Povežite se s nama

Gospodarstvo

Projektirao je voćnjake sve do Irana, sada u Mičevcu radi sok od jabuke

Objavljeno

na

Frane Ivković jedan je od utemeljitelja brojnih voćarskih udruga, zajednica i nekadašnji direktor Zavoda za voćarstvo. Projektirao je na tisuće hektara voćnjaka diljem bivše Jugoslavije, ali i po drugim zemljama, pa čak i u Iranu. Najveći dio nasada nalazi se mu se u okolici Ivanić-Grada. Jedan dio nasada jabuka u kojem mu se odvija i proizvodnja soka od jabuke koji se radi na potpuno prirodan način nalazi se u Mičevcu.

 

foto: Agroklub

foto: Agroklub

“Voćarstvo ne smije biti improvizacija, ono se mora raditi stručno, pametno, kontrolirano i jedino tako je moguće imati urod koji može biti dobar i pokriti troškove. Meni je 69 godina, ali imam i dalje želju nastaviti s ulaganjem u voćarstvo. U pregovorima sam kako bih pronašao strateškog partnera s kojim bih nastavio ulaganja – sadnju novih nasada jabuka, izgradnju hladnjače i proširenje proizvodnje soka od jabuke“, rekao je za Agrobiz Frane Ivković.

 

Njegove sugestije i kritike na račun države, propasti i kontinuiranog urušavanja hrvatskog voćarstva svi su godinama slušali, ali se, kako kaže, ništa bitno nije promijenilo tijekom više od dva desetljeća hrvatske samostalnosti.

 

“Struka je potpuno napustila selo. Sadi se i sije stihijski, bez plana i bez znanja, nemamo bilance ni istraživanja gdje je najbolje saditi koje voće i povrće. Zbog toga i imamo tako lošu poljoprivredu”, naglašava Ivković.

 

Ivković u svojim voćnjacima, od kojih su neki stari i više od 30 godina, proizvede oko dva milijuna kilograma jabuka, od čega oko 800.000 ide na tržište, a od ostataka proizvede i do 700.000 litara soka.

 

Propast hrvatske poljoprivrede

 

“Zajedno s kolegama projektirao sam 4776 hektara voćnjaka i podigao još 2300. Napisao sam 27 stručnih i sedam znanstvenih radova, ali mi ni danas nije jasno zbog čega smo dopustili da nam poljoprivreda propadne, a sela ostanu napuštena. Nadam se da ću dočekati da se ti negativni trendovi promijene”, kaže Ivković.

 

Foto: scireg.com

Foto: scireg.com

Danas trgovci jabuku kupuju gdje god žele, po jeftinim cijenama, staru jabuku koju druge zemlje izbacuju iz svojih skladišta. Naši voćari nemaju hladnjače i prisiljeni su već u berbi svoju robu dati trgovcima. Prošle godine voćari su dobili između 1,25 do maksimalno 1,6 kuna za kilogram jabuka, a neki nisu nikada ni naplatili svoju robu.

 

Kada se u obzir uzmu sve investicije i troškovi, cijena jednog kilograma prema njegovu izračunu bila je negdje oko 2,20 kuna, dakle većina voćara radila je ispod troška proizvodnje.

 

Kako pokrenuti proizvodnju?

 

Njegova formula je vrlo jasna: treba odmah i hitno osnivati proizvođačke organizacije, udruživati se, pokrenuti struku da izađe na teren i pomogne ljudima, dok bi institucije trebale pojednostaviti procedure, silne dokumentacije i sve ludosti koje sami poljoprivrednici ne razumiju i više ne stignu pratiti, dok birokrati to pravdaju nekim EU propisima i pravilima kako se nešto mora raditi.

 

“Od 10 krušaka u našim trgovinama samo je pola jedne domaće”

Za njegove voćnjake prije nekoliko godina bio je zainteresiran investitor iz Alžira, jedan od većih trgovaca voća i povrća u toj državi.

 

“I sad imam poziv za izvoz soka u Alžir, ali su količine male, a morao bih ga voziti preko luke Genove. Kontaktirali su me iz Kuvajta, Saudijske Arabije, brojnih EU zemalja, ali kad čujete koje količine oni traže, a radi se o najmanje pet kontejnera tjedno, odmah odustanete jer biste ispali smiješni s našim mizernim količinama.”

 

Osim mandarine, Hrvatska nema dovoljno proizvodnje za svoje potrebe ni u jednoj kategoriji voća. “Od deset krušaka u našim trgovinama, možda je samo polovica od jedne iz domaće proizvodnje, a sve je drugo iz uvoza”, ističe Ivković.

 

Savjet za mlade voćare

 

Foto: twitter

Foto: twitter

“Mladi koji nemaju novca, a imaju neku površinu, mogu ulagati u lješnjake jer za njima postoji odlična potražnja na europskom tržištu. Doduše treba se dugo čekati do prvog uroda.” Kaže kako je i kruška jako zanimljiva jer postiže dobru cijenu na tržištu, a u slučaju da se ne može prodati, od nje se može proizvoditi kvalitetna rakija koja je jako tražena i ima odličnu cijenu. “Treba nastaviti i s nasadima jabuka; trešnje i jagode su također zanimljive i može se na njima dobro zaraditi.”

 

Ulaganje u nasad jabuka na jednom hektaru s navodnjavanjem i zaštitnim mrežama košta do 50.000 eura. Povrat je negdje za 7 do 8 godina. Slično je ulaganje potrebno i za nasade krušaka, dok je za trešnju na otvorenom potrebno investirati od 25.000 do 28.000 eura po hektaru.

Gospodarstvo

Građani i dalje troše, ali opreznije – maloprodaja porasla, prodaja goriva snažno pala

U travnju je promet u trgovini na malo bio veći nego prije godinu dana, no u odnosu na ožujak zabilježen je blagi pad, ponajviše zbog slabije prodaje goriva.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u hrvatskoj trgovini na malo u travnju 2026. bio je 2 % veći nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Rast su nosile trgovine hranom i neprehrambenim proizvodima, dok je prodaja motornih goriva nastavila padati.

Na godišnjoj razini promet u trgovinama hranom, pićem i duhanskim proizvodima povećan je za 2,6 %, a u segmentu neprehrambenih proizvoda za 2,8 %. Istodobno je promet od prodaje motornih goriva i maziva pao za čak 15,1 % u odnosu na travanj prošle godine.

Ipak, gledajući kretanja iz mjeseca u mjesec, trgovina na malo zabilježila je blagi pad. U travnju je, nakon sezonske i kalendarske prilagodbe, promet bio manji za 0,2 posto nego u ožujku.

Najveći mjesečni pad zabilježen je upravo u prodaji goriva i maziva, gdje je promet smanjen za 3,7 %. Pad od 2,4 % zabilježen je i u trgovini neprehrambenim proizvodima, dok je promet prehrambenim proizvodima porastao za 2,8 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika logistička tvrtka otvara sortirni centar u Vukovini – dnevno će se obrađivati do 150 tisuća paketa

BOX NOW otvorio je novi distribucijsko-sortirni centar u Vukovini, vrijedan 1,5 milijuna eura

Objavljeno

na

Objavio/la

U Vukovini je otvoren novi distribucijsko-sortirni centar tvrtke BOX NOW, investicija vrijedna 1,5 milijuna eura kojom ova kompanija širi svoju logističku mrežu u Hrvatskoj.

Novi centar prostire se na 4.000 četvornih metara i, prema podacima tvrtke, može obraditi do 150 tisuća pošiljaka dnevno, odnosno oko 14 tisuća paketa na sat. Riječ je o značajnom logističkom pogonu koji bi trebao dodatno ubrzati obradu i distribuciju pošiljaka.

Iz tvrtke ističu kako je cilj jačanje infrastrukture zbog sve većeg rasta internetske kupnje i dostave putem paketomata, modela koji posljednjih godina bilježi snažan rast i u Hrvatskoj.

“Iz BOX NOW-a ističu kako je cilj jačanje infrastrukture zbog sve većeg rasta internetske kupnje i dostave putem paketomata, modela koji posljednjih godina bilježi snažan rast i u Hrvatskoj”, rekao je direktor BOX NOW-a za Hrvatsku Miroslav Mareš.

Tvrtka trenutno upravlja mrežom od oko 950 paketomata i 90 tisuća pretinaca diljem Hrvatske, a do kraja godine planira dodatno širenje mreže. Kroz njihovih pet logističkih centara godišnje prođe više od 10 milijuna paketa.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Od ideje do vlastitog posla – VEGORA organizira radionice za buduće obrtnike

Polaznici će dobiti konkretne informacije o otvaranju i vođenju paušalnog obrta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burst/pexels.com

Razvojna agencija Grada Velike Gorice – Vegora tijekom lipnja organizira niz besplatnih radionica namijenjenih poduzetnicima i svima koji tek razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. Program se održava u Poduzetničkom inkubatoru u Podložnici 6, a radionice će voditi stručnjaci iz različitih područja poslovanja.

Ciklus počinje 9. lipnja radionicom “Kako otvoriti paušalni obrt?”, na kojoj će polaznici dobiti praktične informacije o pokretanju poslovanja, administrativnim obvezama i najčešćim pogreškama koje prate prve poduzetničke korake.

Dan kasnije, 10. lipnja, na rasporedu je radionica “Paušalni obrt bez stresa”, posvećena poreznim savjetima za paušalce. Program se nastavlja 11. lipnja radionicom “Prezentacijske vještine”, dok će 16. lipnja sudionici moći učiti o pregovaranju i uvjeravanju.

Posljednja radionica održat će se 17. lipnja pod nazivom “Pitch koji prodaje”, a fokus će biti na predstavljanju poslovne ideje i komunikaciji prema klijentima ili partnerima.

Sve radionice održavat će se od 16 do 18 sati, sudjelovanje je besplatno, a organizatori pozivaju zainteresirane da se prijave putem online obrasca.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica sve više ulaže u poduzetnike i obrtnike, grad među vodećima po rastu pomoći

Hrvatski gradovi prošle su godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili više od 53 milijuna eura, a Velika Gorica našla se među deset gradova s najvećim rastom izdvajanja u odnosu na godinu ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica povećala je izdvajanja za subvencije poduzetnicima i obrtnicima za 661 tisuću eura u odnosu na 2024. godinu, pokazuju podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2025. godinu. Time se Gorica svrstala među gradove koji su najviše pojačali financijsku podršku gospodarstvu i obrtništvu, prenosi Gradonačelnik.hr.

Prema analizi proračunskih izdvajanja hrvatskih gradova, najveći nominalni rast subvencija ostvario je Bjelovar, a odmah iza njega slijede Split, Sveta Nedelja i Šibenik. Velika Gorica nalazi se u društvu 10 gradova s najvećim povećanjem izdvajanja, ispred Samobora, Varaždina, Pule i Rijeke.

Ukupno su hrvatski gradovi prošle godine za subvencije poduzetnicima i obrtnicima izdvojili 53,3 milijuna eura, što je oko 11,5 milijuna eura više nego godinu ranije. Rast izdvajanja zabilježio je 71 grad.

Analiza pokazuje i da interes za obrtništvo i dalje raste. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, krajem 2025. godine u Hrvatskoj je poslovalo više od 133 tisuće obrta, odnosno više od deset tisuća više nego godinu prije.

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno