Povežite se s nama

HOTNEWS

Proračun rebalansom smanjen za 73 milijuna kuna, najveći teret na komunalnom odjelu, najavljen i nadzor

Ministarstvu financija podnesen zahtjev za proračunski nadzor.

Objavljeno

na

Izglasavanje rebalansa proračuna za 2020. godinu, kojim su umanjeni ukupni prihodi i primitci za 44,8 milijuna kuna, a ukupni rashodi za 73 milijuna kuna prethodilo je usvajanju prijedloga proračuna za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu.

-Novim je planom prvotni proračun umanjen za 8,4 posto što se tiče ukupnih prihoda i primitaka te 13,66 posto ukupnih rashoda. Uz to, pokriven je manjak iz protekle godine u visini 29 milijuna i 759 tisuća kuna, a 2 milijuna 204 tisuće kuna prenesenog je proračunskog viška.- pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za financije Žaneta Štefančić.

-Činjenica je da Grad Velika Gorica s rebalansom za 2020. godinu ulazi zadnja od svih gradova u Republici Hrvatskoj. To je potpuno neprihvatljivo. Ovaj rebalans je sfera znanstvene fantastike. Kada smo imali polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za ovu godinu, tamo smo ustanovili da imamo manjak poreznih prihoda od 31,5 milijuna kuna. Tada sam rekao da druga polovica godine neće biti puno bolja, te da može biti eventualno jednaka i da očekujem manjak po toj stavci minimalno 40 i više milijuna kuna. I evo nam rebalansa, a Grad po poreznim prihodima 2020. godine ima korekciju od 0,00. Što nam to govori? Kad se radio proračun za ovu godinu da je netko predvidio lockdown, uhićenje gradonačelnika, i ne da nije planirao lipu manjka, nego ni lipu viška. Želim napomenuti da proračun nije šala, reguliran je zakonom o proračunu koji se bazira na proračunskim načelima. Smatram ovaj proračun krivotvorinom i jutros sam podnio zahtjev za proračunski nadzor Ministarstvu financija. – rekao je vijećnik Alan Šembera.

– Ova godina bila je turbulentna, napravljen je ozbiljan rez što se tiče proračuna, prihodi su smanjeni za 44 milijuna kuna, a rashodi na 73 milijuna kuna. Obzirom na sve što se događalo u ovoj godini, kako je krenulo od ožujka, a traje i danas ovaj rez bilo je jedino logično rješenje. Komunalni odjel podnio je najveću žrtvu s 45 milijuna kuna. Većina projekata iz ove godine prebačena je na slijedeću godinu i njihova realizacija ne bi trebala biti upitna. Drago mi je što plaće zaposlenicima nisu dirane, i da je to ostalo isto, no menadžment, pročelnici i ravnatelji su podnijeli teret rezanja. Svi zaposlenici će dobiti božićnice, a dobit će ih i umirovljenici. Socijalna komponenta proračuna nije dirana. Također, treba istaknuti kako Grad uredno podmiruje svoje obveze, otplata kredita nije došla pod upitnik, projekti koji su napravljeni su plaćeni. – istaknuo je vijećnik Darko Bekić.

Vijećnik Damir Šimunić u ime kluba SDP-a smatra kako proračun nije ispunio svoju svrhu, te je podsjetio da je na to upozoravano kada se donosio proračun za ovu godinu. Također, istaknuo je da je danas kasno za donošenje rebalansa, te je istaknuo kako je to trebalo biti učinjeno još u lipnju, a sada ići možda već i u drugi rebalans.

-Ovo je samo dokaz koliko ste nesposobni i neučinkoviti. Rashodovnu stranu smanjujemo za 73 milijuna kuna, a to znači da se aktivnost grada smanjuje za taj iznos. Pokazalo se da smo bili u pravu kada smo na početku godine tvrdili da je to bila samo lista želja. Danas izvorni proračun režemo za 15 posto, a onda ćemo predložiti novi za sljedeću godinu koji prelazi onu magičnu brojku od 500 milijuna kuna. Nije ovaj grad u situaciji da ima takav proračun. Planirane investicije se prebacuju iz godine u godinu, a neke će čekati bolja vremena. Groblje Kušanec radite deset godina, jedan Kučki most od par metara ste radili duže nego što će biti  građen Pelješki. Samo nemojte reći da je ovakvo rebalansiranje izazvala COVID situacija.

Ono što Šimunića posebno smeta što se puno toga planira, a ne rade se predradnje iz čega je jasno zašto se mnogi projekti nisu mogli realizirati.

-U Velikoj Mlaki kod čardaka nije postignut dogovor s mjesnim odborom i župnikom, a stavili ste ga bili u proračun, pa ste sad odlučili to skinuti. Ili recimo obrazloženje kako nije započetk projekt uređenja Šetališta Franje Lučića s uređenjem dječjeg igrališta radi novonastale situacije. Tamo je pisalo pandemija, ovdje novonastala situacija.

Da ovo nije prvi put kako se svake godine raspravlja o stihijski prenapuhanom proračunu, bez ikakvog plana, vizije i strategije, bez da smo pripremili projekte, a onda se radi rebalans, ove godine kasnije no ikad, istaknuo je vijećnik Pero Josipović.

-Ponekad mi to sliči na igru djece s Lego kockicama. Jedna kockica amo, jedna tamo, pa što ispadne. Otprilike tako izgleda vaš rebalans, a jednako tako izgleda i proračun. I pitam se do kad tako? I zašto komunalne djelatnosti uvijek moraju stradati kod rebalansa? A svi znamo kakva nam je komunalna infrastruktura, prije svega ceste koje smo zapustili i ne znam ima li jedan grad, jedna općina zapuštenije ceste kao što mi imamo.

Poduzetničkom inkubatoru sredstva su umanjena za dva milijuna kuna jer natječaj nije raspisan 12 mjeseci. Je li i za to kriv COVID upitala je vijećnica Katarina Šeravić Lovrak.

– Ono što mi je jako smiješno kada se svi pozivamo na COVID da se odustalo od gradnje ulice Petra Zrinskog, a pitam što je onda bilo 2018. i 2019. otkad je to u planu. 28. studenog 2018. godine pročelnik je tada rekao da radovi započinju u proljeće 2019., tada korone nije bilo. Zanima me radi li uopće tko u tim odjelima, jer svi projekti su zaustavljeni, a oni koji su napravljeni nisu prošli bez neke afere. Također, komičan mi je i Pčelinji park, koji je strahoviti primjer kako se planira, jer naime, piše da su za njega odvojena sredstva, ali se ne zna gdje ga smjestiti. Zašto odvajate novac, ako ne znate kuda ćete?

Na velikogoričke poduzetnike koji traže da im se pomogne u ovoj situaciji osvrnuo se Damir Slojšek.

-Ja to kroz rebalans proračuna ne vidim. Lockdown je krenuo krajem jedanaestog mjeseca, što ćemo napraviti, hoćemo opet dizati kredite?- upitao je.

Sa 17 glasova za, 9 protiv i jednim suzdržanim izglasan je rebalans ovogodišnjeg proračuna Grada Velike Gorice.

 

HOTNEWS

Go Grand Prix: Velika Gorica – kolijevka kraljevske misaone igre Go

Glavni operativni organizator je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg međunarodnog Go turnira, u Osnovnoj školi Nikole Hribara održava se 9.turnir EGF Grand Prix Bonus C turnir povodom Dana grada Velike Gorice a okupio je 80-ak igrača iz čak 17 zemalja, čime je Velika Gorica potvrđena kao važno međunarodno središte misaonog sporta go.  

Riječ je o najvećem i najjačem go turniru u regiji u posljednjih 20 godina, dok je u Hrvatskoj najveći i najjači ikada održan upravo u Velikoj Gorici.  

Turnir je dio programa obilježavanja Dana grada te povezuje vrhunske profesionalne i amaterske igrače, potičući međunarodnu sportsku i kulturnu suradnju.

Foto: Hrvatski go savez

Organizator turnira je Go klub Velika Gorica, suorganizator Grad Velika Gorica, dok je glavni operativni organizator bio je 17-godišnji Karlo Vlahović koji je samostalno kontaktirao igrače iz 17 zemalja, osiguravao smještaj sudionicima, vodio kompletnu komunikaciju na engleskom jeziku te dizajnirao promotivne materijale, uključujući majice i objave na Instagramu – bravo! 

Na taj način se Velika Gorica kao kolijevka razvoja Goa u Hrvatskoj uspješno probija na europsku i svjetsku Go pozornicu kao uzoran organizator i veliki popularizator ove “kraljevske igre” (“king of mindsports”). 

Foto: Hrvatski go savez

Turnir je je uvršten u službeni kalendar Europske Go federacije kao Bonus C turnir. 

-Zahvaljujemo Gradu Velikoj Gorici na pokroviteljstvu i velikoj pomoći Go klubu Velika Gorica oko organizacije ovog vrhunskog sportskog događaja, jedinstvenog Go natjecanja na kraju kojeg svi sudionici i gosti dijele ukusnu rođendansku tortu povodom Dana Grada Velike Gorice – poručili su iz Hrvatskog Go saveza.   


  • Posebnu draž natjecanju daje sudjelovanje trojice europskih profesionalnih igrača: Mateusz Surma, profesionalni igrač 3. dana je ovogodišnji prvak Europe i trener na 7. Ljetnom go kampu održanom u Zaostrogu u kolovozu ove godine, Ali Jabarin, profesionalni igrač 3. dana, je jedan od dva igrača koji su profesionalci postali još 2014. godine an 1. kvalifikacijskom turniru, Benjamin Drean-Guenaizia, je pobijedio na kvalifikacijskom turniru održanom ove godine u Beču. Uz njih treba još izdvojiti Lukaša Podperu, (vele)majstora 7. dana, koji je ove godine pobijedio na jako puno turnira i ima drugi najveći rejting na ovom natjecanju. Na turniru igra i Vsevolod Ovsieenko, 6. dan, višestruki juniorski prvak Europe, koji je svoju kadetsku titulu osvojio u jeku pandemije na 25. Europskom prvenstvu za kadete, mlađe juniore i juniore, održanom u Stubičkim Toplicama. 
  • Naravno, to je sjajna prigoda za mlade igrače iz Hrvatske: Stjepan Medak je u nedjelju postao prvi (vele)majstor 6. dana, a na ovom turniru ima prigodu plasirati se na Grand Prix Finale gdje će snage odmjeriti 16 igrača koji su na nizu turnira osvajali kvalifikacijske bodove. Stjepan trenutačno ima 4 boda osvojena na Grand Prix turniru u Pisi. U top grupi na turniru je i Roko Crvelin, odnedavno majstor 4. dana, standardna treća ploča hrvatske seniorske reprezentacije, u kojoj je – kao i Stjepan i prvak Hrvatske Matej Zakanj – postigao tri pobjede u tri kola. Prošlogodišnji izazivač u meču za prvaka Hrvatske Petar Tadej Tukara, majstor 3. dana je također spreman za borbu za visok plasman na ovom turniru. Tu su još i Teo Sladetić, Oliver Skočić Karlo Vlahović, mladi majstori 2. dana, kojima će 5 partija na ovom turniru sigurno biti velika škola i prigoda za skok na rejting listi. Od ostalih mladih reprezentativaca treba istaknuti Velikogoričanina Jakova Sičića, 1kyu, koji je prije godinu dana baš na ovom turniru postigao pet pobjeda iz pet partija. 

Foto: Hrvatski go savez

  • Go je najstarija misaona igra koja se već 4000 godine igra prema jednostavnim nepromijenjenim pravilima. Go je nastao u Kini gdje se naziva “weiqi”, a u 6. stoljeću se proširio u Japan (gdje se još zove “igo”). U Japanu je Go stekao status dvorske vještine i prije 100 godina je utemeljeno prvo udruženje profesionalnih igrača Nihon ki-in. U Hrvatsku je Go donio časnik Austrougarske mornarice Artur Jonak von Freyenwald, koji je u Puli utemeljio tada najveći go klub u Europi, s oko 200 članova. Zoran Mutabžija je krajem 60-ih godina dominirao europskom go scenom i dva puta je bio prvak Europe: 1967. i 1971. godine. Godine 1997. utemeljio je Hrvatsku igo udrugu, koja i danas uspješno provodi edukacijske projekte u brojnim školama i knjižnicama, te na fakultetima. Zoran je bio i prvi predsjednik Hrvatskog go saveza, koji je 2020. primljen u privremeno članstvo Hrvatskog olimpijskog odbora. Predani rad u danas 6 go klubova rezultirao je činjenicom da Hrvatska ima najmlađu seniorsku reprezentaciju koja je nakon dugogodišnje borbe za opstanak u C-ligi postala favorit za ulazak u prestižnu A-ligu Europskog ekipnog prvenstva. Hrvatska mlada reprezentacija je osvojila brončanu medalju na 2. Europskom juniorskom ekipnom prvenstvu i već je dva puta predstavljala Europu na Svjetskom juniorskom ekipnom prvenstvu. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Betlehemsko svjetlo izviđači donijeli u “Goričku katedralu”

Objavljeno

na

Objavio/la

Članovi Turopoljske udruge skauta „Tur” donijeli su Betlehemsko svjetlo mira  u Veliku Goricu.

Nakon što su ga donijeli na Lucijsko izborno spravišće Plemenite opčine turopoljske, uz svečanu povorku od Muzeja Turopolja zajedno s brojnim građanima i Svetom Lucijom – zaštitnicom Grada Velike Gorice, donijeli su ga i u Crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije. 

 

Tradicionalno, Turovci su prenijeli svjetlost okupljenim vjernicima kako bi ga u lampionima ponijeli svojim kućama. 

Betlehemsko svjetlo mira simbol je nade, zajedništva i dobrote, u Hrvatsku stiže već više od tri desetljeća zahvaljujući Savezu izviđača Hrvatske, a evo i rasporeda gdje će biti nadalje doneseno:

U nedjelju, 14. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Velikoj Gorici na sv. misu u 9:00 sati; 

– u župnu crkvu Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na sv. misu u 10:30 sati; 

– u župnu crkvu Blaženog Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici na sv. misu u 18:30 sati; 

U nedjelju, 21. prosinca: 

– u župnu crkvu Svetog Ivana Krstitelja u Novom Čiču na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u kapelu sv. Mihaela u Petrovini Turopoljskoj na jutarnju sv. misu u 8:00 sati; 

– u crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gradičima na jutarnju misu u 9:30 sati; 

– u župnu crkvu Sveta Tri Kralja, Donja Lomnica, na sv. misu u 11:00 sati; 

U utorak, 23.prosinca: 

– u župnu crkvu Presvetog Srca Isusova u Velikoj Mlaki na zornicu u 6:30 sati. 

Također, Betlehemsko svjetlo će biti doneseno u zgradu gradske uprave, a prema dogovoru sa župnikom i u Pokupsko, kao i prethodnih godina.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO “Trbuh grada” od danas i službeno otvoren

Gradska tržnica je dobila “krov nad glavom” ali i dodatni ulaz te javni toalet!

Objavljeno

na

Objavio/la

Simbolično, na sam Dan Grada Velike Gorice, gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima danas je svečano otvorio Gradsku tržnicu u Školskoj ulici, iza koje je period rekonstrukcije nadstrešnice nad 600 metara kvadratnih površine, ali i dogradnja dodatnih elemenata za bolje funkcioniranje. 

 -Od sada naših 40 komitenata može uživati tijekom prodaje u novouređenom prostoru s novom nadstrešnicom koja ih štiti od kiše i snijega. Otvoren je i drugi ulaz s istočne strane gdje smo uredili novu prilaznu stazu i drugi javni wc za sugrađane – ispričao je predsjednik Uprave VG Komunalca Jurica Mihalj. 

Foto: Sanjin Vrbanus

A zadovoljan s projektom je i voditelj Gradske tržnice Krunoslav Češković. 

 -Naši komitenti koji ovdje prodaju namirnice žive od ovog posla i zaslužili su bolje uvjete u kojima svakodnevno mogu raditi. Kažu da su zadovoljni, nema više onog šatora, ne curi im više za vratom, a rasteretili smo i glavni ulaz još jednim dodatnim gdje s lakoćom mogu dostaviti robu, pogotovo za ribarnicu. Nadam se , danas-sutra i otvorenju mesnice – dodao je Češković. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Bili smo svjesni problema Gradske tržnice od preuzimanja nadležnosti – istaknuo je gradonačelnik i podsjetio kako je projekt tržnice vrijedan nešto više od pola milijuna eura. 

 -U većini gradova je srce okupljanja tržnica – zato smo tražili najadekvatnije rješenje, jer je bilo neprihvatljivo da šesti grad po veličini nema adekvatne uvjete na zelenoj tržnici. Pregovarali smo i našli rješenje da na postojećem mjestu napravimo kvalitetnu nadstrešnicu,  a ono što me veseli da konačno imamo i javni toalet, koji smo izgradili na zahtjev sugrađana koji čekaju prijevoz na autobusnom kolodvoru ovdje u blizini – objasnio je Ačkar, a prema povratnim informacijama prodavača, OPG-ovaca s tržnice, zadovoljstvo je veliko – od funkcionalnosti, pristupačnosti i kvalitete boravka. 

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam

Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas. 

Objavljeno

na

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

Nastavite čitati

HOTNEWS

Dodijeljena javna priznanja – Povelju za životno djelo dobili Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić

Svojim doprinosom ostavili su značajan trag u razvoju Velike Gorice.

Objavljeno

na

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada dodijeljena su javna priznanja ovogodišnjim laureatima koji su svojim doprinosom ostavili značajan trag u razvoju grada. Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića dodijeljena je Aleksi Bjelišu prof. emer. dr.sc. i akademiku Ratku Cvetniću, Stjepanu Kovačeviću postumno, Dubravki Veliki i Veri Šebrek. 

Nagradu Krčka vrata dobila je Štefa Kos, a Nagradu Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lomničkog dobio je Marijan Plodinec dok je Nagrada Zlatna turopoljska podgutnica pripala Ljiljani Haidar Diab. 

Dodijeljene su i tri Nagrade Turopoljsko srce i to: Miroslavu Grahovcu, Josipi Nuić i Slobodanu Mišćeviću Mići. 

Poveljom grada za životno djelo nagrađeni su Josip Zidar postumno, te Ivan Rožić. 

– Kada se dobiva ovako visoko priznanje čovjek si nehotice postavlja pitanje je li on baš ta osoba i čime je on baš to zaslužio. Iskreno govoreći, sve što sam u svojem poslovnom životu radio sam po vlastitom izboru i zadovoljstvu. Ako je rezultat moga rada zaslužio ovako visoko priznanje onda me to ispunjava posebnim ponosom. Drago mi je da se ovo priznanje dodjeljuje u godini kada slavimo 800. obljetnicu Plemenite općine turopoljske čijoj sam afirmaciji posljednjih godina posvetio najviše vremena – rekao je Rožić, koji je cijeli život posvetio je društvenom, kulturnom i prosvjetnom radu te očuvanju tradicijskih vrijednosti Turopolja.    

 FOTO galerija/Sanjin Vrbanus:

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno