Povežite se s nama

Vijesti

Prva polovica mandata gradonačelnika Ačkara: Velika Gorica nije bez razloga jedno od najpoželjnijih mjesta za život

U planu su brojni projekti, među ostalim gradnja kompleksa vanjskih bazena, besplatni gradski javni prijevoz, a od 1. rujna 2024.godine besplatan redoviti program predškolskog odgoja za svu djecu.

Objavljeno

na

Izvrsna suradnja s Vladom RH, ministarstvima, javnim poduzećima na brojnim projektima, najopsežniji program uređenja i asfaltiranja prometnica u povijesti grada, širenje kapaciteta postojećih vrtića i izgradnja novih vrtića, povećanje socijalnih izdvajanja, stipendiranja učenika i studenata, te preustroj Gradske uprave, racionalizacija i transparentnost u radu, pet je ključnih značajki koje su obilježile prvu polovicu mandata gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom, rečeno je, među ostalim, na konferenciji za medije.

– Nikada se u Velikoj Gorici nije više radilo i gradilo, nikada nismo imali toliko aktivnih projekata kao sada i gledajući samo aktualne projekte više od 20 milijuna eura bespovratnih sredstava uloženo je u Veliku Goricu kroz suradnju sa Vladom i ministarstvima. Najveći dio sredstava odnosi se na nove vrtiće, energetsku obnovu škola, izgradnju poduzetničkog inkubatora, obnovu prometnica, razvoj biciklističke infrastrukture. Javnosti najvidljivija podrška koju smo dobili je ona za izgradnju nogometnog kampa Hrvatskog nogometnog saveza u Velikoj Gorici što je rezultat cijelog niza aktivnosti u protekle dvije godine. Uistinu smo ponosni što možemo biti kuća i dom hrvatskog nogometa koji čitavoj naciji donosi toliko radosti – rekao je gradonačelnik.

10.02.2023. – Uređenje i asfaltiranje prometnice u Lazini Čičkoj – foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Istaknuo je izvrsnu suradnju i s javnim poduzećima, te pakete Vladinih mjera zahvaljujući kojima i Velika Gorica prolazi globalnu energetsku krizu bez poremećaja ili restrikcija. Podsjetio je kako je u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture osigurano više od 8 milijuna EUR za asfaltiranje prometnica.

– Zajedno sa sredstvima iz gradskog proračuna provodimo najintenzivniji program asfaltiranja prometnica u povijesti Grada, gdje god prođete vidjet ćete novi asfalt i vidjet ćete da se radi. Samo od početka ove godine asfaltirane su 43 nerazvrstane ceste, odnosno povučeno je više od 35 kilometara novog asfalta, a intenzivno asfaltiranje će se i nastaviti. Osim asfaltiranja cesta prioritet nam je i podizanje prometne sigurnosti, prvenstveno kroz izgradnju nogostupa u našim naseljima. Kad govorimo o asfaltiranju tu treba spomenuti Aglomeraciju čiji je sastavni dio asfaltiranje prometnica, gdje se moramo ispričati ali i zahvaliti sugrađanima koji su obuhvaćeni ovim zahtjevnim i kompleksnim projektom na strpljenju gdje trpe već dvije godine i prašinu i blato, jer to ne zaslužuju. No i to privodimo kraju i još jednom, jedino što možemo uz ispriku i zahvalu obećati da nećemo kao grad preuzeti nijednu prometnicu koja nije izvedena sukladno pravilima struke – najavio je.

Raspoloživi podaci o broju djece i obuhvatu institucionalnim predškolskim sustavom, pokazuju da je Grad Velika Gorica daleko iznad hrvatskog prosjeka, a čak i iznad prosjeka Europske unije. Samo u protekle dvije godine otvoreno 250 novih mjesta u objektima u Selnici, Lukavcu, Maloj Buni, Koprivničkoj ulici i u zgradi VG Goričanke.

– Tu nećemo stati, Grad se širi i nećemo dopustiti do kraja mandata da imamo neupisanu djecu u vrtić. Kao što je poznato iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurana su sredstva za gradnju još dva vrtića – u Kolarevoj ulici i Kurilovcu ukupnog kapaciteta 400 mjesta, te planiramo i urediti dodatne prostore u VG Goričanki za 120 djece – najavio je i dodao kako će od 1.rujna 2024.godine biti osigran besplatan redoviti program predškolskog odgoja za svu djecu.

Naš grad se izdvaja i kao lider u socijalnim izdvajanjima za najstarije građane, ali i učenike i studente.

– Već je postalo uobičajeno na nacionale televizije dolaze u naš grad kada rade priloge o uskrsnicama i božićnicama za umirovljenike jer smo grad koji isplaćuje najviše iznose uskrsnica i božićnica. Ove godine proširili smo opseg, odnosno broj umirovljenika koji imaju pravo na božićnice i uskrsnice, tako da će ove godine umirovljenicima biti isplaćen do sada najviši ukupan iznos. Kao Grad uveli smo i jedinstvenu financijsku potporu za sve srednjoškolce čime im želimo olakšati nabavu knjiga i nastavnog materijala, a obzirom da učenici osnovnih škola imaju besplatne udžbenike i radne materijale, to znači da osiguravamo financijsku potporu za sve naše učenike i osnovnih i srednjih škola – rekao je gradonačelnik i podsjetio kako je Velika Gorica i dobitnik nagrade kao veliki Grad koji najviše izdvaja za predškolski odgoj i obrazovanje.

Istaknuo je kako su najavljeni preustroj Gradske uprave dovršili već u prvoj polovici mandata, smanjen je broj upravnih tijela i pročelnika (s 12 na 9), a smanjen je i broj zaposlenih u Gradskoj upravi, po prvi puta otkad Velika Gorica ima status grada.

– Velika Gorica je s današnjim danom apsolutno transparentan Grad. Od danas sve gradske isplate i svi računi javno su dostupni preko gradskih Internet stranica, svaki građanin može vidjeti na što je utrošen svaki euro ne samo kad je u pitanju Gradska uprava, već i svi proračunski korisnici poput vrtića, škola i ostalih ustanova, a kako bismo još više bili na usluzi građanima početkom mjeseca produženo je i radno vrijeme Gradske uprave do 17 sati – rekao je.

Brojni su planovi i niz projekata pred gradonačelnikovim timom i za iduću polovicu manda, pri čemu se očekuje daljnja potpora Vlade i ministarstava.

– Centar za starije osobe je najvažniji socijalni projekt u našem gradu u godinama pred nama, za sufinanciranje smo prijavili i projekt vanjskih bazena pored postojećeg zatvorenog bazena. Što se tiče javnog prijevoza, otvoren je novi natječaj, s novim prijevoznikom uvode se i nove linije prema željezničkom kolodvoru, Velikoj Mlaki, poslovnoj zoni Meridian 16 i kružna linija po Velikoj Gorici, a lokalni prijevoz na području Velike Gorice s novim prijevoznikom bit će besplatan. Važno je pojasniti da se to ne odnosni na linije prema Zagrebu na kojima će i ubuduće voziti ZET. Nastavit će se i s ulaganjima u ostalu sportsku infrastrukturu, planira se i još jedna trenažna dvoranu za dvoranske sportove, sufinanciranje očekujemo i za novi autobusni terminal, a u suradnji s HŽ-om priprema se i uređenje željezničke stanice u Velikoj Gorici, dok Hrvatske ceste pripremaju projekt uređenja istočnog ulaza u Veliku Goricu kojim bi se smanjile gužve koje se tamo stvaraju – najavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Aktivno se radi i na uspostavi Medicinskog centra u sklopu Doma zdravlja. Formirana je Radna skupina koja je razradila plan aktivnosti i postignut je načelni dogovor oko prostora, pa je sljedeći korak projektiranje i uređenje prostora za ordinacije, a u u suradnji sa zagrebačkim KBC-ima dovest će se specijalisti u Veliku Goricu.  Ove godine se završava izgradnja i opremanje Poduzetničkog inkubatora u Podložnici, kapitalnog projekta za razvoj poduzetništva u našem gradu.

– Velika Gorica danas je investicijski najaktivniji grad u Republici Hrvatskoj. Poslovna zona Rakitovec je rasprodana, a poslovna zona Meridian 16 je u potpunosti popunjena. Pred nama je i otvaranje nove poslovne zone u Kušancu, a vjerujem da taj poduzetnički zamah neće stati s ovim postojećim poslovnim zonama. Velika Gorica je danas jedno od najpoželjnijih mjesta za život u Hrvatskoj, a potvrda toga su i podaci Državnog zavoda za statistiku, gdje je Gorica prva na listi hrvatskih gradova u odnosu doseljenih i odseljenih stanovnika. Postoji još niz problema koje trebamo riješiti i nećemo od toga bježati, upravo zato imamo još pola mandata kako bismo barem većinu problema sukladno našim proračunskim mogućnostima i riješili – zaključno je poručio gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar.

CityLIGHTS

Polnoćka u župnoj crkvi Kravarsko

Objavljeno

na

U župi uzvišenja Svetog križa Kravarsko i ove je godine služena tradicionalna polnoćka. Misu je služio vlč. Hrvoje Zovko, a uveličali su je župni zbor uz pratnju tamburaškog sastava izvođenjem prigodnih pjesama. Nakon svete mise organizirano je druženje mještana u društvenom domu Kravarsko. Crkva u Kravarskom sagrađena je u vremenu između 13. i 14. stoljeća, a crkva je velika oštećenja doživjela tokom II svjetskog za vrijeme bombardiranja Kravarskog . Nakon drugog svjetskog rata crkva je obnovljena, ali je i gotovo potpuno srušena u razornom potresu koji je pogodio Petrinju krajem 2020. godine.  Posljedice potresa su bile katastrofalne te je crkva u potpunosti srušena i 2023. godine izgrađena nova, uz zadržavanje identičnog oblika.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Božićni običaji “kak negda” – u Turopolju su Badnjak i Božić više od blagdana

U središtu običaja oduvijek su bile žene kao čuvarice doma, vjere i predaje.

Objavljeno

na

U vrijeme prije televizora… tako bismo mogli datirati današnju priču, koja svjedoči o istinskoj povezanosti u obitelji i ritualima Turopoljaca i Turopoljki u božićno vrijeme. 

Da ne bi bilo zaboravljeno, ostalo na vremenskoj crti koja blijedi kako starije stanovništvo nestaje, Etno udruga Kurilovec svojevremeno je snimila predstavu Nešto staro, nešto novo gdje je ekranizirala “Božić kak negda”, po ideji Stjepana Dianeževića i uz pomoć članova KUD-a Nova zora iz Donje Lomnice. 

Zanimljivo je prisjetiti mlađe generacije svakog Badnjaka i Božića na način kako su naši preci njegovali osjećaj blagdana, posebice jer ćemo danas teško naći kuću u kojoj žive tri generacije.

 

– Tekst je napisao Stjepan Šipušić Kazo a u tom kratkom filmu od 15 minuta snimanom 2018. godine, možete točno vidjeti običaje kak’ su nekada bili, jer smo snimili točno po sjećanjima starijih ljudi. Htjeli smo zabilježiti i pokazati bogatu tradiciju, odnosno božićne običaje u Turopolju i Velikoj Gorici kroz tri generacije koje se za Božić okupljaju u svom domu. Svak’ radi svoje, ali se točno znalo što rade djeda i baka, mama i tata, a što djeca koja su non-stop za kompjuterom i mobitelom, i onda tu dolazi do malih razmirica i neslaganja – prisjetila se predsjednica udruge Snježana Dianežević. 

Blagdani su bili jedan sveti trenutak zajedništva, pamćenja i zahvalnosti. U središtu tih običaja od uvijek bile žene – čuvarice doma, vjere i predaje.

Njihove su ruke sijale pšenicu na svetu Luciju, pripremale su badnjačku večeru, prostirale slamu, palile svijeću oko koje se obitelj okupljala u tišini, molitvi i miru. 

-U takvim trenucima se rađala i božićna pjesma, tiha, ali snažna. Pjevalo se u kući, na putu prema polnoćki i nakon nje, kao iskrena radost zbog samog rođenja Spasitelja. Tom pjesmom se prenosila vjera, ljubav i identitet našeg kraja iz generacije u generaciju – ispričala je Snježana i podsjetila kako ta tradicija i dalje živi. 

-Tu bogatu baštinu s ponosom nastavljamo kroz naše KUD-ove i etno udruge. Tako KUD Nova Zora, čija sam ja članica, ali i naša brojna društva, čuvaju tu turopoljsku riječ, pjesmu i nošnju, i ne samo kao uspomenu, nego kao živu tradiciju – dodala je.  

Iako se vremena mijenjaju, uvijek ostaje ista nit vodilja. Zajedništvo u ritualima, koji nagovješćuju Božić. 

-Nekad se umjesto modernog bora kitila jednostavna grana bora ili borovica, koju su otec i najstariji sin išli birati u šumu i donijeli su doma. Tada se ona kitila orasima, lješnjacima, žirom ili bombonima u šarenom papiru koje su pripremali djeca i žene, a kasnije su se ukrasi razvili u današnji tradicionalni bor. Zatim su dodavali jabuke božićnice koje su bile pod borom, u takozvanoj grovači, kaže Snježana.

Ono po čemu je još Badnjak bio poseban je i – slamica.  Unosila se na Badnjak u kuću i to je bio zadatak najčešće najstarijeg muškarca u obitelji, uz pratnju najčešće muškog djeteta koje je nosilo badnje svjetlo, odnosno lampaš. Oni ulaze u kuću simbolizirajući štalicu u kojoj se rodio Isus. Slama se rasprostrla ispod stola i pokraj stola i djeca su se tu igrala, skakala, ležali su na slamici i najljepši osjećaj je bio taj da je obitelj na okupu.  

-Za razliku od današnjeg posvećivanja velike pažnje u biranju skupih poklona, prije uopće nije bilo poklona pod borom, jer je najveći dar bila jabuka božićnica, Danas  je to sve materijalizirano i izgubilo je onu svoju pravu čar Božića – podsjeća naša čuvarica tradicije i običaja, a moramo se složiti s njom. Prije je ta jednostavnost i duboko proživljavanje Božića budilo u svim članovima obitelji osjećaj povezanosti i uzajamnu ljubav. 

-Moramo zato prenositi našoj djeci tu našu bogatu tradiciju, našu baštinu, da znaju kako se to nekada radilo i da je Božić doista vrijeme okupljanja, zajedništva i mira u kući, u domu i u jednoj obitelji. Zato mi je drago što mogu i ovom prilikom podsjetiti čitatelje da su u Turopolju Badnjak i Božić više od blagdana – poručila je Snježana. 

(FOTO: Etno udruga Kurilovec)

Nastavite čitati

Vijesti

Betlehemsko svjetlo na Badnjak stiglo u Gradsku upravu

Izviđači Turopoljske udruge skauta “Tur” na Badnjak su tradicionalno donijeli Betlehemsko svjetlo u zgradu Grada Velike Gorice, gdje su ga predali gradonačelniku Krešimiru Ačkaru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Betlehemsko svjetlo, simbol mira i nade, na sam Badnjak stiglo je u zgradu Gradske uprave u Velikoj Gorici. Donijeli su ga članovi Turopoljske udruge skauta “Tur”, koji su svjetlo uručili gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i njegovim suradnicima, nastavljajući dugogodišnju tradiciju koja se u gradu njeguje uoči Božića. “Neka svjetlost Betlehemska bude stalno prisutna u ovoj zgradi i u vašim srcima, kako biste dobro vidjeli i prepoznali stvarne potrebe građana našeg grada i kako biste na njih odgovarali pravovremeno, vođeni argumentima, mogućnostima i logikom, no prije svega srcem”, poručili su skauti.

Riječ je o svjetlu koje svake godine u vrijeme došašća započinje svoje putovanje iz Betlehema, iz Bazilike Rođenja Isusova, a potom se širi diljem svijeta. Tradicija je započela 1986. godine u Austriji, a hrvatski izviđači donose Betlehemsko svjetlo u Hrvatsku već 33 godine zaredom, nakon središnjeg multikonfesionalnog slavlja u Austriji. Pokrovitelj ove inicijative u Hrvatskoj je predsjednik Hrvatskog sabora.

Nakon dolaska u zagrebačku katedralu, velikogorički izviđači prenijeli su svjetlo u svoj grad. Već na blagdan svete Lucije, zaštitnice Velike Gorice i Turopolja, svjetlo je doneseno na Lucijsko spravišće Plemenite opčine turopoljske, u Povorku svjetla te na večernju misu u župnoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije. U danima koji su slijedili izviđači su Betlehemsko svjetlo dijelili župljanima diljem Velike Gorice i okolice, noseći poruku mira, ljubavi i brige za bližnje. Svjetlo je tako stiglo u više župnih zajednica na području grada, ali i u Ščitarjevo, Novo Čiče, Petrovinu Turopoljsku, Gradiće, Donju Lomnicu te Veliku Mlaku, gdje je doneseno na zornicu 23. prosinca. Iz udruge poručuju kako im je želja iduće godine svjetlo donijeti i u Mraclin, Buševec i Mičevec.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Božji dolazak k nama: Božićna poruka i blagoslov župnika Ivana Norberta Kopriveca

Objavljeno

na

Slavimo Kristov dolazak na svijet!

Trenutak neraskidive povezanosti neba i zemlje, neka nas ispuni zahvalnošću i mirom, neka nam bude podsjetnik da je maleno dijete u jaslama donijelo čistu ljubav među ljude.

Pogledajte i poslušajte riječ Božju župnika Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije Ivana Norberta Kopriveca:

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Andrejeva božićna čarolija – iz Ščitarjeva do kuće Djeda Božićnjaka!

Obitelj Gričar donosi zimsku bajku Arktičkog kruga

Objavljeno

na

(Foto: Privatni album obitelji Gričar)

U periodu godine kada su noći duge, dani kratki, a hladnoća nas drži u zagrijanim domovima, božićno vrijeme svakako je jedno od najtoplijih u godini. Kršćanski blagdan slavlja rođenja “malogaBoga” tijekom stoljeća je poprimio zapadnjačku tradiciju, a dobroćudni djed duge bijele brade i crvenog odijela s vrećom poklona na leđima – svima se uvukao pod kožu.

U potrazi za zimskom avanturom i domom “pravog” Djeda Božićnjaka bila je obitelj Gričar iz Ščitarjeva, a vrlo lako su turopoljsku blagu zimu zamijenili s Laponijom – domovinom omiljenog božićnog lika i temperaturama 40 stupnjeva ispod nule.

Podijelili su svoje dojmove i razuvjerili nas da krajnji sjever i nije tako nedostižan, da Rovaniemi, glavni grad finske Laponije, skriva nevjerojatne atrakcije, ali i da hladni Arktički krug nije tako nemilosrdan i grub.

Iako to nije putovanje s etiketom “čas posla”, izravni charter let avionom iz Zagreba traje samo 3 i pol sata. Gričari su imali opciju presjedanja u Frankfurtu, pa je put bio nešto duži. No, nakon slijetanja na snježno-bijelu pistu – samo se treba dobro “zabundati”…

-Dojam tamo je jako poseban, priroda je predivna, sve je puno tiše i puno mirnije nego kod nas. Jako je hladno, ali ugodno hladno, većinom po danu je -25, iako dana baš nema dugo, većinom su noći, a noći su jako duge. Najhladniji dan koji smo tamo doživjeli imao je temperaturu zraka -39! Ali, snijeg i hladnoća uopće ne smetaju zato što su baš dio tog posebnog ugođaja. U biti svi tamo dolaze radi sela Djeda Božićnjaka i naravno, da vide “onog pravog”  – kaže Andrej i priznaje kako mu je to bila velika želja još dok je bio mali.

-Ispunio sam si želju iako sam već prešao četrdesetu, a htio sam taj doživljaj priuštiti i svom sinu. Za njega je to bilo fenomenalno, a supruga je rekla da je to jedno od najboljih putovanja ikad, iako često putujemo na daleka putovanja, dva do tri puta godišnje. Njoj je to bilo baš onako wow i jedva čeka da se ponovno vratimo tamo, jer nismo uspjeli sve vidjeti. No, ono što smo vidjeli je fascinantno – Pošta Djeda Božićnjaka pred kojom su kolone do 50 metara, jer svi žele poslati razglednice svojim obiteljima, i to s posebnim pečatom od djeda. Iako pošta putuje na odredište od 2 do 3 tjedna, isplati se čekati kod pretinaca od svih država svijeta, pa tako i naše države, s natpisom Kroatija – prisjetio se Andrej.

 

Jedna od prepoznatljivih fenomena je polarna svjetlost, no kako nam je ispričao naš putoholičar, to je škakljiva stvar – treba ju uloviti!

-Dva puta smo je ganjali, nažalost nismo uspjeli vidjeti pravu polarnu svjetlost. Vidjeli smo nešto u obrisima, a fotografiju za uspomenu je slikao naš vodič dan prije nego što smo mi došli. Baš je bilo tmurno vrijeme i nažalost ne vidi se uvijek. To je jedan od razloga zašto bi se vratili opet. Možda uspijemo u trećem mjesecu kada ćemo ići u Reykjavik na Islandu, no Laponija nam je i dalje zemlja u koju bi se vratili. Ne samo zbog toga. Recimo, stanovnici Laponije Sammi su jako ljubazan narod, i ovako na cesti pozdravljaju, kao što se nekoć kod nas pozdravljalo, a i stvarno drže do čistoće i reda. Ceste se čiste i po noći i nema alkohola iza 10 sati, pogotovo ne u dućanu – ispričao je Andrej, a ono što ih je još fasciniralo je vožnja Haskijima.

-To je bilo mrak, meni je to bio najbolji dio! Imate raznih izleta, pa recimo možete birati vožnju sa sobovima, a mi smo imali laponsku utrku. Vozili smo naizmjence supruga i ja, a bilo je jako hladno, to je bio taj dan od –39 stupnjeva kada nam se i kosa smrzla. Bez obzira na toplu odjeću, grijače na rukama i nogama, stvarno je bilo jako hladno, priča Andrej i dodaje kako mrak pada jako rano, pa je noćna vožnja bila fenomenalna jer to dosad nisu imali priliku raditi u životu.

-Upravljaš saonicama koje vuče 5 do 7 haskija kojima ti upravljaš i imaš jednu oprugu za kočenje prije svakog zavoja! Ali nismo mi jedini na ruti, tako da treba držati razmak…Poslije toga smo se ugrijali uz vrući čaj, domaći kuhani rum i domaće slastice u iglu-kući. No, ipak, priča nam dalje Andrej, piće broj jedan je – Glogi.

-To je njihovo tradicionalno piće, porijeklom je u originalu iz Švedske i prodaje se na svakom ćošku. Jako je fin, a većinom je to crveno kuhano vino sa zvjezdicama i klinčićima, a dječja verzija je kuhani sok od jabuke s klinčićem i šećerom, i to je, priznaje Andrej, odlično za ugrijati se na 20 ili 30 stupnjeva u minusu.

Ali, glava atrakcija ipak je Djedica.

Iako je najpoznatiji zimi, Djed Božićnjak je u svom domu dostupan tijekom cijele godine, tako da je ovo putovanje na popisu svakog putoholičara “koji drži do sebe”. Jer, posjet pravom selu Djeda Božićnjaka, na čijem se ulazu čeka u dugačkom redu, čak više od sat i pol, nitko ne želi propustiti – svi žele sliku s Djedicom.

-Cijelo selo je stvarno mrak, svaka kućica nešto novo krije, poput kuće Djeda Mraza i kuće Bake Mraz, sve je puno ljudi i djece koja se igraju na svakom koraku. A također je i jako puno restorana s vrhunskom tradicionalnom hranom. Mi smo, uz prethodnu rezervaciju tjedan dana unaprijed, naručili soba u umaku sa pire krumpirom. Fenomenalno sporo kuhano meso kroz 12 sati i kod njih je to kao nama teletina – završio je priču ovaj svjetski putnik iz našeg susjedstva.

Putopis s potpisom obitelji Gričar odlična je ideja za putovanje, posebno sada, kada je u zraku božićna čarolija.

 

Inače, obitelj Gričar iz Ščitarjeva je već vidjela pola svijeta. Andrej je inače zapovjednik na velikoj super jahti koja plovi po cijelom svijetu, tako da ga u komadu nema doma 6 do 7 mjeseci. No, kad je “van dužnosti” ili uhvati malo lufta putuje sa suprugom Josipom i sinom Ianom. Tako da su bili na Karibima, Africi, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Kubi, Tajlandu, Kambođi, Dubaiju…U biti svaki slobodan trenutak idu na put. 

(Razgovarala: Gianna Kotroman)

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno