Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.

Pred nama su tri dana ispunjena hranom, glazbom, tradicijom i sadržajima za djecu, a sve je raspoređeno tako da se bez žurbe može uhvatiti ponešto za svaki ukus. Ako još nemate plan za vikend, U nastavku donosimo pregled svih događanja.

Petek na Gorice uz BBQ prvake

Petak, 8. svibnja, rezerviran je za novo izdanje Petka na Gorice u Parku Plemenite općine turopoljske. Program ujutro ostaje u poznatom ritmu uz Mljac i Art plac, no glavni naglasak ovoga puta je na popodnevnom dijelu koji donosi dvije zanimljive gastro priče. Prva dolazi iz svijeta ozbiljnog roštiljanja, u Veliku Goricu stiže BBQ Hot Yard, ekipa koja je nedavno osvojila titulu Grand Championa na međunarodnom BBQ natjecanju u Austriji. Posjetitelji će ih moći uloviti već od 16 sati na burger corneru, gdje će se nuditi burgeri, pulled pork i brisket sandwich.

Sat kasnije, od 17 sati, slijedi otvoreni BBQ masterclass u slijedovima. Prijave nisu potrebne, a sudjelovanje i degustacija su besplatni. Posjetitelji će moći pratiti pripremu brisketa, rebara i krilaca, postavljati pitanja i kušati zalogaje

Drugi degustacijski kutak vodi u “Gljive na Gorice” donose lokalnu priču u kojoj sudjeluju velikogorički gljivari i učenici Srednje strukovne škole Velika Gorica. Gljive će se nuditi kroz više varijanti pripreme, a cilj je posjetiteljima približiti ovu namirnicu i način na koji se uklapa u lokalnu gastronomiju.

Također, od 17 sati u parku nastupa Glazbeni centar MIF.

Proslava Dana mjesta u Lukavcu

U Lukavcu se nastavlja obilježavanje Dana mjesta uz program koji se proteže kroz cijeli vikend. U petak je na rasporedu folklorijada i stare seoske igre za djecu, no subota donosi središnji kulturni dio.

U Lukavcu se nastavlja obilježavanje Dana mjesta uz program koji se proteže kroz cijeli vikend. U petak je na rasporedu folklorijada i stare seoske igre za djecu a neke od njih su graničar, hodanje s jajetom u žlici, prenošenje vode, povlačenje užeta i hodanje sa zavezanim nogama.

Dan kasnije, u subotu u 19 sati, u Društvenom domu Lukavec, održava se godišnji koncert KUD-a “Stari grad Lukavec”, uz goste iz Ogranka seljačke sloge Buševec.ž

Završnica VG Brass festivala

Istoga dana, u 18 sati, u sklopu VG Brass festivala održava se koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica i američkog Christopher Newport University Wind Ensemblea. Kao solistica nastupa dr. Rachel Holland, a uključuju se i trubači Umjetničke škole Franje pl. Lučića.

Već sljedeći dan, u nedjelju 10. svibnja, festival završava u 20 sati nastupom Mariachi Los Caballeros.

Turopoljski Chill & Grill

Od 12 sati Etno naselje Novo Čiče postaje domaćin 8. izdanja Turopoljskog Chill & Grilla. Glavni dio programa je natjecanje u pripremi roštilja, a uz to se ocjenjuje i najbolja turopoljska gibanica.

Posjetitelje očekuje cjelodnevna ponuda hrane i pića s naglaskom na domaće specijalitete, a događaj je zamišljen kao opušteno druženje u prirodi, pogodno i za obiteljski izlet.

Organiziran je i Old timer show gdje će već svima poznati Oldtimer klub Turopolje predstaviti svoja vozila.

“Vlak u snijegu” na peronu Glavnog kolodvora

Nedeljna večer može završiti i filmski u Zagrebu se u 20 sati na 1. peronu Glavnog kolodvora, gdje seprikazuje kultni film “Vlak u snijegu”. Projekcija je dio programa “Zagreb – filmski grad”, a organizira se povodom 50 godina ovog dječjeg klasika.

Ulaz je slobodan, a projekcija je prilagođena slijepim, slabovidnim, gluhim i nagluhim osobama te se održava u suradnji s programom “Film svima”.

Stoga iskoristite priliku da ovaj vikend provedete veselo jer izbor je velik. od hrane i besplatnih degustacija do koncerata, folklora i sadržaja za djecu.

Trudnoća i dolazak djeteta među najvažnijim su životnim događajima, ali uz uzbuđenje i radost donose i niz promjena koje nisu uvijek jednostavne. Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja majki, koji se obilježava 7. svibnja, stručnjaci ponovno upozoravaju na problem o kojem se još uvijek nedovoljno govori. mentalne poteškoće u trudnoći i nakon poroda su česte, a velik broj žena kroz to prolazi bez podrške.

Prema istraživanjima, jedna od pet žena razvije određene psihičke teškoće tijekom trudnoće ili nakon poroda. Ako se takvi problemi na vrijeme ne prepoznaju i ne liječe, mogu ostaviti posljedice ne samo na majku, nego i na dijete te obiteljsku dinamiku.

Ipak, ono što najviše zabrinjava nije samo broj žena koje se s time suočavaju, nego činjenica da pomoć često izostane. Procjenjuje se da čak 75 % žena koje imaju poteškoće mentalnog zdravlja u tom razdoblju ne dobije odgovarajuću pomoć. Razlog je najčešće kombinacija prešućivanja, neprepoznavanja simptoma i toga da se žene ne usmjeri na mjesto gdje mogu dobiti stručnu podršku.

Dio problema je i stigma. Mentalne poteškoće i dalje se često doživljavaju kao nešto što treba “pregrmjeti”, a kod trudnica i majki ta se očekivanja dodatno pojačavaju. Mnoge žene ne žele priznati da se osjećaju loše, a neke se boje osude okoline ili vlastitog osjećaja krivnje. Stručnjaci ističu da trudnoća i razdoblje nakon poroda nisu samo fizička promjena, nego i biološka, psihološka i socijalna prilagodba. Tijelo prolazi snažne hormonalne promjene, imunološki sustav se prilagođava, mijenja se i mikrobiom, a zabilježene su i promjene u mozgu koje pomažu pripremi za brigu o djetetu. Sve su to prirodni procesi, ali kod dijela žena takve promjene mogu povećati ranjivost za razvoj depresije, tjeskobe ili drugih poteškoća, osobito ako se istovremeno pojave stres, iscrpljenost ili nedostatak podrške.

26.08.2015., Zagreb – Djecji dom Zagreb zbrinjava djecu bez roditelja ili bez odgovarajuce roditeljske skrbi, djecu ciji je razvoj bio ugrozen u vlastitim obiteljima, te trudnice i majke s djecom. Pruza im smjestaj, strucnu i materijalnu podrsku i sigurnost, te obrazovanje u skladu s dobi i mogucnostima djeteta. Dom skrbi o 220 djece u dobi od 0 ? 21 godinu. Djeluje u sustavu Ministarstva socijalne politike i mladih RH. “nPhoto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Najpoznatiji pojam u javnosti je postporođajna depresija, no stručnjaci naglašavaju da se problemi ne javljaju samo nakon poroda. Ranjivost može početi već u trudnoći i potrajati do godinu dana nakon rođenja djeteta. Kod velikog broja žena javlja se takozvani “baby blues”, odnosno kratkotrajna postporođajna tuga koja je vrlo česta i obično prolazi u prvih deset dana nakon poroda. No kod dijela majki simptomi se ne povuku, nego se razviju ozbiljnije poteškoće poput peripartalne depresije. Ona može uključivati stalni umor, gubitak energije, tjeskobu, zabrinutost, osjećaj srama i krivnje te poteškoće s koncentracijom i donošenjem odluka.

Osim depresije, prisutni su i anksiozni poremećaji, o kojima se govori znatno manje. Kod nekih žena javlja se intenzivan strah od poroda, koji u određenim slučajevima može poprimiti razinu fobije. Spominju se i opsesivno-kompulzivne smetnje koje se često vrte oko sigurnosti djeteta, a mogu prerasti u ponavljajuće rituale koji iscrpljuju i otežavaju svakodnevno funkcioniranje.

Posebno osjetljiva tema je postpartalna psihoza, koja je rijetka, ali ozbiljna i zahtijeva hitno liječenje. Može uključivati halucinacije, neobične misli i ponašanja te opasne ideje usmjerene prema sebi ili djetetu, zbog čega stručnjaci naglašavaju važnost brze reakcije okoline.

Mentalne poteškoće u ovom razdoblju ne ostaju samo na razini osobnog problema. Stručnjaci upozoravaju da mogu utjecati na zdravlje majke, ali i na odnos s djetetom, partnerske odnose te funkcioniranje cijele obitelji. U priopćenju se navodi i da majčino mentalno stanje može imati snažan utjecaj na odnose unutar obitelji, uključujući i odnos oca s novorođenčetom.

Iako su programi usmjereni na mentalno zdravlje trudnica i majki još uvijek u razvoju, postoje mjesta gdje se može dobiti pomoć. Žene se mogu obratiti Savjetovalištu Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije na broj 01/3313-031, kao i savjetovalištima zavoda u drugim županijama. Klinika za psihijatriju Vrapče pokrenula je program “Postnatal”, namijenjen rodiljama i majkama djece do dvije godine, s ciljem prevencije, ranog prepoznavanja i liječenja poteškoća.

Svjetski dan mentalnog zdravlja majki podsjetnik je da briga o majci ne završava porodom. Emocionalno zdravlje dio je opće brige o zdravlju, a traženje pomoći nije znak slabosti, nego znak da osoba želi ponovno uspostaviti ravnotežu u razdoblju koje donosi velike promjene.