.
Iza takvih pothvata stoji i ozbiljna fizička priprema. Kako ističe, kondicija je nužna kako za vatrogasni posao, tako i za akrobacije koje izvodi navodeći da ide “svaki drugi dan na penjanje jer tu razvijaš snagu hvata, a to ti daje samopouzdanje kad si na visinama“. Iako kroz šalu napominje da uvijek može bolje, priznaje da je upravo u tom segmentu najjači. Dodaje da možda nije “najjači u svemu, ali da je definitivno najbolji penjač“. Što se tiče kostima, dodaje, ne traju dugo zbog zahtjevnih uvjeta, no nedavno su mu građani donacijom omogućili novi, kvalitetniji koji koristi isključivo za humanitarne akcije.
Podrška i planovi za dalje
Uz sve obveze, veliku podršku ima u privatnom životu.
„Imam curu koja me prati i pomaže. Bez nje to ne bi išlo“, iskreno priznaje. Iako mu je velika podrška, navodi kako zabrinutost ipak postoji – iako se o tome ne govori uvijek otvoreno.
„Mislim da se brine, ali ne želi to baš priznati“, kaže kroz osmijeh. Dodaje kako je na početku njihove veze ta zabrinutost bila izraženija, no s vremenom se smanjila, ponajviše zato što je njegova djevojka od početka bila svjesna kakav život vodi. i kako kaže Max: „Znala je kakva sam osoba i da sam već skakao padobranom više puta“, objašnjava.
Kada je riječ o budućim planovima, njegova želja ostaje jasna – nastaviti s humanitarnim akcijama, ali uz što više službenih dozvola govoreći da bi „volio dobiti više dozvola za spuštanja jer je to jako teško organizirati legalno, ali cilj mu je sve povezati s humanitarnim udrugama i razveseliti ljude posebno u Velikoj Gorici“, ističe, uz poruku: „Ako netko to čuje – dajte mi neki visoki neboder.“ Prisjetio se i jednog od zapaženijih pothvata – spuštanja s Hendrixovog mosta koje je privuklo velik broj građana. Iako prvotno nije planirao ići do kraja, odaziv publike promijenio je odluku.
„Mislio sam da će doći deset ljudi, a kad sam vidio koliko ih je zapravo došlo, rekao sam – sad se moram spustiti“, prepričava te naglašava kako je sigurnost uvijek prioritet.
„Uvijek sam osiguran na tri točke. I da jedna zakaže, oprema i dalje drži – može izdržati i do tri tone“, objašnjava. Ipak, priznaje da ponekad stvari ne idu potpuno po pravilima: „Za Hendrix sam si rekao – bolje tražiti oprost nego dozvolu“, kaže kroz smijeh, dodajući kako je nakon toga ipak dobio upozorenje da takve situacije ubuduće pokušava izbjeći.
Priča Maximiliana Bindernagela Vujnovića podsjetnik je da se heroji ne kriju samo u stripovima. Ponekad nose vatrogasnu opremu, ponekad kostim Spidermana, ali uvijek imaju istu želju – pomoći drugima.
Svečanu dodjelu nagrada Ponos Hrvatske pratite 28. ožujka 2026. u 16 sati na HTV 2.
Novi 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. predstavljen je jučer (utorak, 17.03.2026., početak u 19 sati) u posve ispunjenoj Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta. Na 270 stranica Ljetopisa 2025 predstavljen je bogati presjek života Grada Velike Gorice, kao što su 30 godina Grada Velike Gorice, 800 godina Plemenite općine turopoljske, kao i mnoge druge obljetnice udruga i društava Grada. Veliko bogatstvo života Grada prezentirano je kratkim podsjetnikom od početka do danas.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica Anita Pišković u ime domaćina pozdravila je predsjednika Gradskog vijeća Grada Velike Gorice Darka Bekića, članove Gradskog vijeća, predstavnike gradskih ustanova, institucija i udruga, autore priloga u Ljetopisu i predstavnike medija. Prigodnim riječima sve je pozdravio i Darko Bekić, koji je čest gost POU-a i s velikim zanimanjem prati sva događanja vezana za Učilište.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nešto više o Ljetopisu govorio je njegov urednik Stipo Bilić. Uslijedila je glazbena točka u izvedbi Tamburaškog sastava KUD-a Stari Grad Lukavec, koji je glazbom i otvorio sinoćnju promociju. Na 800 godina Plemenite općine turopoljske podsjetio je aktualni župan Juraj pl. Odrčić.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Grad Velika Gorica više od desetljeća provodi projekt ”Svako dijete ima pravo na obrazovanje”. Projektom je omogućeno školovanje djece s teškoćama u razvoju u redovnom odgojno-obrazovnom sustavu uz podršku pomoćnika u nastavi. O ovoj temi govorila je dr.sc. Arijana Mataga Tintor.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Učenici Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina su zajedno sa svojim nastavnicima uredili i obnovili češki povijesni avion Morava L-200 D, koji se nalazi ispred njihove škole i jedini je na području Hrvatske. O tome su govorili četiri učenika.
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 17.03.2026. Predstavljen 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju promocije Tamburaši iz Lukavca izveli su skladbu ”Divojačko kolo”. Voditeljica promocije bila je Mirjana Ćorić. Nakon predstavljanja Ljetopisa prijateljsko druženje nastavljeno je prigodnim domjenkom.
Galerija fotografija
-
HOTNEWSprije 6 danaGorica se još uvijek kreće – svake godine s još većim brojem sudionika
-
Sportprije 4 danaPetorica u kockastom: Uz igrače Gorice, tu je i dinamovac iz Šćitarjeva…
-
Vijestiprije 6 danaBrzi i žestoki: Velika Gorica – policija u noćnoj akciji iz prometa isključila 13 automobila
-
Sportprije 5 danaNula sa sadržajem: Gorica se iz Osijeka vraća s jednim i vrijednim bodom