ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Proračun rebalansom smanjen za 73 milijuna kuna, najveći teret na komunalnom odjelu, najavljen i nadzor

Ministarstvu financija podnesen zahtjev za proračunski nadzor.

Objavljeno

na

Izglasavanje rebalansa proračuna za 2020. godinu, kojim su umanjeni ukupni prihodi i primitci za 44,8 milijuna kuna, a ukupni rashodi za 73 milijuna kuna prethodilo je usvajanju prijedloga proračuna za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu.

-Novim je planom prvotni proračun umanjen za 8,4 posto što se tiče ukupnih prihoda i primitaka te 13,66 posto ukupnih rashoda. Uz to, pokriven je manjak iz protekle godine u visini 29 milijuna i 759 tisuća kuna, a 2 milijuna 204 tisuće kuna prenesenog je proračunskog viška.- pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za financije Žaneta Štefančić.

-Činjenica je da Grad Velika Gorica s rebalansom za 2020. godinu ulazi zadnja od svih gradova u Republici Hrvatskoj. To je potpuno neprihvatljivo. Ovaj rebalans je sfera znanstvene fantastike. Kada smo imali polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za ovu godinu, tamo smo ustanovili da imamo manjak poreznih prihoda od 31,5 milijuna kuna. Tada sam rekao da druga polovica godine neće biti puno bolja, te da može biti eventualno jednaka i da očekujem manjak po toj stavci minimalno 40 i više milijuna kuna. I evo nam rebalansa, a Grad po poreznim prihodima 2020. godine ima korekciju od 0,00. Što nam to govori? Kad se radio proračun za ovu godinu da je netko predvidio lockdown, uhićenje gradonačelnika, i ne da nije planirao lipu manjka, nego ni lipu viška. Želim napomenuti da proračun nije šala, reguliran je zakonom o proračunu koji se bazira na proračunskim načelima. Smatram ovaj proračun krivotvorinom i jutros sam podnio zahtjev za proračunski nadzor Ministarstvu financija. – rekao je vijećnik Alan Šembera.

– Ova godina bila je turbulentna, napravljen je ozbiljan rez što se tiče proračuna, prihodi su smanjeni za 44 milijuna kuna, a rashodi na 73 milijuna kuna. Obzirom na sve što se događalo u ovoj godini, kako je krenulo od ožujka, a traje i danas ovaj rez bilo je jedino logično rješenje. Komunalni odjel podnio je najveću žrtvu s 45 milijuna kuna. Većina projekata iz ove godine prebačena je na slijedeću godinu i njihova realizacija ne bi trebala biti upitna. Drago mi je što plaće zaposlenicima nisu dirane, i da je to ostalo isto, no menadžment, pročelnici i ravnatelji su podnijeli teret rezanja. Svi zaposlenici će dobiti božićnice, a dobit će ih i umirovljenici. Socijalna komponenta proračuna nije dirana. Također, treba istaknuti kako Grad uredno podmiruje svoje obveze, otplata kredita nije došla pod upitnik, projekti koji su napravljeni su plaćeni. – istaknuo je vijećnik Darko Bekić.

Vijećnik Damir Šimunić u ime kluba SDP-a smatra kako proračun nije ispunio svoju svrhu, te je podsjetio da je na to upozoravano kada se donosio proračun za ovu godinu. Također, istaknuo je da je danas kasno za donošenje rebalansa, te je istaknuo kako je to trebalo biti učinjeno još u lipnju, a sada ići možda već i u drugi rebalans.

-Ovo je samo dokaz koliko ste nesposobni i neučinkoviti. Rashodovnu stranu smanjujemo za 73 milijuna kuna, a to znači da se aktivnost grada smanjuje za taj iznos. Pokazalo se da smo bili u pravu kada smo na početku godine tvrdili da je to bila samo lista želja. Danas izvorni proračun režemo za 15 posto, a onda ćemo predložiti novi za sljedeću godinu koji prelazi onu magičnu brojku od 500 milijuna kuna. Nije ovaj grad u situaciji da ima takav proračun. Planirane investicije se prebacuju iz godine u godinu, a neke će čekati bolja vremena. Groblje Kušanec radite deset godina, jedan Kučki most od par metara ste radili duže nego što će biti  građen Pelješki. Samo nemojte reći da je ovakvo rebalansiranje izazvala COVID situacija.

Ono što Šimunića posebno smeta što se puno toga planira, a ne rade se predradnje iz čega je jasno zašto se mnogi projekti nisu mogli realizirati.

-U Velikoj Mlaki kod čardaka nije postignut dogovor s mjesnim odborom i župnikom, a stavili ste ga bili u proračun, pa ste sad odlučili to skinuti. Ili recimo obrazloženje kako nije započetk projekt uređenja Šetališta Franje Lučića s uređenjem dječjeg igrališta radi novonastale situacije. Tamo je pisalo pandemija, ovdje novonastala situacija.

Da ovo nije prvi put kako se svake godine raspravlja o stihijski prenapuhanom proračunu, bez ikakvog plana, vizije i strategije, bez da smo pripremili projekte, a onda se radi rebalans, ove godine kasnije no ikad, istaknuo je vijećnik Pero Josipović.

-Ponekad mi to sliči na igru djece s Lego kockicama. Jedna kockica amo, jedna tamo, pa što ispadne. Otprilike tako izgleda vaš rebalans, a jednako tako izgleda i proračun. I pitam se do kad tako? I zašto komunalne djelatnosti uvijek moraju stradati kod rebalansa? A svi znamo kakva nam je komunalna infrastruktura, prije svega ceste koje smo zapustili i ne znam ima li jedan grad, jedna općina zapuštenije ceste kao što mi imamo.

Poduzetničkom inkubatoru sredstva su umanjena za dva milijuna kuna jer natječaj nije raspisan 12 mjeseci. Je li i za to kriv COVID upitala je vijećnica Katarina Šeravić Lovrak.

– Ono što mi je jako smiješno kada se svi pozivamo na COVID da se odustalo od gradnje ulice Petra Zrinskog, a pitam što je onda bilo 2018. i 2019. otkad je to u planu. 28. studenog 2018. godine pročelnik je tada rekao da radovi započinju u proljeće 2019., tada korone nije bilo. Zanima me radi li uopće tko u tim odjelima, jer svi projekti su zaustavljeni, a oni koji su napravljeni nisu prošli bez neke afere. Također, komičan mi je i Pčelinji park, koji je strahoviti primjer kako se planira, jer naime, piše da su za njega odvojena sredstva, ali se ne zna gdje ga smjestiti. Zašto odvajate novac, ako ne znate kuda ćete?

Na velikogoričke poduzetnike koji traže da im se pomogne u ovoj situaciji osvrnuo se Damir Slojšek.

-Ja to kroz rebalans proračuna ne vidim. Lockdown je krenuo krajem jedanaestog mjeseca, što ćemo napraviti, hoćemo opet dizati kredite?- upitao je.

Sa 17 glasova za, 9 protiv i jednim suzdržanim izglasan je rebalans ovogodišnjeg proračuna Grada Velike Gorice.

 

CityLIGHTS

ANKETA Velika Gorica traži mišljenje građana: kako poboljšati uvjete za djecu i mlade

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cityportal.hr

Velika Gorica otvorila je anketu namijenjenu prikupljanju mišljenja građana o tome kako dodatno unaprijediti uvjete odrastanja i kvalitetu života djece i mladih u gradu.

Riječ je o aktivnosti koja se provodi u kontekstu dvadesetogodišnjeg sudjelovanja u programu „Gradovi i općine – prijatelji djece“, kroz koji je Velika Gorica bila među prvim hrvatskim gradovima s dodijeljenim statusom grada prijatelja djece.

Program je pokrenut 1999. godine, povodom desete obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, a danas okuplja oko 200 gradova i općina diljem Hrvatske. Status prijatelja djece trenutno nosi gotovo stotinu lokalnih sredina. Nositelji programa su Savez društava „Naša djeca“ Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz podršku Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Temeljna ideja inicijative je povezivanje lokalne uprave, institucija, organizacija civilnog društva, roditelja i djece kako bi se prava djece provodila sustavno i učinkovitije na lokalnoj razini.

Iz gradske uprave poručuju kako su ponosni na postignuti status, ali i svjesni odgovornosti koje iz njega proizlaze. Upravo zato građane pozivaju da se uključe i izdvoje nekoliko minuta za ispunjavanje aketne, kako bi svojim prijedlozima doprinijeli daljnjem razvoju mjera i aktivnosti.

Naglašavaju i da se razvoj zajednice prilagođene djeci može ostvariti jedino uz aktivno sudjelovanje roditelja i djece, dok će se prikupljeni podaci koristiti isključivo za unapređenje postojećih programa i kvalitete života najmlađih stanovnika.

Anketu možete ispuniti ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Nove cijene goriva: Dizel i plin osjetno pojeftinjuju

Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok traje neizvjesnost u području Hormuškog tjesnaca, Vlada istodobno donosi nove odluke o energentima – od utorka gorivo pojeftinjuje, a u pripremi su i zakonske izmjene koje bi omogućile prilagodbu PDV-a ovisno o kretanjima na tržištu.

Premijer Andrej Plenković na sjednici je najprije govorio o hrvatskim državljanima zaposlenima na brodovima u tom osjetljivom području. Naglasio je da su institucije, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i diplomatsku mrežu, u stalnoj komunikaciji s pomorcima.

“Njihov broj varira od 160 i nešto do 190 i nešto. Svima im je ponuđena pomoć ako žele napustiti Zaljev i vratiti se kućama. No, kako su oni vezani ugovorima i raznim obvezama sa poslodavcima, oni su na brodovima. Mi smo u stalnom kontaktu i ako dođe do drugačije odluke, mi smo spremni pomoći, kao i pri povratu hrvatskih državljana i vojnika”, rekao je Plenković.

U nastavku sjednice Vlada je donijela odluku o korekciji cijena goriva za iduće dvotjedno razdoblje. Najveća maloprodajna cijena dizela bit će 1,78 eura po litri, što je smanjenje od sedam centi, dok će benzin stajati 1,64 eura, odnosno dva centa manje nego dosad.

Pad cijena odnosi se i na plavi dizel, koji će se prodavati za 1,29 eura po litri, također sedam centi jeftinije. Istodobno, ukapljeni naftni plin bilježi izraženije pojeftinjenje – za spremnike na 1,76 eura po kilogramu (18 centi manje), a za boce na 2,34 eura (17 centi manje).

Iz Vlade pritom ističu da bi bez regulacijskih mjera cijene bile znatno više. Eurodizel bi dosegnuo 1,99 eura po litri, benzin 1,74 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Upravo kod plavog dizela nema trošarine, pa se njegova cijena temelji isključivo na premiji energetskih subjekata.

Slična razlika vidljiva je i kod plina – bez intervencije države cijena za spremnike iznosila bi 1,91 euro po kilogramu, dok bi plin u bocama dosegnuo 2,61 euro.

Premijer je pritom naglasio važnost postojećih mjera i najavio dodatne alate za upravljanje tržišnim poremećajima.

“Da nema mjera Vlade, svi bi derivati bili, naravno, skuplji”, istaknuo je Plenković te dodao: “Vlada želi u strogo i dobro obrazloženim okolnostima imati još jedan alat kojeg će eventualno koristiti ako to zaista bude nužno i potrebno, a to je da, sukladno promjenama na tržištu, možemo propisivati visinu stope PDV-a na energente koji podliježu trošarinama.”

Upravo u tom smjeru Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene zakona koje se odnose na takozvani „plivajući“ PDV, kao mehanizam za fleksibilnije reagiranje na promjene cijena energenata.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Kap po kap do zlata: Lekenik slavio najbolje vinare i vrhunsku berbu

Manifestaciju je organizirala Udruga vinogradara i voćara Sv. Bartol Letovanski Vrh, uz potporu i pokroviteljstvo Općine Lekenik i Turističke zajednice Općine Lekenik.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Ukupno 57 vina ocijenjeno je na 21. Izložbi vina Općine Lekenik, a stručna komisija izdvojila je četiri uzorka koja su zaslužila najviše priznanje, veliko zlato.

Rezultati ocjenjivanja pokazali su visoku razinu kvalitete ovogodišnjih uzoraka. Uz četiri velika zlata, dodijeljeno je i 26 zlatnih medalja, 14 srebrnih, četiri brončane medalje te devet priznanja.

Najuspješnijim vinima pripala je i posebna načelnikova nagrada, koju su osvojili Marijan Dolovčak za škrlet te Dalibor Romac za mješavinu bijelih sorti.

Vinari predstavili rad pred publikom

Sama izložba održana je u petak, 17. travnja 2026. godine, u večernjim satima u Vatrogasnom domu u Letovaniću. Vinogradari su ondje izložili svoja vina i omogućili posjetiteljima kušanje.

Uz proizvođače, događaj je okupio i brojne goste, među kojima su bili predstavnici udruga i organizacija te lokalni i županijski dužnosnici. Među njima su bili načelnik Božidar Antolec, općinski vijećnici, potpredsjednici Općinskog vijeća Vesnica Bušić i Saša Kirin te županijski vijećnik Željko Sklepić.

Glazba i domaći proizvodi

Za atmosferu tijekom večeri bio je zadužen Tamburaški sastav DurMol, a posjetitelji su uz vina mogli kušati i razne domaće proizvode.

Manifestaciju je organizirala Udruga vinogradara i voćara Sv. Bartol Letovanski Vrh, uz potporu i pokroviteljstvo Općine Lekenik i Turističke zajednice Općine Lekenik, čime je još jednom potvrđena važnost ove tradicionalne izložbe za lokalnu zajednicu.

Fotogalerija/Općina Lekenik

Nastavite čitati

CityLIGHTS

‘Boginja’ u Velikoj Gorici: U petak otvorenje nove izložbe Ane Ratković Sobota

Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Galerija Galženica

Ambijentalna instalacija velikih dimenzija “Boginja”, najnoviji projekt Ane Ratković Sobota, otvara se u petak, 24. travnja u 19 sati u Galeriji Galženica, gdje će se moći razgledati do 15. svibnja 2026.

Riječ je o ciklusu u kojem autorica fokus pomiče s pejzaža na unutarnje, arhetipske strukture i odnos čovjeka s prirodom, istražujući (ne)ravnotežu ženskih i muških principa. Vizualni jezik spaja osobno iskustvo i univerzalnu simboliku.

Radovi su izvedeni na svili, korištenjem prirodnih pigmenata dobivenih iz biljaka te tradicionalno fiksirani kuhanjem na pari. Nijanse nastaju iz različitih izvora – od kore drveća do cvjetova i biljaka – a sam proces uključuje i dozu nepredvidivosti. Tekstili velikih formata rezultat su i autoričina usavršavanja batik tehnike tijekom boravka u Indoneziji.

Tematski se ciklus oslanja na istraživanja Marije Gimbutas o neolitičkim kulturama i simbolici Velike Boginje, što se očituje u pojednostavljenom, arhetipskom izrazu.

Ana Ratković Sobota (1988., Zagreb) diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i članica je HZSU-a. Izlagala je samostalno i skupno u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovala u umjetničkim rezidencijama te u brojnim društveno angažiranim projektima, uključujući rad u bolnicama i zatvorskim ustanovama. Tijekom 2024. provela je istraživački projekt u Indoneziji te objavila umjetničku knjigu “Jezera”.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od ruševina do novih domova: Petrinja i okolica ulaze u završnicu obnove

Osim obnove, pokrenut je i niz projekata revitalizacije, poput ulaganja u lječilišni turizam u Topuskom i izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Na području pogođenom petrinjskim potresom do sada je u obnovu uloženo 1,91 milijarda eura, a većina planiranih zahvata nalazi se pri kraju, poručeno je tijekom posjeta potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića Petrinji.

Prema podacima iznesenima tijekom obilaska, u Petrinji je obnovljeno oko 4200 lokacija te izgrađeno približno 200 novih obiteljskih kuća. Kada je riječ o projektima financiranim iz Fonda solidarnosti Europske unije, na području Sisačko-moslavačke županije ugovoreno ih je 416, od čega je 396 već završeno.

„ Što se tiče preostalih objekata na području grada Petrinje, do kraja godine završit ćemo bolnicu i zajedno s Vijećnicom, koja je u samom centru grada, dovršit ćemo sve one objekte javne namjene koje smo izvorno krenuli financirati iz Fonda solidarnosti, a nastavili financiranjem iz državnog proračuna, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, izjavio je ministar Bačić.

Uloga Caritasa i donatora

Dio stambene obnove realiziran je i uz potporu humanitarnih organizacija. Hrvatski Caritas, u suradnji s Ministarstvom, sudjelovao je u izgradnji sedam obiteljskih kuća, dok je ukupno uključen u 78 projekata na Banovini.

„Danas smo posebno radosni što smo završili projekt izgradnje sedam kuća, koje smo gradili zajedno s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Istaknuo bih kako je suradnja bila jako dobra. Ministarstvo je uklonilo kuće, očistilo teren i izgradilo temelje, na kojima smo onda mi izgradili ove kuće“, istaknuo je mons. Božo Radoš, predsjednik Hrvatskog Caritasa i biskup varaždinski, zahvalivši i svim donatorima.

Županija privodi kraju vlastite projekte

Tijekom sastanka održanog u Petrinji, kojem su uz ministra prisustvovali župan Ivan Celjak i gradonačelnica Magdalena Komes, razgovaralo se o dinamici obnove i daljnjim razvojnim planovima.

Župan Celjak naglasio je kako su radovi na objektima u nadležnosti Županije gotovo završeni te istaknuo i dodatne investicije usmjerene na revitalizaciju područja.

„Što se tiče obnove objekata koje su u nadležnosti Županije, mi smo završili obnovu otprilike 90% naših zgrada, a preostalo nam je još nekoliko objekata koje ćemo završiti tijekom ove godine. Osim obnove, u suradnji s Vladom RH pokrenuli smo i niz projekata revitalizacije, poput ulaganja vrijednog 40 milijuna eura u lječilišni turizam u Topuskom i izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj, vrijednog ukupno oko 80 milijuna eura“, rekao je Celjak.

 

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno