HOTNEWS
Prošle godine u Velikoj Gorici prikupljeno više od 230 tona staklene ambalaže
S obzirom na sve veće onečišćenje odvojeno prikupljene staklene ambalaže u spremnicima VG Čistoće, najavili su nadzor kvalitete njihovog odvajanja u stambenim zgradama.
Staklo je vrlo vrijedna sirovina. Osim što je ekološki prihvatljiva potpuno prirodna sirovina, jedan je od najzdravijih materijala za ljudsku uporabu. Stakleni proizvod može se potpuno reciklirati i do 30 puta. Stakleni ambalažni otpad čini više od 7 % kućnog otpada, a u to se najčešće ubrajaju: staklene boce, staklenke, stakleno posuđe i slični predmeti. Prvi stakleni predmeti, staklene perle, proizvedeni su još u drevnom Egiptu prije 6000 godina, a staklene vaze i posude datiraju unazad i 3500 godina. Prema nekim izvorima, ljudski preci koristili su prirodno vulkansko staklo, opsidijan, za izradu oruđa i oružja još u paleolitiku, prije nevjerojatnih 700.000 godina.
Da bi staklo ostalo u procesu kružnog gospodarenja otpadom, od iznimne je važnosti da se pravilno odvojeno prikuplja. U Velikoj Gorici postoji nekoliko načina prikupljanja otpadnog stakla: odvojeno prikupljanje u domaćinstvu, reciklažna dvorišta te javni spremnici. Važna je također i čistoća samog materijala, što znači da staklena ambalaža treba biti isprana, bez poklopca i bez ostataka sadržaja, zbog održavanja čistoće sakupljenog materijala i spremnika te sprječavanja širenja neugodnih mirisa.
U 2023. godini kroz reciklažna dvorišta u Velikoj Gorici sakupilo se 60,42 tona staklene ambalaže, kroz sustav zelenih otoka 111,06 tona staklene ambalaže a u zgradama je odvojeno prikupljeno 58,87 tona staklene ambalaže. Prednosti staklene ambalaže su mnogobrojne jer staklo ne korodira, nije propusno, ne utječe na kvalitetu proizvoda koji se u njemu nalazi a može se i 100 % reciklirati. Staklo je savršeni primjer poštivanja prva 3 najvažnija koraka gospodarenja otpadom, počevši od prevencije i ponovne uporabe, pa sve do recikliranja.
– Posljednjih mjeseci svjedočimo sve većem onečišćenju odvojeno prikupljene staklene ambalaže u našim spremnicima, osobito u stambenim zgradama. Ambalaža često nije isprana, u njoj se nalazi miješani komunalni otpad, plastične vrećice kao i oštri metalni predmeti. Takav materijal se ne može iskoristiti za recikliranje te postaje neupotrebljiv i mora se odložiti na odlagalištu komunalnog otpada, što je višekratna okolišna i financijska šteta – ističu iz VG Čistoće.
Stoga će VG Čistoća provoditi nadzor kvalitete odvojeno prikupljene staklene ambalaže u stambenim zgradama.
– Ukoliko se utvrdi nepravilnost, korisnicima će biti ostavljena obavijest s molbom da obrate pažnju na svoj ambalažni stakleni otpad i uputama kao pravilno odvojiti otpad. Također, u planu je postavljanje novih naljepnica na spremnike za staklo s ciljem što veće količine odvojeno prikupljenog stakla, kao i čistoće prikupljenog materijala – govore iz ove goričke komunalne tvrtke.
Odvojenim prikupljanjem otpadnog ambalažnog stakla štedi se prostor na odlagalištima otpada, smanjuje se korištenje izvorne neobnovljive sirovine od koje se staklo proizvodi, štedi se energija te smanjuje onečišćenje zraka, vode i tla.
– Hvala Vam što pravilno odvajate otpad! – ističu iz Čistoće.
CityLIGHTS
Mališani iz Lojtrice zasadili drvo i obilježili Dan planeta Zemlje
Samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!
HOTNEWS
FOTO Jurjevski krijes u Velikoj Mlaki – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta
Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajednitvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”
Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka
Galerija fotografija
CityLIGHTS
FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
-
HOTNEWSprije 6 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 5 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 5 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
CityLIGHTSprije 1 danHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’