Gospodarstvo

Projektirao je voćnjake sve do Irana, sada u Mičevcu radi sok od jabuke

Objavljeno

prije 10 godina

5. ožujka 2016.

Objavio/la

Frane Ivković jedan je od utemeljitelja brojnih voćarskih udruga, zajednica i nekadašnji direktor Zavoda za voćarstvo. Projektirao je na tisuće hektara voćnjaka diljem bivše Jugoslavije, ali i po drugim zemljama, pa čak i u Iranu. Najveći dio nasada nalazi se mu se u okolici Ivanić-Grada. Jedan dio nasada jabuka u kojem mu se odvija i proizvodnja soka od jabuke koji se radi na potpuno prirodan način nalazi se u Mičevcu.

foto: Agroklub

“Voćarstvo ne smije biti improvizacija, ono se mora raditi stručno, pametno, kontrolirano i jedino tako je moguće imati urod koji može biti dobar i pokriti troškove. Meni je 69 godina, ali imam i dalje želju nastaviti s ulaganjem u voćarstvo. U pregovorima sam kako bih pronašao strateškog partnera s kojim bih nastavio ulaganja – sadnju novih nasada jabuka, izgradnju hladnjače i proširenje proizvodnje soka od jabuke“, rekao je za Agrobiz Frane Ivković.

Njegove sugestije i kritike na račun države, propasti i kontinuiranog urušavanja hrvatskog voćarstva svi su godinama slušali, ali se, kako kaže, ništa bitno nije promijenilo tijekom više od dva desetljeća hrvatske samostalnosti.

“Struka je potpuno napustila selo. Sadi se i sije stihijski, bez plana i bez znanja, nemamo bilance ni istraživanja gdje je najbolje saditi koje voće i povrće. Zbog toga i imamo tako lošu poljoprivredu”, naglašava Ivković.

Ivković u svojim voćnjacima, od kojih su neki stari i više od 30 godina, proizvede oko dva milijuna kilograma jabuka, od čega oko 800.000 ide na tržište, a od ostataka proizvede i do 700.000 litara soka.

Propast hrvatske poljoprivrede

“Zajedno s kolegama projektirao sam 4776 hektara voćnjaka i podigao još 2300. Napisao sam 27 stručnih i sedam znanstvenih radova, ali mi ni danas nije jasno zbog čega smo dopustili da nam poljoprivreda propadne, a sela ostanu napuštena. Nadam se da ću dočekati da se ti negativni trendovi promijene”, kaže Ivković.

Foto: scireg.com

Danas trgovci jabuku kupuju gdje god žele, po jeftinim cijenama, staru jabuku koju druge zemlje izbacuju iz svojih skladišta. Naši voćari nemaju hladnjače i prisiljeni su već u berbi svoju robu dati trgovcima. Prošle godine voćari su dobili između 1,25 do maksimalno 1,6 kuna za kilogram jabuka, a neki nisu nikada ni naplatili svoju robu.

Kada se u obzir uzmu sve investicije i troškovi, cijena jednog kilograma prema njegovu izračunu bila je negdje oko 2,20 kuna, dakle većina voćara radila je ispod troška proizvodnje.

Kako pokrenuti proizvodnju?

Njegova formula je vrlo jasna: treba odmah i hitno osnivati proizvođačke organizacije, udruživati se, pokrenuti struku da izađe na teren i pomogne ljudima, dok bi institucije trebale pojednostaviti procedure, silne dokumentacije i sve ludosti koje sami poljoprivrednici ne razumiju i više ne stignu pratiti, dok birokrati to pravdaju nekim EU propisima i pravilima kako se nešto mora raditi.

“Od 10 krušaka u našim trgovinama samo je pola jedne domaće”

Za njegove voćnjake prije nekoliko godina bio je zainteresiran investitor iz Alžira, jedan od većih trgovaca voća i povrća u toj državi.

“I sad imam poziv za izvoz soka u Alžir, ali su količine male, a morao bih ga voziti preko luke Genove. Kontaktirali su me iz Kuvajta, Saudijske Arabije, brojnih EU zemalja, ali kad čujete koje količine oni traže, a radi se o najmanje pet kontejnera tjedno, odmah odustanete jer biste ispali smiješni s našim mizernim količinama.”

Osim mandarine, Hrvatska nema dovoljno proizvodnje za svoje potrebe ni u jednoj kategoriji voća. “Od deset krušaka u našim trgovinama, možda je samo polovica od jedne iz domaće proizvodnje, a sve je drugo iz uvoza”, ističe Ivković.

Savjet za mlade voćare

Foto: twitter

“Mladi koji nemaju novca, a imaju neku površinu, mogu ulagati u lješnjake jer za njima postoji odlična potražnja na europskom tržištu. Doduše treba se dugo čekati do prvog uroda.” Kaže kako je i kruška jako zanimljiva jer postiže dobru cijenu na tržištu, a u slučaju da se ne može prodati, od nje se može proizvoditi kvalitetna rakija koja je jako tražena i ima odličnu cijenu. “Treba nastaviti i s nasadima jabuka; trešnje i jagode su također zanimljive i može se na njima dobro zaraditi.”

Ulaganje u nasad jabuka na jednom hektaru s navodnjavanjem i zaštitnim mrežama košta do 50.000 eura. Povrat je negdje za 7 do 8 godina. Slično je ulaganje potrebno i za nasade krušaka, dok je za trešnju na otvorenom potrebno investirati od 25.000 do 28.000 eura po hektaru.

Povezane teme:Frane Ivković jabuke Mičevec voćarstvo

Gospodarstvo

FOTO Svečano otvoren Logističko-distributivni centar Studenca

Objavljeno

prije 1 dan

15. listopada 2025.

Objavio/la

David Jolić

Danas je u industrijskoj poslovnoj zoni Meridian 16 u Velikoj Gorici svečano otvoren logističko-distributivni centar (LDC) Studenca, najbrže rastućeg trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Događanju su, uz upravljački tim i zaposlenike Studenca, prisustvovali gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, predstavnici fonda Enterprise Investors i Nadzornog odbora kompanije, te brojni uvaženi partneri i gosti.