ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Proračun rebalansom smanjen za 73 milijuna kuna, najveći teret na komunalnom odjelu, najavljen i nadzor

Ministarstvu financija podnesen zahtjev za proračunski nadzor.

Objavljeno

na

Izglasavanje rebalansa proračuna za 2020. godinu, kojim su umanjeni ukupni prihodi i primitci za 44,8 milijuna kuna, a ukupni rashodi za 73 milijuna kuna prethodilo je usvajanju prijedloga proračuna za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu.

-Novim je planom prvotni proračun umanjen za 8,4 posto što se tiče ukupnih prihoda i primitaka te 13,66 posto ukupnih rashoda. Uz to, pokriven je manjak iz protekle godine u visini 29 milijuna i 759 tisuća kuna, a 2 milijuna 204 tisuće kuna prenesenog je proračunskog viška.- pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za financije Žaneta Štefančić.

-Činjenica je da Grad Velika Gorica s rebalansom za 2020. godinu ulazi zadnja od svih gradova u Republici Hrvatskoj. To je potpuno neprihvatljivo. Ovaj rebalans je sfera znanstvene fantastike. Kada smo imali polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za ovu godinu, tamo smo ustanovili da imamo manjak poreznih prihoda od 31,5 milijuna kuna. Tada sam rekao da druga polovica godine neće biti puno bolja, te da može biti eventualno jednaka i da očekujem manjak po toj stavci minimalno 40 i više milijuna kuna. I evo nam rebalansa, a Grad po poreznim prihodima 2020. godine ima korekciju od 0,00. Što nam to govori? Kad se radio proračun za ovu godinu da je netko predvidio lockdown, uhićenje gradonačelnika, i ne da nije planirao lipu manjka, nego ni lipu viška. Želim napomenuti da proračun nije šala, reguliran je zakonom o proračunu koji se bazira na proračunskim načelima. Smatram ovaj proračun krivotvorinom i jutros sam podnio zahtjev za proračunski nadzor Ministarstvu financija. – rekao je vijećnik Alan Šembera.

– Ova godina bila je turbulentna, napravljen je ozbiljan rez što se tiče proračuna, prihodi su smanjeni za 44 milijuna kuna, a rashodi na 73 milijuna kuna. Obzirom na sve što se događalo u ovoj godini, kako je krenulo od ožujka, a traje i danas ovaj rez bilo je jedino logično rješenje. Komunalni odjel podnio je najveću žrtvu s 45 milijuna kuna. Većina projekata iz ove godine prebačena je na slijedeću godinu i njihova realizacija ne bi trebala biti upitna. Drago mi je što plaće zaposlenicima nisu dirane, i da je to ostalo isto, no menadžment, pročelnici i ravnatelji su podnijeli teret rezanja. Svi zaposlenici će dobiti božićnice, a dobit će ih i umirovljenici. Socijalna komponenta proračuna nije dirana. Također, treba istaknuti kako Grad uredno podmiruje svoje obveze, otplata kredita nije došla pod upitnik, projekti koji su napravljeni su plaćeni. – istaknuo je vijećnik Darko Bekić.

Vijećnik Damir Šimunić u ime kluba SDP-a smatra kako proračun nije ispunio svoju svrhu, te je podsjetio da je na to upozoravano kada se donosio proračun za ovu godinu. Također, istaknuo je da je danas kasno za donošenje rebalansa, te je istaknuo kako je to trebalo biti učinjeno još u lipnju, a sada ići možda već i u drugi rebalans.

-Ovo je samo dokaz koliko ste nesposobni i neučinkoviti. Rashodovnu stranu smanjujemo za 73 milijuna kuna, a to znači da se aktivnost grada smanjuje za taj iznos. Pokazalo se da smo bili u pravu kada smo na početku godine tvrdili da je to bila samo lista želja. Danas izvorni proračun režemo za 15 posto, a onda ćemo predložiti novi za sljedeću godinu koji prelazi onu magičnu brojku od 500 milijuna kuna. Nije ovaj grad u situaciji da ima takav proračun. Planirane investicije se prebacuju iz godine u godinu, a neke će čekati bolja vremena. Groblje Kušanec radite deset godina, jedan Kučki most od par metara ste radili duže nego što će biti  građen Pelješki. Samo nemojte reći da je ovakvo rebalansiranje izazvala COVID situacija.

Ono što Šimunića posebno smeta što se puno toga planira, a ne rade se predradnje iz čega je jasno zašto se mnogi projekti nisu mogli realizirati.

-U Velikoj Mlaki kod čardaka nije postignut dogovor s mjesnim odborom i župnikom, a stavili ste ga bili u proračun, pa ste sad odlučili to skinuti. Ili recimo obrazloženje kako nije započetk projekt uređenja Šetališta Franje Lučića s uređenjem dječjeg igrališta radi novonastale situacije. Tamo je pisalo pandemija, ovdje novonastala situacija.

Da ovo nije prvi put kako se svake godine raspravlja o stihijski prenapuhanom proračunu, bez ikakvog plana, vizije i strategije, bez da smo pripremili projekte, a onda se radi rebalans, ove godine kasnije no ikad, istaknuo je vijećnik Pero Josipović.

-Ponekad mi to sliči na igru djece s Lego kockicama. Jedna kockica amo, jedna tamo, pa što ispadne. Otprilike tako izgleda vaš rebalans, a jednako tako izgleda i proračun. I pitam se do kad tako? I zašto komunalne djelatnosti uvijek moraju stradati kod rebalansa? A svi znamo kakva nam je komunalna infrastruktura, prije svega ceste koje smo zapustili i ne znam ima li jedan grad, jedna općina zapuštenije ceste kao što mi imamo.

Poduzetničkom inkubatoru sredstva su umanjena za dva milijuna kuna jer natječaj nije raspisan 12 mjeseci. Je li i za to kriv COVID upitala je vijećnica Katarina Šeravić Lovrak.

– Ono što mi je jako smiješno kada se svi pozivamo na COVID da se odustalo od gradnje ulice Petra Zrinskog, a pitam što je onda bilo 2018. i 2019. otkad je to u planu. 28. studenog 2018. godine pročelnik je tada rekao da radovi započinju u proljeće 2019., tada korone nije bilo. Zanima me radi li uopće tko u tim odjelima, jer svi projekti su zaustavljeni, a oni koji su napravljeni nisu prošli bez neke afere. Također, komičan mi je i Pčelinji park, koji je strahoviti primjer kako se planira, jer naime, piše da su za njega odvojena sredstva, ali se ne zna gdje ga smjestiti. Zašto odvajate novac, ako ne znate kuda ćete?

Na velikogoričke poduzetnike koji traže da im se pomogne u ovoj situaciji osvrnuo se Damir Slojšek.

-Ja to kroz rebalans proračuna ne vidim. Lockdown je krenuo krajem jedanaestog mjeseca, što ćemo napraviti, hoćemo opet dizati kredite?- upitao je.

Sa 17 glasova za, 9 protiv i jednim suzdržanim izglasan je rebalans ovogodišnjeg proračuna Grada Velike Gorice.

 

HOTNEWS

VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika

Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Tamburaški orkestar HRT-a nastupio je u župnoj crkvi u Kravarskom na tradicionalnom koncertu koji je ove godine bio posvećen pokojnom Ivanu Potočniku, dugogodišnjem članu orkestra.

U nastavku pogledajte video s koncerta i doživite atmosferu večeri u Kravarskom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima

Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: OŠ E. Kumičića

Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.

Početkom ožujka 2026. godine,  nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.

Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.

Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.

Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.

Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.

Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.

Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.

Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica

    

Nastavite čitati

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

ANKETA Velika Gorica traži mišljenje građana: kako poboljšati uvjete za djecu i mlade

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Velika Gorica otvorila je anketu namijenjenu prikupljanju mišljenja građana o tome kako dodatno unaprijediti uvjete odrastanja i kvalitetu života djece i mladih u gradu.

Riječ je o aktivnosti koja se provodi u kontekstu dvadesetogodišnjeg sudjelovanja u programu „Gradovi i općine – prijatelji djece“, kroz koji je Velika Gorica bila među prvim hrvatskim gradovima s dodijeljenim statusom grada prijatelja djece.

Program je pokrenut 1999. godine, povodom desete obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a danas okuplja oko 200 gradova i općina diljem Hrvatske. Status prijatelja djece trenutno nosi gotovo stotinu lokalnih sredina. Nositelji programa su Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Temeljna ideja inicijative je povezivanje lokalne uprave, institucija, organizacija civilnog društva, roditelja i djece kako bi se prava djece provodila sustavno i učinkovitije na lokalnoj razini.

Iz gradske uprave poručuju kako su ponosni na postignuti status, ali i svjesni odgovornosti koje iz njega proizlaze. Upravo zato građane pozivaju da se uključe i izdvoje nekoliko minuta za ispunjavanje aketne, kako bi svojim prijedlozima doprinijeli daljnjem razvoju mjera i aktivnosti.

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece, dok će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za unapređenje postojećih programa i kvalitete života najmlađih stanovnika.

Anketu možete ispuniti ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Nove cijene goriva: Dizel i plin osjetno pojeftinjuju

Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok traje neizvjesnost u području Hormuškog tjesnaca, Vlada istodobno donosi nove odluke o energentima – od utorka gorivo pojeftinjuje, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi omogućile prilagodbu PDV-a ovisno o kretanjima na tržištu.

Premijer Andrej Plenković na sjednici je najprije govorio o hrvatskim državljanima zaposlenima na brodovima u tom osjetljivom području. Naglasio je da su institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i diplomatsku mrežu, u stalnoj komunikaciji s pomorcima.

“Njihov broj varira od 160 i nešto do 190 i nešto. Svima im je ponuđena pomoć ako žele napustiti Zaljev i vratiti se kućama. No, kako su oni vezani ugovorima i raznim obvezama sa poslodavcima, oni su na brodovima. Mi smo u stalnom kontaktu i ako dođe do drugačije odluke, mi smo spremni pomoći, kao i pri povratu hrvatskih državljana i vojnika”, rekao je Plenković.

U nastavku sjednice Vlada je donijela odluku o korekciji cijena goriva za iduće dvotjedno razdoblje. Najveća maloprodajna cijena dizela bit će 1,78 eura po litri, što je smanjenje od sedam centi, dok će benzin stajati 1,64 eura, odnosno dva centa manje nego dosad.

Pad cijena odnosi se i na plavi dizel, koji će se prodavati za 1,29 eura po litri, također sedam centi jeftinije. Istodobno, ukapljeni naftni plin bilježi izraženije pojeftinjenje – za spremnike na 1,76 eura po kilogramu (18 centi manje), a za boce na 2,34 eura (17 centi manje).

Iz Vlade pritom ističu da bi bez regulacijskih mjera cijene bile znatno više. Eurodizel bi dosegnuo 1,99 eura po litri, benzin 1,74 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Upravo kod plavog dizela nema trošarine, pa se njegova cijena temelji isključivo na premiji energetskih subjekata.

Slična razlika vidljiva je i kod plina – bez intervencije države cijena za spremnike iznosila bi 1,91 euro po kilogramu, dok bi plin u bocama dosegnuo 2,61 euro.

Premijer je pritom naglasio važnost postojećih mjera i najavio dodatne alate za upravljanje tržišnim poremećajima.

“Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji”, istaknuo je Plenković te dodao: “Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama.”

Upravo u tom smjeru Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene zakona koje se odnose na takozvani „plivajući“ PDV, kao mehanizam za fleksibilnije reagiranje na promjene cijena energenata.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno