Povežite se s nama

Gospodarstvo

Projektirao je voćnjake sve do Irana, sada u Mičevcu radi sok od jabuke

Objavljeno

na

Frane Ivković jedan je od utemeljitelja brojnih voćarskih udruga, zajednica i nekadašnji direktor Zavoda za voćarstvo. Projektirao je na tisuće hektara voćnjaka diljem bivše Jugoslavije, ali i po drugim zemljama, pa čak i u Iranu. Najveći dio nasada nalazi se mu se u okolici Ivanić-Grada. Jedan dio nasada jabuka u kojem mu se odvija i proizvodnja soka od jabuke koji se radi na potpuno prirodan način nalazi se u Mičevcu.

 

foto: Agroklub

foto: Agroklub

“Voćarstvo ne smije biti improvizacija, ono se mora raditi stručno, pametno, kontrolirano i jedino tako je moguće imati urod koji može biti dobar i pokriti troškove. Meni je 69 godina, ali imam i dalje želju nastaviti s ulaganjem u voćarstvo. U pregovorima sam kako bih pronašao strateškog partnera s kojim bih nastavio ulaganja – sadnju novih nasada jabuka, izgradnju hladnjače i proširenje proizvodnje soka od jabuke“, rekao je za Agrobiz Frane Ivković.

 

Njegove sugestije i kritike na račun države, propasti i kontinuiranog urušavanja hrvatskog voćarstva svi su godinama slušali, ali se, kako kaže, ništa bitno nije promijenilo tijekom više od dva desetljeća hrvatske samostalnosti.

 

“Struka je potpuno napustila selo. Sadi se i sije stihijski, bez plana i bez znanja, nemamo bilance ni istraživanja gdje je najbolje saditi koje voće i povrće. Zbog toga i imamo tako lošu poljoprivredu”, naglašava Ivković.

 

Ivković u svojim voćnjacima, od kojih su neki stari i više od 30 godina, proizvede oko dva milijuna kilograma jabuka, od čega oko 800.000 ide na tržište, a od ostataka proizvede i do 700.000 litara soka.

 

Propast hrvatske poljoprivrede

 

“Zajedno s kolegama projektirao sam 4776 hektara voćnjaka i podigao još 2300. Napisao sam 27 stručnih i sedam znanstvenih radova, ali mi ni danas nije jasno zbog čega smo dopustili da nam poljoprivreda propadne, a sela ostanu napuštena. Nadam se da ću dočekati da se ti negativni trendovi promijene”, kaže Ivković.

 

Foto: scireg.com

Foto: scireg.com

Danas trgovci jabuku kupuju gdje god žele, po jeftinim cijenama, staru jabuku koju druge zemlje izbacuju iz svojih skladišta. Naši voćari nemaju hladnjače i prisiljeni su već u berbi svoju robu dati trgovcima. Prošle godine voćari su dobili između 1,25 do maksimalno 1,6 kuna za kilogram jabuka, a neki nisu nikada ni naplatili svoju robu.

 

Kada se u obzir uzmu sve investicije i troškovi, cijena jednog kilograma prema njegovu izračunu bila je negdje oko 2,20 kuna, dakle većina voćara radila je ispod troška proizvodnje.

 

Kako pokrenuti proizvodnju?

 

Njegova formula je vrlo jasna: treba odmah i hitno osnivati proizvođačke organizacije, udruživati se, pokrenuti struku da izađe na teren i pomogne ljudima, dok bi institucije trebale pojednostaviti procedure, silne dokumentacije i sve ludosti koje sami poljoprivrednici ne razumiju i više ne stignu pratiti, dok birokrati to pravdaju nekim EU propisima i pravilima kako se nešto mora raditi.

 

“Od 10 krušaka u našim trgovinama samo je pola jedne domaće”

Za njegove voćnjake prije nekoliko godina bio je zainteresiran investitor iz Alžira, jedan od većih trgovaca voća i povrća u toj državi.

 

“I sad imam poziv za izvoz soka u Alžir, ali su količine male, a morao bih ga voziti preko luke Genove. Kontaktirali su me iz Kuvajta, Saudijske Arabije, brojnih EU zemalja, ali kad čujete koje količine oni traže, a radi se o najmanje pet kontejnera tjedno, odmah odustanete jer biste ispali smiješni s našim mizernim količinama.”

 

Osim mandarine, Hrvatska nema dovoljno proizvodnje za svoje potrebe ni u jednoj kategoriji voća. “Od deset krušaka u našim trgovinama, možda je samo polovica od jedne iz domaće proizvodnje, a sve je drugo iz uvoza”, ističe Ivković.

 

Savjet za mlade voćare

 

Foto: twitter

Foto: twitter

“Mladi koji nemaju novca, a imaju neku površinu, mogu ulagati u lješnjake jer za njima postoji odlična potražnja na europskom tržištu. Doduše treba se dugo čekati do prvog uroda.” Kaže kako je i kruška jako zanimljiva jer postiže dobru cijenu na tržištu, a u slučaju da se ne može prodati, od nje se može proizvoditi kvalitetna rakija koja je jako tražena i ima odličnu cijenu. “Treba nastaviti i s nasadima jabuka; trešnje i jagode su također zanimljive i može se na njima dobro zaraditi.”

 

Ulaganje u nasad jabuka na jednom hektaru s navodnjavanjem i zaštitnim mrežama košta do 50.000 eura. Povrat je negdje za 7 do 8 godina. Slično je ulaganje potrebno i za nasade krušaka, dok je za trešnju na otvorenom potrebno investirati od 25.000 do 28.000 eura po hektaru.

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno