Povežite se s nama

Gospodarstvo

Projektirao je voćnjake sve do Irana, sada u Mičevcu radi sok od jabuke

Objavljeno

na

Frane Ivković jedan je od utemeljitelja brojnih voćarskih udruga, zajednica i nekadašnji direktor Zavoda za voćarstvo. Projektirao je na tisuće hektara voćnjaka diljem bivše Jugoslavije, ali i po drugim zemljama, pa čak i u Iranu. Najveći dio nasada nalazi se mu se u okolici Ivanić-Grada. Jedan dio nasada jabuka u kojem mu se odvija i proizvodnja soka od jabuke koji se radi na potpuno prirodan način nalazi se u Mičevcu.

 

foto: Agroklub

foto: Agroklub

“Voćarstvo ne smije biti improvizacija, ono se mora raditi stručno, pametno, kontrolirano i jedino tako je moguće imati urod koji može biti dobar i pokriti troškove. Meni je 69 godina, ali imam i dalje želju nastaviti s ulaganjem u voćarstvo. U pregovorima sam kako bih pronašao strateškog partnera s kojim bih nastavio ulaganja – sadnju novih nasada jabuka, izgradnju hladnjače i proširenje proizvodnje soka od jabuke“, rekao je za Agrobiz Frane Ivković.

 

Njegove sugestije i kritike na račun države, propasti i kontinuiranog urušavanja hrvatskog voćarstva svi su godinama slušali, ali se, kako kaže, ništa bitno nije promijenilo tijekom više od dva desetljeća hrvatske samostalnosti.

 

“Struka je potpuno napustila selo. Sadi se i sije stihijski, bez plana i bez znanja, nemamo bilance ni istraživanja gdje je najbolje saditi koje voće i povrće. Zbog toga i imamo tako lošu poljoprivredu”, naglašava Ivković.

 

Ivković u svojim voćnjacima, od kojih su neki stari i više od 30 godina, proizvede oko dva milijuna kilograma jabuka, od čega oko 800.000 ide na tržište, a od ostataka proizvede i do 700.000 litara soka.

 

Propast hrvatske poljoprivrede

 

“Zajedno s kolegama projektirao sam 4776 hektara voćnjaka i podigao još 2300. Napisao sam 27 stručnih i sedam znanstvenih radova, ali mi ni danas nije jasno zbog čega smo dopustili da nam poljoprivreda propadne, a sela ostanu napuštena. Nadam se da ću dočekati da se ti negativni trendovi promijene”, kaže Ivković.

 

Foto: scireg.com

Foto: scireg.com

Danas trgovci jabuku kupuju gdje god žele, po jeftinim cijenama, staru jabuku koju druge zemlje izbacuju iz svojih skladišta. Naši voćari nemaju hladnjače i prisiljeni su već u berbi svoju robu dati trgovcima. Prošle godine voćari su dobili između 1,25 do maksimalno 1,6 kuna za kilogram jabuka, a neki nisu nikada ni naplatili svoju robu.

 

Kada se u obzir uzmu sve investicije i troškovi, cijena jednog kilograma prema njegovu izračunu bila je negdje oko 2,20 kuna, dakle većina voćara radila je ispod troška proizvodnje.

 

Kako pokrenuti proizvodnju?

 

Njegova formula je vrlo jasna: treba odmah i hitno osnivati proizvođačke organizacije, udruživati se, pokrenuti struku da izađe na teren i pomogne ljudima, dok bi institucije trebale pojednostaviti procedure, silne dokumentacije i sve ludosti koje sami poljoprivrednici ne razumiju i više ne stignu pratiti, dok birokrati to pravdaju nekim EU propisima i pravilima kako se nešto mora raditi.

 

“Od 10 krušaka u našim trgovinama samo je pola jedne domaće”

Za njegove voćnjake prije nekoliko godina bio je zainteresiran investitor iz Alžira, jedan od većih trgovaca voća i povrća u toj državi.

 

“I sad imam poziv za izvoz soka u Alžir, ali su količine male, a morao bih ga voziti preko luke Genove. Kontaktirali su me iz Kuvajta, Saudijske Arabije, brojnih EU zemalja, ali kad čujete koje količine oni traže, a radi se o najmanje pet kontejnera tjedno, odmah odustanete jer biste ispali smiješni s našim mizernim količinama.”

 

Osim mandarine, Hrvatska nema dovoljno proizvodnje za svoje potrebe ni u jednoj kategoriji voća. “Od deset krušaka u našim trgovinama, možda je samo polovica od jedne iz domaće proizvodnje, a sve je drugo iz uvoza”, ističe Ivković.

 

Savjet za mlade voćare

 

Foto: twitter

Foto: twitter

“Mladi koji nemaju novca, a imaju neku površinu, mogu ulagati u lješnjake jer za njima postoji odlična potražnja na europskom tržištu. Doduše treba se dugo čekati do prvog uroda.” Kaže kako je i kruška jako zanimljiva jer postiže dobru cijenu na tržištu, a u slučaju da se ne može prodati, od nje se može proizvoditi kvalitetna rakija koja je jako tražena i ima odličnu cijenu. “Treba nastaviti i s nasadima jabuka; trešnje i jagode su također zanimljive i može se na njima dobro zaraditi.”

 

Ulaganje u nasad jabuka na jednom hektaru s navodnjavanjem i zaštitnim mrežama košta do 50.000 eura. Povrat je negdje za 7 do 8 godina. Slično je ulaganje potrebno i za nasade krušaka, dok je za trešnju na otvorenom potrebno investirati od 25.000 do 28.000 eura po hektaru.

Gospodarstvo

Hoće li šalica kave postati luksuz? Evo zašto bi vam jutarnja rutina mogla poskupjeti

“Stanje je zeznuto, pogotovo jer uz carine problem stvara i klima.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Cijena kave bi uskoro mogla porasti i u hrvatskim kafićima, i to zbog rasta cijena sirove kave na svjetskim burzama, političkih odluka iz SAD-a i nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu, piše Tportal. Iako trenutačno prosječna cijena šalice kave u Hrvatskoj iznosi 2,14 eura, tržište je pod pritiskom, a sve bi se moglo osjetiti već ove jeseni.

Situacija na globalnom tržištu kave nije obećavajuća. Cijena arabice, najkvalitetnije sorte kave, u samo godinu dana skočila je s osam na gotovo 14 eura po kilogramu. Glavni uzroci leže u ekstremnim sušama koje su pogodile Brazil, jednog od najvećih proizvođača kave na svijetu, ali i u carinama koje je nedavno uveo bivši američki predsjednik Donald Trump. Naime, carine na uvoz kave iz Brazila povećane su za čak 50 %, što je uzrokovalo lančanu reakciju na burzama. Karlo Purić, vlasnik domaće pržionice kave, potvrđuje da su cijene sirovine porasle za 70 % do 90 %.

“Stanje je zeznuto, pogotovo jer uz carine problem stvara i klima. Vremenske neprilike doslovno su poharale ovogodišnje prinose”, ističe Purić.

Da problem nije kratkoročan, potvrđuju i iz Atlantic Grupe. Njihove analize upućuju na to da će manjak arabice potrajati barem do 2026. godine, s obzirom na smanjene procjene budućih berbi. Situaciju dodatno komplicira porezno opterećenje u Hrvatskoj.

I dok susjedna Slovenija naplaćuje PDV na kavu u visini od 9,5 %, kod nas ukupni porezni teret premašuje 30 %. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić upozorava da je upravo to dodatna prepreka održivosti cijena na tržištu. “Država od visokih trošarina nema preveliku korist, a zato podiže cijenu sirovine ugostiteljima i potrošačima.” Jurica Protić iz Udruženja ugostitelja Zagreb ističe da trenutni višegodišnji ugovori donekle štite cijene, ali ne zadugo. “Ugovori imaju rok trajanja. Ako se trendovi ne promijene, i mi ćemo morati reagirati.”

Iako trenutno nema službenih najava o povećanju cijene šalice kave, sve ukazuje na to da bi se promjene mogle dogoditi u skoroj budućnosti. Hoće li se višak kave, koji ne ode prema SAD-u zbog carina, preliti na europsko tržište i tako ublažiti udar, ostaje neizvjesno.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorička tvrtka od otpada stvorila proizvod koji će puno toga promijeniti

Tvrtka smještena u velikogoričkoj ulici Fausta Vrančića jedna je od vodećih u Europi po pitanju proizvodnje ambalaže, a sad je iz Modepacka stiglo i rješenje koje bi moglo preoblikovati cijelu ovu industriju

Objavljeno

na

Lignin je, kaže definicija, složen organski polimer koji se nalazi u staničnim stijenkama biljaka, osobito u drvenastim biljkama, odnosno jedan od glavnih sastojaka biljnih staničnih stijenki, uz celulozu i hemicelulozu, te igra ključnu ulogu u mehaničkoj čvrstoći, vodootpornosti i zaštiti biljaka.

Lignin je, osim što je sve to iz definicije, povijesno gledano i otpad u šumarstvu i poljoprivredi, ali velikogorička tvrtka Modepack to je promijenila. I lansirala Lignin eCommerce vrećice, inovativan proizvod koji bi mogao preoblikovati industriju ambalaže.

– Taj je proizvod izrađen kombinacijom jednog od najzanemarenijih prirodnih materijala i reciklirane prikupljene plastike – kaže predsjednik Uprave ove tvrtke Jure Širić u razgovoru za portal Lidermedia.

Modepack, koji već nekoliko godina posluje u našem gradu, među vodećim je europskim proizvođačima ambalaže za eCommerce i kurirske službe, a u tvrtki smatraju da ove vrećice predstavljaju održivu alternativu i promjenu paradigme u znanosti o materijalima. Lignin se tako sad koristi za stvaranje visokoučinkovite, održive ambalaže.

– Zahvaljujući nedavnim dostignućima u razvoju biomaterijala iz švedske tvrtke Lignin Industries AB, Modepack je razvio eCommerce vrećicu koja spaja čvrstoću i ekološku odgovornost. Ovo nije samo još jedan ekološki prihvatljiv proizvod, riječ je o prekretnici prema zelenijoj budućnosti – kaže Širić za Lidermedia.

Ova inovativna kombinacija smanjuje emisije CO₂ za čak 60 do 70 posto u usporedbi s konvencionalnim vrećicama od plastike.

– S obzirom na sve jače regulatorne pritiske i rastuću potražnju potrošača za ekološkim rješenjima, takve vrećice odgovaraju na potrebe poduzeća koja žele poslovati održivo, a da pri tome ne žrtvuju funkcionalnost. Otporne na vlagu i iznimno izdržljive, idealne su za internetske trgovce i kurirske službe koji žele poboljšati svoju ekološku odgovornost i pružiti vrhunsko korisničko iskustvo – zaključio je Širić.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gorica prednjači u županiji! 3,65 milijardi eura prihoda i najviše zaposlenih

Prema najnovijim podacima Fine, Velika Gorica vodi po broju zaposlenih, visini prihoda i ostvarenoj dobiti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Velika Gorica je, prema podacima Fine za 2024. godinu, zasjela na prvo mjesto po gospodarskoj snazi unutar Zagrebačke županije. S čak 2.375 poduzetnika, 23.776 zaposlenih i neto dobiti od 205,9 milijuna eura, grad se nametnuo kao središnje poslovno uporište županije.

U 2024. godini, Zagrebačka županija bila je dom za ukupno 11.867 poduzetnika, koji su zapošljavali 87.866 radnika, što je 5 % više nego godinu ranije. Ukupni prihodi svih poduzetnika dosegnuli su 14,5 milijardi eura (porast od 9 %), dok su rashodi iznosili 13,9 milijardi eura (rast od 11,3 %). Dobit razdoblja iznosila je 853,2 milijuna eura (porast od 3,9 %), ali je neto dobit pala na 441,3 milijuna eura, što je pad od čak 31 % u odnosu na 2023. godinu. Zabilježen je i značajan rast prosječne plaće, sada iznosi 1.191 euro, što je 14,2 % više nego lani.

U toj statističkoj slici ističe se Velika Gorica. LIDL Hrvatska, sa sjedištem upravo u našem gradu, ostvario je najveće ukupne prihode u županiji, 1,3 milijarde eura, uz dobit od gotovo 60 milijuna eura, što ga čini neupitnim financijskim liderom regije. Uz to, Hrvatska pošta, koja također ima sjedište u Velikoj Gorici, zapošljava 8.000 radnika, čime je najveći pojedinačni poslodavac među svim poduzetnicima u županiji.

Zagrebačka županija se na nacionalnoj razini plasirala visoko 5. mjesto po broju poduzetnika, 3. po broju zaposlenih i ostvarenoj dobiti, 2. po ukupnim prihodima, ali i gubitku razdoblja, te 4. prema iskazanoj neto dobiti.

Na ovaj uspjeh osvrnuo se i gradonačelnik Krešimir Ačkar putem Facebooka. “Velika Gorica je i dalje prva u županiji i među najboljima u Hrvatskoj! Hvala svim poduzetnicima koji doprinose rastu, razvoju i snazi našeg gospodarstva”, zaključio je Ačkar

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Goričani u zemlji izlazećeg sunca! Roman Krunić donosi lekcije s EXPO-a 2025. iz Osake

Direktor ROTO Krune o putovanju koje mijenja perspektivu, fascinantnoj disciplini i budućnosti koja se gradi pred našim očima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Putovanja koja nas istinski mijenjaju nisu samo promjena mjesta, već duboka transformacija pogleda na svijet. Upravo takvo iskustvo donosi Roman Krunić, direktor velikogoričke tvrtke ROTO Kruna, nakon nedavne posjete Japanu i svjetskoj izložbi EXPO 2025. u Osaki. Kao dobitnik prestižne nagrade “Stvaratelji za stoljeća“ Međunarodnog ekonomskog foruma “Perspektive“, Krunić je dobio priliku biti dio ugledne delegacije poduzetnika i znanstvenika s iz naše regije, a njegovi dojmovi iz zemlje izlazećeg sunca donose uvid u kulturu, inovacije i lekcije koje bismo svi trebali usvojiti.

“Japan kao Japan, to je jednostavno drugi svijet,” započinje Roman Krunić svoje dojmove. “Vrlo discipliniran narod, složeno sve, uredno, sve se zna tko radi i što radi.”

Njegovo oduševljenje japanskom kulturom proizlazi iz nevjerojatne točnosti javnog prijevoza do činjenice da na ulicama gotovo da i nema koševa za smeće, građani ga, s punom odgovornošću, nose kući na recikliranje. Iako Tokio broji čak 14 milijuna stanovnika, osjećaj gužve gotovo ne postoji, zahvaljujući besprijekornom poštivanju reda i društvene organiziranosti.

Za samu izložbu EXPO 2025. u Osaki, Krunić je također imao riječi pohvale. “Zaista jedna respektabilna izložba na kojoj je zastupljen cijeli svijet.”
Naglasak izložbe bio je na održivom razvoju, novim tehnologijama i klimatskim utjecajima. Najnaprednije zemlje poput SAD-a i samog Japana, te razvijenije europske države, fokusirale su se i na umjetnu inteligenciju.

Foto: Roman Krunić/FB

Posebno je zanimljiv bio pogled na paviljone zemalja regije. “Naši susjedi, Republika Srbija je imala dosta veliki paviljon i dosta su uložili naglasak na taj EXPO koji bi se 2027. godine trebao održati u Beogradu. Hrvatska je imala jedan mali paviljon koji je bio inovativan,dosta mističan. On je trebao prikazati klimatske raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Bilo je apstraktno, ali možda nerazumljivo običnom puku, to je što se tiče hrvatskog paviljona. Slovenija je naglasak stavljala na zelenilo, na prirodu i skijanje”, objašnjava Krunić.

Unatoč napornom putovanju, koje je trajalo 14 sati leta od Osake do Münchena, Krunić iz Japana nosi duboku poruku. “Ono što je najviše pozitivno, ne samo za mene osobno i tvrtku nego bi trebalo biti kompletno za cijeli narod, trebamo se držati zakona, trebamo se držati reda, trebamo biti samosvjesni jer jedino tako možemo prosperirati,” zaključuje. “Nema prečaca, zakoni i red su tu da se poštuju.”

Svjetska izložba EXPO svojevrstan je globalni susret ideja, inovacija i rješenja za najveće izazove čovječanstva. Kroz okupljanje revolucionarnih tehnologija, EXPO nastoji generirati nove ideje, potaknuti ulaganja iz zemlje i inozemstva, osnažiti međuljudsku interakciju i regionalne ekonomije te dodatno poduprijeti razvoj malih i srednjih poduzeća.

Foto: Roman Krunić/FB

Iako je ova svjetski poznata donosi mnogo dojmova za svakog posjetitelja, svi članovi delegacije se slažu kako cijelom iskustvu doprinosi japanski način razmišljanja. Od ostalih zemalja gostiju naučili smo mnogo o tehnološkim rješenjima, ali kulturu poštovanja reda i discipline, tu lekciju donio je domaćin, Japan.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo raste, plaće jače, a nezaposlenost pada? Evo što nas čeka do 2026.

Ekonomisti vodećih hrvatskih banaka predviđaju rast BDP-a od 2,9% godišnje, unatoč globalnim rizicima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Hrvatsko gospodarstvo u 2025. i 2026. godini očekuje stabilan godišnji rast od 2,9 %, procjenjuju ekonomisti četiri vodeće domaće banke u najnovijem izdanju publikacije Hrvatske udruge banaka „HUB Izgled“, prenosi Poslovni.hr. Glavni pokretači ostaju osobna potrošnja i investicije, dok su predviđanja, unatoč geopolitičkim rizicima i neizvjesnostima iz inozemstva, optimistična, recesija se ne očekuje.

Osobna potrošnja, koja čini ključni dio ukupnog BDP-a, u ovoj bi godini trebala porasti za 3,6 %, dok se u 2026. očekuje blago usporavanje na 3,1 %. Sličan trend predviđa se i za bruto investicije, nakon prošlogodišnjeg impresivnog rasta od 9,9 %, u ovoj godini rast će usporiti na 4,1 %, a sljedeće blago ubrzati na 4,7 %, zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova.

Na tržištu rada očekuju se pozitivni pomaci, stopa nezaposlenosti prema ILO metodologiji trebala bi pasti na 4,7 %, dok će plaće rasti po nominalnoj stopi od 9 %. U kombinaciji s očekivanom inflacijom od 3,2 %, to znači i realan rast prosječne bruto plaće od gotovo 6 % u 2025. godini.

Fiskalna stabilnost ostat će očuvana, procjenjuju bankarski stručnjaci. Proračunski deficit iznosit će 2,6 % BDP-a sljedeće godine, dok se za 2026. predviđa pad na 2,4 %. U isto vrijeme, javni dug bi se trebao smanjiti prema 56 % BDP-a, što upućuje na odgovorno upravljanje javnim financijama.

Vanjskotrgovinska bilanca ipak neće proći bez ogrebotina, očekuje se blago pogoršanje tekućeg računa, s deficitom od 2,2 % BDP-a u 2025. te 2,1 % u godini nakon.

Iako se hrvatsko gospodarstvo kreće u pozitivnom smjeru, nije sve bez oblaka. Među glavnim rizicima ističu se globalne geopolitičke napetosti, mogućnost uvođenja novih carina iz SAD-a te neizvjesnosti oko budućih poteza Europske središnje banke. Ipak, ekonomisti vodećih banaka uvjereni su kako recesija zasad ne prijeti. Stabilan rast, jačanje plaća i kontrolirani javni dug šalju poruku da Hrvatska, barem ekonomski, ide u pravom smjeru.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno