Povežite se s nama

HOTNEWS

Proračun rebalansom smanjen za 73 milijuna kuna, najveći teret na komunalnom odjelu, najavljen i nadzor

Ministarstvu financija podnesen zahtjev za proračunski nadzor.

Objavljeno

na

Izglasavanje rebalansa proračuna za 2020. godinu, kojim su umanjeni ukupni prihodi i primitci za 44,8 milijuna kuna, a ukupni rashodi za 73 milijuna kuna prethodilo je usvajanju prijedloga proračuna za 2021. godinu s projekcijom za 2022. i 2023. godinu.

-Novim je planom prvotni proračun umanjen za 8,4 posto što se tiče ukupnih prihoda i primitaka te 13,66 posto ukupnih rashoda. Uz to, pokriven je manjak iz protekle godine u visini 29 milijuna i 759 tisuća kuna, a 2 milijuna 204 tisuće kuna prenesenog je proračunskog viška.- pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za financije Žaneta Štefančić.

-Činjenica je da Grad Velika Gorica s rebalansom za 2020. godinu ulazi zadnja od svih gradova u Republici Hrvatskoj. To je potpuno neprihvatljivo. Ovaj rebalans je sfera znanstvene fantastike. Kada smo imali polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za ovu godinu, tamo smo ustanovili da imamo manjak poreznih prihoda od 31,5 milijuna kuna. Tada sam rekao da druga polovica godine neće biti puno bolja, te da može biti eventualno jednaka i da očekujem manjak po toj stavci minimalno 40 i više milijuna kuna. I evo nam rebalansa, a Grad po poreznim prihodima 2020. godine ima korekciju od 0,00. Što nam to govori? Kad se radio proračun za ovu godinu da je netko predvidio lockdown, uhićenje gradonačelnika, i ne da nije planirao lipu manjka, nego ni lipu viška. Želim napomenuti da proračun nije šala, reguliran je zakonom o proračunu koji se bazira na proračunskim načelima. Smatram ovaj proračun krivotvorinom i jutros sam podnio zahtjev za proračunski nadzor Ministarstvu financija. – rekao je vijećnik Alan Šembera.

– Ova godina bila je turbulentna, napravljen je ozbiljan rez što se tiče proračuna, prihodi su smanjeni za 44 milijuna kuna, a rashodi na 73 milijuna kuna. Obzirom na sve što se događalo u ovoj godini, kako je krenulo od ožujka, a traje i danas ovaj rez bilo je jedino logično rješenje. Komunalni odjel podnio je najveću žrtvu s 45 milijuna kuna. Većina projekata iz ove godine prebačena je na slijedeću godinu i njihova realizacija ne bi trebala biti upitna. Drago mi je što plaće zaposlenicima nisu dirane, i da je to ostalo isto, no menadžment, pročelnici i ravnatelji su podnijeli teret rezanja. Svi zaposlenici će dobiti božićnice, a dobit će ih i umirovljenici. Socijalna komponenta proračuna nije dirana. Također, treba istaknuti kako Grad uredno podmiruje svoje obveze, otplata kredita nije došla pod upitnik, projekti koji su napravljeni su plaćeni. – istaknuo je vijećnik Darko Bekić.

Vijećnik Damir Šimunić u ime kluba SDP-a smatra kako proračun nije ispunio svoju svrhu, te je podsjetio da je na to upozoravano kada se donosio proračun za ovu godinu. Također, istaknuo je da je danas kasno za donošenje rebalansa, te je istaknuo kako je to trebalo biti učinjeno još u lipnju, a sada ići možda već i u drugi rebalans.

-Ovo je samo dokaz koliko ste nesposobni i neučinkoviti. Rashodovnu stranu smanjujemo za 73 milijuna kuna, a to znači da se aktivnost grada smanjuje za taj iznos. Pokazalo se da smo bili u pravu kada smo na početku godine tvrdili da je to bila samo lista želja. Danas izvorni proračun režemo za 15 posto, a onda ćemo predložiti novi za sljedeću godinu koji prelazi onu magičnu brojku od 500 milijuna kuna. Nije ovaj grad u situaciji da ima takav proračun. Planirane investicije se prebacuju iz godine u godinu, a neke će čekati bolja vremena. Groblje Kušanec radite deset godina, jedan Kučki most od par metara ste radili duže nego što će biti  građen Pelješki. Samo nemojte reći da je ovakvo rebalansiranje izazvala COVID situacija.

Ono što Šimunića posebno smeta što se puno toga planira, a ne rade se predradnje iz čega je jasno zašto se mnogi projekti nisu mogli realizirati.

-U Velikoj Mlaki kod čardaka nije postignut dogovor s mjesnim odborom i župnikom, a stavili ste ga bili u proračun, pa ste sad odlučili to skinuti. Ili recimo obrazloženje kako nije započetk projekt uređenja Šetališta Franje Lučića s uređenjem dječjeg igrališta radi novonastale situacije. Tamo je pisalo pandemija, ovdje novonastala situacija.

Da ovo nije prvi put kako se svake godine raspravlja o stihijski prenapuhanom proračunu, bez ikakvog plana, vizije i strategije, bez da smo pripremili projekte, a onda se radi rebalans, ove godine kasnije no ikad, istaknuo je vijećnik Pero Josipović.

-Ponekad mi to sliči na igru djece s Lego kockicama. Jedna kockica amo, jedna tamo, pa što ispadne. Otprilike tako izgleda vaš rebalans, a jednako tako izgleda i proračun. I pitam se do kad tako? I zašto komunalne djelatnosti uvijek moraju stradati kod rebalansa? A svi znamo kakva nam je komunalna infrastruktura, prije svega ceste koje smo zapustili i ne znam ima li jedan grad, jedna općina zapuštenije ceste kao što mi imamo.

Poduzetničkom inkubatoru sredstva su umanjena za dva milijuna kuna jer natječaj nije raspisan 12 mjeseci. Je li i za to kriv COVID upitala je vijećnica Katarina Šeravić Lovrak.

– Ono što mi je jako smiješno kada se svi pozivamo na COVID da se odustalo od gradnje ulice Petra Zrinskog, a pitam što je onda bilo 2018. i 2019. otkad je to u planu. 28. studenog 2018. godine pročelnik je tada rekao da radovi započinju u proljeće 2019., tada korone nije bilo. Zanima me radi li uopće tko u tim odjelima, jer svi projekti su zaustavljeni, a oni koji su napravljeni nisu prošli bez neke afere. Također, komičan mi je i Pčelinji park, koji je strahoviti primjer kako se planira, jer naime, piše da su za njega odvojena sredstva, ali se ne zna gdje ga smjestiti. Zašto odvajate novac, ako ne znate kuda ćete?

Na velikogoričke poduzetnike koji traže da im se pomogne u ovoj situaciji osvrnuo se Damir Slojšek.

-Ja to kroz rebalans proračuna ne vidim. Lockdown je krenuo krajem jedanaestog mjeseca, što ćemo napraviti, hoćemo opet dizati kredite?- upitao je.

Sa 17 glasova za, 9 protiv i jednim suzdržanim izglasan je rebalans ovogodišnjeg proračuna Grada Velike Gorice.

 

HOTNEWS

Tržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice

Povratak „placa“ u Školsku planiran krajem ljeta.

Objavljeno

na

Na gradskoj tržnici u Školskoj ulici 30. lipnja počinju radovi na obnovi nadstrešnice te će privremena lokacija tržnice od 1. srpnja do završetka radova biti na prostoru između Muzeja Turopolja i „stare općine“ – obavještava VG Komunalac.

Radove izvodi tvrtka Vodoprivreda-Zagorje d.o.o., a ponovni početak rada tržnice, na uobičajenoj lokaciji, očekuje se najkasnije krajem ljeta.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Naši vatrogasci spremni za zaštitu od požara u priobalju – u četvrtak prva smjena ide na otok Ugljan

Maceković: Dužina perioda dislokacija ovisi o vremenskim uvjetima u rujnu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i ovog ljeta idu – na more. No, nije riječ o putovanju na godišnje odmore već planirane aktivnosti u sklopu zaštite od požara u priobalju, kada odlaze na ispomoć kolegama na našem Jadranu.

Prva redovna dislokacija traje od 26. lipnja do 10. srpnja.

Foto: Cityportal

– Sudjelujemo s dva vatrogasca i jednim vozilom u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu, zajedno s jednim pripadnikom JVP Grada Zaprešića te jednim kemijskim vozilom iz JVP Grada Ivanić Grada – ispričao nam je Ivica Maceković, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

Inače, dislokacije traju po 14 dana, a svakog drugog četvrtka je smjena vatrogasaca.

Foto: Naši škoji DVD Kali-Kukljica

–To će u konačnici biti ukupno oko sedam smjena, što ovisi o odluci glavnog vatrogasnog zapovjednika koji se vodi vremenskim uvjetima u mjesecu rujnu – dodaje Maceković.

Našim vatrogascima želimo mirno ljeto, bez požara i da se sretno vrate svojim kućama!

Nastavite čitati

HOTNEWS

STIGLI REZULTATI Velika Gorica ima prirodne resurse za toplinski sustav ali i za poljoprivrednu proizvodnju

Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice.

Objavljeno

na

Rezultati istražnih aktivnosti provedenih u sklopu projekta „Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva“, pokazali su da Velika Gorica ima značajan geotermalni potencijal. Naime, zabilježena ležišna temperatura istražne geotermalne bušotine prelazi 100 °C te toplina iz samo ove bušotine može zadovoljiti 60% potreba velikogoričkog toplinskog sustava.

–Rezultati istraživanja potvrđuju ono u što smo vjerovali, da naš grad ima prirodne resurse koji mogu igrati važnu ulogu u održivom razvoju i energetskoj tranziciji. Ležišna temperatura iznad 100 °C i kapacitet bušotine koji može pokriti gotovo 60 % potreba toplinskog sustava Velike Gorice otvaraju nam konkretne mogućnosti za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To je veliki korak bliže jeftinijem i održivijem grijanju za naše građane – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako ističu iz Agencije za ugljikovodike potencijal na području Velike Gorice uz upotrebu za toplinski sustav, ima mogućnost za upotrebu u poljoprivrednoj proizvodnji što samom projektu daje dodatnu vrijednost pri upotrebi obnovljivih izvora energije.

–Za ostvarenje punog potencijala geotermalnog sustava za potrebe toplinarstva, planira se izrada dodatne bušotine, čime bi se uspostavio proizvodno-utisni par koji omogućuje neprekidno i sigurno korištenje ovog prirodnog resursa – dodaju su iz Agencije.

Foto: Sanjin Vrbanus

Podsjetimo kako je nakon odrađenih seizmičkih mjerenja i istražnih aktivnosti, početkom godine započela završna faza istraživanja geotermalnog potencijala. Samo nekoliko kilometara izvan centra grada, uz Sisačku ulicu, izrađena je geotermalna bušotina GT-1, odnosno bušotinski toranj visine veće od goričkog nebodera, a ispod kojega je spušteno gotovo tri kilometra cijevi u bušotinu.

–Istražna bušotina u Velikoj Gorici potvrđuje da Hrvatska ima konkretne, lokalno primjenjive izvore obnovljive energije koji mogu izravno koristiti zajednicama. Ovo ulaganje dio je šireg strateškog pristupa kojim Hrvatska nastoji iskoristiti svoj bogat geotermalni potencijal za jačanje energetske neovisnosti i otpornosti u sektoru grijanja – objasnio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Inače, za provedbu projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ osigurano je 50,8 milijuna eura u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti,kroz mjeru poticanja energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije, a sama vrijednost velikogoričke investicije iznosi više od 11 milijuna eura.

Ovim potvrđenim potencijalom otvaraju se vrata za daljnji razvoj energetski neovisnog, održivog i ekološki prihvatljivog grijanja u jednom od najbrže rastućih hrvatskih gradova – poručuju Iz Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej

Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.

Objavljeno

na

DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.  

  Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška. 

Foto: Zagrebačka županija

Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.  

  Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline. 

Foto: Zagrebačka županija

Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek. 

–  Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.  

Foto: Zagrebačka županija

Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura. 

–  Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.  

Foto: Zagrebačka županija

Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak. 

  Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali  toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti. 

  Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Prije ekrana i interneta, ovako su se igrala djeca 80-ih i 90-ih

Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukas/pexels.com

Prije nego što su digitalni uređaji postali sastavni dio svakodnevice, dječja igra odvijala se na ulicama, u dvorištima i na školskim igralištima. Umjesto ekrana, glavna oprema bili su kreda, lopta i elastična guma, a društvo iz susjedstva bilo je uvijek spremno za još jednu rundu igre.

Generacije koje su odrastale tijekom 80-ih i 90-ih pamte vrijeme kada su se slobodno kretale kvartom, učile pravila igara od starijih i sate provodile vani, često sve do mraka. Te su igre bile jednostavne, ali učinkovite. Poticale su kretanje, razvijale koordinaciju, suradnju i maštu. U nastavku donosimo pregled najpoznatijih igara iz tog razdoblja kojih se prisjeća 24sata. Nekih koje su gotovo zaboravljene, a nekih koje se i danas povremeno zaigraju.

1. Gumi-gumi

Gotovo nezaobilazna igra u školskim dvorištima, osobito među djevojčicama. Igrala se s elastičnom gumenom trakom, a težina je rasla kako se traka podizala, od gležnjeva do pazuha. Zahtijevala je spretnost, ritam i dobru kondiciju.

2. Graničar

Dinamična timska igra u kojoj su se igrači gađali loptom. Pogođeni bi ispali, a cilj je bio ostati posljednji u igri. Omiljena tijekom školskih odmora, poticala je refleks, brzinu i suradnju.

3. Školica

Za ovu igru bila je dovoljna kreda i malo slobodnog pločnika. Igrači su preskakali označena polja na jednoj nozi, nakon što bi kamenčić bacili u određeno polje. Vježbala je ravnotežu, preciznost i koncentraciju.

4. Care, care, gospodare

Igra u kojoj je jedan igrač birao zabranjenu boju, a ostali su pokušavali pogoditi koju. Pogodak je značio utrku prema caru, prvi koji ga dotakne preuzima njegovu ulogu.

5. Pokvareni telefon

Igra prenošenja poruke šaptom u krugu djece. Posljednji igrač glasno izgovori što je čuo, često nešto sasvim drugo od početne rečenice. Zanimljiv način za učenje o komunikaciji i slušanju.

6. Ledena baba

Jedan igrač bio je lovac koji je dodirom zaleđivao ostale, a prijatelji su ih mogli odlediti novim dodirom. Igra je poticala timski duh i razvijala brze reakcije.

7. Skrivača

Bezvremenska igra skrivanja i potrage. Jedan igrač broji, ostali se skrivaju. Cilj je pronaći sve igrače prije nego što oni stignu do baze. Osobito popularna u večernjim satima.

8. Lastik

Igra slična gumi-gumiju, ali s drukčijim uzorcima skakanja. Svaki pogrešan korak značio je kraj kruga. Tražila je preciznost, ritam i dobru memoriju pokreta.

9. Pikule

Igralo se na zemlji, s ciljem da se protivničke pikule izbace iz kružnog terena. Igra je zahtijevala preciznost i strategiju, a skupljanje pikula imalo je i kolekcionarsku vrijednost.

10. Crna kraljica 1, 2, 3

Jedan igrač stoji leđima okrenut ostalima i izgovara „Crna kraljica, jedan, dva, tri!”. Ostali se pokušavaju što više približiti, ali moraju se ukočiti čim se kraljica okrene. Tko prvi dotakne kraljicu, pobjeđuje.

11. Okoš-bokoš

Ritmična brojalica u kojoj se udaralo po šakama igrača dok se izgovarala pjesmica. Na koga brojalica završi, taj nastavlja s odbrojavanjem. Koristila se i kao način odlučivanja tko prvi ide u neku igru.

Generacije koje su odrasle uz ove igre ne pamte svoje djetinjstvo po obavijestima, nego po oguljenim koljenima, smijehu i beskrajnim ljetnim večerima. Možda su te igre jednostavne, ali su povezivale djecu i stvarala nezaboravne uspomene.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno