ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Proračun rebalansom smanjen za 73 milijuna kuna, najveći teret na komunalnom odjelu, najavljen i nadzor

Ministarstvu financija podnesen zahtjev za proračunski nadzor.

Objavljeno

na

Izglasavanje rebalansa proračuna za 2020. godinu, kojim su umanjeni ukupni prihodi i primitci za 44,8 milijuna kuna, a ukupni rashodi za 73 milijuna kuna prethodilo je usvajanju prijedloga proračuna za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu.

-Novim je planom prvotni proračun umanjen za 8,4 posto što se tiče ukupnih prihoda i primitaka te 13,66 posto ukupnih rashoda. Uz to, pokriven je manjak iz protekle godine u visini 29 milijuna i 759 tisuća kuna, a 2 milijuna 204 tisuće kuna prenesenog je proračunskog viška.- pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za financije Žaneta Štefančić.

-Činjenica je da Grad Velika Gorica s rebalansom za 2020. godinu ulazi zadnja od svih gradova u Republici Hrvatskoj. To je potpuno neprihvatljivo. Ovaj rebalans je sfera znanstvene fantastike. Kada smo imali polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za ovu godinu, tamo smo ustanovili da imamo manjak poreznih prihoda od 31,5 milijuna kuna. Tada sam rekao da druga polovica godine neće biti puno bolja, te da može biti eventualno jednaka i da očekujem manjak po toj stavci minimalno 40 i više milijuna kuna. I evo nam rebalansa, a Grad po poreznim prihodima 2020. godine ima korekciju od 0,00. Što nam to govori? Kad se radio proračun za ovu godinu da je netko predvidio lockdown, uhićenje gradonačelnika, i ne da nije planirao lipu manjka, nego ni lipu viška. Želim napomenuti da proračun nije šala, reguliran je zakonom o proračunu koji se bazira na proračunskim načelima. Smatram ovaj proračun krivotvorinom i jutros sam podnio zahtjev za proračunski nadzor Ministarstvu financija. – rekao je vijećnik Alan Šembera.

– Ova godina bila je turbulentna, napravljen je ozbiljan rez što se tiče proračuna, prihodi su smanjeni za 44 milijuna kuna, a rashodi na 73 milijuna kuna. Obzirom na sve što se događalo u ovoj godini, kako je krenulo od ožujka, a traje i danas ovaj rez bilo je jedino logično rješenje. Komunalni odjel podnio je najveću žrtvu s 45 milijuna kuna. Većina projekata iz ove godine prebačena je na slijedeću godinu i njihova realizacija ne bi trebala biti upitna. Drago mi je što plaće zaposlenicima nisu dirane, i da je to ostalo isto, no menadžment, pročelnici i ravnatelji su podnijeli teret rezanja. Svi zaposlenici će dobiti božićnice, a dobit će ih i umirovljenici. Socijalna komponenta proračuna nije dirana. Također, treba istaknuti kako Grad uredno podmiruje svoje obveze, otplata kredita nije došla pod upitnik, projekti koji su napravljeni su plaćeni. – istaknuo je vijećnik Darko Bekić.

Vijećnik Damir Šimunić u ime kluba SDP-a smatra kako proračun nije ispunio svoju svrhu, te je podsjetio da je na to upozoravano kada se donosio proračun za ovu godinu. Također, istaknuo je da je danas kasno za donošenje rebalansa, te je istaknuo kako je to trebalo biti učinjeno još u lipnju, a sada ići možda već i u drugi rebalans.

-Ovo je samo dokaz koliko ste nesposobni i neučinkoviti. Rashodovnu stranu smanjujemo za 73 milijuna kuna, a to znači da se aktivnost grada smanjuje za taj iznos. Pokazalo se da smo bili u pravu kada smo na početku godine tvrdili da je to bila samo lista želja. Danas izvorni proračun režemo za 15 posto, a onda ćemo predložiti novi za sljedeću godinu koji prelazi onu magičnu brojku od 500 milijuna kuna. Nije ovaj grad u situaciji da ima takav proračun. Planirane investicije se prebacuju iz godine u godinu, a neke će čekati bolja vremena. Groblje Kušanec radite deset godina, jedan Kučki most od par metara ste radili duže nego što će biti  građen Pelješki. Samo nemojte reći da je ovakvo rebalansiranje izazvala COVID situacija.

Ono što Šimunića posebno smeta što se puno toga planira, a ne rade se predradnje iz čega je jasno zašto se mnogi projekti nisu mogli realizirati.

-U Velikoj Mlaki kod čardaka nije postignut dogovor s mjesnim odborom i župnikom, a stavili ste ga bili u proračun, pa ste sad odlučili to skinuti. Ili recimo obrazloženje kako nije započetk projekt uređenja Šetališta Franje Lučića s uređenjem dječjeg igrališta radi novonastale situacije. Tamo je pisalo pandemija, ovdje novonastala situacija.

Da ovo nije prvi put kako se svake godine raspravlja o stihijski prenapuhanom proračunu, bez ikakvog plana, vizije i strategije, bez da smo pripremili projekte, a onda se radi rebalans, ove godine kasnije no ikad, istaknuo je vijećnik Pero Josipović.

-Ponekad mi to sliči na igru djece s Lego kockicama. Jedna kockica amo, jedna tamo, pa što ispadne. Otprilike tako izgleda vaš rebalans, a jednako tako izgleda i proračun. I pitam se do kad tako? I zašto komunalne djelatnosti uvijek moraju stradati kod rebalansa? A svi znamo kakva nam je komunalna infrastruktura, prije svega ceste koje smo zapustili i ne znam ima li jedan grad, jedna općina zapuštenije ceste kao što mi imamo.

Poduzetničkom inkubatoru sredstva su umanjena za dva milijuna kuna jer natječaj nije raspisan 12 mjeseci. Je li i za to kriv COVID upitala je vijećnica Katarina Šeravić Lovrak.

– Ono što mi je jako smiješno kada se svi pozivamo na COVID da se odustalo od gradnje ulice Petra Zrinskog, a pitam što je onda bilo 2018. i 2019. otkad je to u planu. 28. studenog 2018. godine pročelnik je tada rekao da radovi započinju u proljeće 2019., tada korone nije bilo. Zanima me radi li uopće tko u tim odjelima, jer svi projekti su zaustavljeni, a oni koji su napravljeni nisu prošli bez neke afere. Također, komičan mi je i Pčelinji park, koji je strahoviti primjer kako se planira, jer naime, piše da su za njega odvojena sredstva, ali se ne zna gdje ga smjestiti. Zašto odvajate novac, ako ne znate kuda ćete?

Na velikogoričke poduzetnike koji traže da im se pomogne u ovoj situaciji osvrnuo se Damir Slojšek.

-Ja to kroz rebalans proračuna ne vidim. Lockdown je krenuo krajem jedanaestog mjeseca, što ćemo napraviti, hoćemo opet dizati kredite?- upitao je.

Sa 17 glasova za, 9 protiv i jednim suzdržanim izglasan je rebalans ovogodišnjeg proračuna Grada Velike Gorice.

 

HOTNEWS

Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dječji vrtić Lojtrica

Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.

Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.

U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.

Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:

„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mališani iz Lojtrice zasadili drvo i obilježili Dan planeta Zemlje

Samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.

U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.

Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.

“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Jurjevski krijes u Velikoj Mlaki – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta

Objavljeno

na

Objavio/la

Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”

Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’

Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.

Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.

Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.

Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.

Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi.  Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.

‘Dječja zrelost je nevjerojatna’

Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života.  Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.

Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.

U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.

U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno