Projekt Eco.SAVE: Maturantice srednje Ekonomske ukazale na veliki eko problem kojeg nismo ni svjesni, podržite ih!
Samo jedan tim iz Hrvatske ide dalje na međunarodno natjecanje u Italiji, stoga podržite ove vrijedne ekološki osviještene buduće ekonomistice i zapratite njihove društvene stranice!
Učenici velikogoričkih škola itekako su diljem zemlje, ali i šire, prepoznati kao talentirani, vrijedni i kreativni, što dokazuju njihove brojne nagrade na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima. Danas vam stoga predstavljamo projekt pod nazivom Eco.SAVEiz produkcije tima visoko ekološki osviještenih mladih dama, maturantica 4.b razreda Ekonomske škole Velika Gorica, kojim su se uključile na natjecanje čiji je nositelj Međunarodna inicijativa ekološke održivosti S.A.V.E. One su redom Rafaela Sofić Čunčić, Marta Spajić, Ena Alievski i Anesa Zenuni, a mentorica na projektu je profesorica grupe ekonomskih predmeta, Marija Mohar.
Foto: Članice tima Eco.SAVE u razgovoru s predstavnicima VG Čistoće/privatni album
Kako bismo doznali koju informaciju više našli smo se s čitavim timom, dan uoči predaje projekta.
– Natječaj je usmjeren prema svim srednjim školama u Hrvatskoj, a organiziran je pod nazivom PBZ SAVE. Ove godine smo kao škola prvi put dobili poziv, a kako s djevojkama već imam iskustva kao marljivima i suradljivima, ponudila sam im da se uključimo i one su odmah pristale. Ideja je da učenici detektiraju ekološki problem u svom gradu i da već tijekom izrade projekta utječu na njegovo rješenje. Učenice su se usmjerile na školsko okruženje gdje je veliki broj neispravno odbačenih opušaka od cigareta, po zelenim površinama i pored koševa za smeće – rekla nam je profesorica Mohar.
Inicijativu je inače razvio Muzej štednje iz Torina u suradnji s Europskom investicijskom bankom, a u Hrvatskoj ga provodi Privredna banka Zagreb s ciljem upoznavanje mladih s razvojem kružnog gospodarstva i socijalne i ekološke održivosti, otkrila nam je mentorica tima.
Foto: Odbačeni opušci ispred srednjoškolskog centra /G.Kiš, Cityportal.hr
Tijekom izrade projekta učenice su pričale i sa školskim spremačicama koje su itekako svjesne problema, no same ga ne mogu riješiti, jer čim počiste stvori se nova hrpica opušaka. Stoga se tim odlučio na pristup kojim bi podigle svijest građana o velikoj štetnosti odbačenih opušaka za njihov okoliš, jer riječ je zapravo o plastici koja se razgrađuje najmanje jedno desetljeće. Tijekom istraživanja, koje je uključilo anketiranje, intervjue s predstavnicima VG Čistoće, izradu edukativnih digitalnih letaka i video materijala, spoznale su kako postoje brojni razlozi neispravnog odlaganja opušaka od cigareta.
Foto: Odbačeni opušci ispred srednjoškolskog centra /G.Kiš, Cityportal.hr
O tome kako ljudi nisu dovoljno educirani o problemima štetnosti bacanja opušaka u okoliš složili su se i gradski komunalni stručnjaci, te dali punu podršku inicijativi Eco.SAVE kojom će se podići svijest građana o ovom problemu.
– Počele smo primjećivati koliko naših prijatelja, svi vršnjaci uopće tome ne pridaju pozornost i koliko ima opušaka po školskom dvorištu, što je zapravo i apsurdno. Htjele smo riješiti problem na neki jednostavan način. Inače mi se sviđa sudjelovati na projektima koji su interesantni, a i korisni, kojima se i same educiramo – rekla nam je Rafaela.
– Cilj našeg projekta je smanjiti bacanje opušaka u prirodi i osvijestiti ljude koliki je to problem, a to radimo putem Instagram, Facebook i Tik Tok profila, gdje educiramo ljude o štetnosti opušaka – otkriva nam Marta.
Foto: Srednjoškolski centar VG/G.Kiš, Cityportal.hr
– Sviđa mi se da više educiramo ljude po pitanju ovakvih možda ne toliko prepoznatih ekoloških problema. Po internetu smo tražili moguća rješenja, pa smo našle kako se opušci koriste u proizvodnji opeka, čak smo našle projekt čovjeka iz Indije, koji je pročistio filtere iz opušaka i od toga napravio pamuk od kojeg je izrađivao plišance za djecu. Također pojedine zemlje novčano kažnjavaju bacanje opušaka u okoliš i imaju posebne kontejnere gdje se oni bacaju – ispričala nam je Ena.
Naše maturantice sad još očekuje online prezentacija, a krajem siječnja doznat ćemo rezultate. Samo jedan tim iz Hrvatske ide dalje na međunarodno natjecanje u Italiji, stoga podržite ove vrijedne ekološki osviještene buduće ekonomistice i zapratite društvene stranice njihovog projekta Eco.SAVE – Instagram profil naći ćete OVDJE, na Facebook stranicu kliknite OVDJE, a Tik Tok račun ćete pronaći na OVOJ poveznici.
Blizanci Luciana i Andro Koren, studenti medicine s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, osvojili su ovogodišnju nagradu Ponos Hrvatske koju dodjeljuju 24sata i HRT. Nagrada dolazi kao priznanje za njihov akademski uspjeh i angažman u humanitarnim projektima.
Kako piše Srednja.hr, blizanci su se od početka studija 2020. godine počeli plijentii interes javnosti. Prvo su briljirali su na maturi i prijemnom ispitu, a tijekom studija dobili su Dekanovu nagradu, te svatko po dvije Rektorove nagrade. Trenutno su na šestoj godini studija, a njihov prosjek ocjena od početka studija je 5.0.
Luciana je pokrenula projekt „U nijansama hrabrosti – Priče iza platna“ u suradnji s Udrugom SVE za NJU i Hrvatskim prirodoslovnim muzejem. Projekt omogućuje ženama koje su prošle liječenje malignih bolesti da kroz umjetnost izraze svoja iskustva, ističući važnost empatije u medicini. Andro je s druge strane vodio projekt „Zdravlje srca za sve“, fokusiran na očuvanje kardiovaskularnog zdravlja slijepih i gluhoslijepih osoba. U suradnji s Hrvatskim savezom slijepih organizirane su javnozdravstvene akcije i edukativni video materijali na znakovnom jeziku.
Iz Medicinskog fakulteta čestitaju blizancima, ističući kako njihov rad pokazuje da studenti ne usvajaju samo medicinska znanja, već se aktivno uključuju u humanitarne inicijative, promičući empatiju i solidarnost.
Luciana je prošlog ljeta gostovala u emisiji FM Ordinacija, gdje je govorila o projektu i svojoj motivaciji za odabir onkologije.
“Moja primarna ideja za medicinom bila je zbog jedne želje za empatijom, za altruizmom i za brigom za one pacijente kojima je to najpotrebnije i koji su najteži. Sama onkologija činila mi se vrlo zanimljiva zbog kompleksne patofizijologije, ali isto tako zbog psihološkog aspekta koji je nekad nedovoljno naglašen, ali iznimno važan”, rekla je tad Luciana.
Priredba povodom proslave 50. godišnjice Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina održana je danas (srijeda, 25. ožujka 2026., početak u 12 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Odlični voditelji umjetničkog programa bili su učenici trećih razreda Zrakoplovne škole: Lara Knežević (3. ZP), Arman Osmani (3. ZIM) i Nika Pavlović (3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehniČke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Govorili su: Vedran Šarac – ravnatelj škole, Ivica Radanović – izaslanik župana Zagrebačke županije, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Momir Karin – predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja mladih, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Među uzvanicima su bili: Branko Hrg – izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske, državni tajnik, Krešimir Ražov – brigadni general, Josip Štimac – general bojnik, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), Michael Križanec – general bojnik, bivši zapovjednik HRZ-a i nekadašnji učenik Zrakoplovne škole, gospođa Ljerka Perešin, supruga Rudolfa Perešina, Goran Huljev – brigadir, dekan Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman, Silvana Kovačić – brigadirka, voditeljica službe za izobrazbu, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima MORH-a.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ivo Tunjić – izaslanik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, voditelj Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije, inženjerstvo i mobilnost, David Gabelica – član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, Ivan Damjanović – izvršni direktor MZLZ-a, Jasmin Bajić – predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, Ranko Ilić – predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb, Ivica Vidović – predsjednik Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra, Marko Cvijin – direktor Trade AIR-a, Ana Kapetanović – direktorica Agencije za civilno zrakoplovstvo, Alana Vukić – ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dr. znanosti Tamara Čendo Metzinger – dekanica Veleučilišta Velika Gorica, izv.prof.dr. znanosti Ivona Bajor – izaslanica dekana Fakulteta prometnih znanosti, izv.prof.dr.sc. Martina Kolar Billege, prodekanica Učiteljskog fakulteta, Dora Ulaga – bivša ravnateljica Zrakoplovne škole, Juraj Odrčić – župan Plemenite općine turopoljske.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David ćJolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vokalni dio programa (Dobro mi došel, prijatel, Tvoja zemlja, Maštarija) ispunio je pjevač Martin Kosovac, nekadašnji učenik ove škole.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju programa dodijeljeni su učenicima ugovori o stipendiranju MORH-a. Stipendistima, ukupno devet, ugovore su uručili Branko Hrg, Krešimir Ražov i Vedran Šarac: 1. Luka Banožić, 2. Tvrtko Barišić, 3. Kira Dorotić, 4. Filip Hodak, 5. Julija Zečević (svi 3. ZIM), 6. Lukas Barić, 7. David Jelovečki, 8. Nino Komušar, 9. Filip Saračević (svi 3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program proslave pripremila je Dobrila Arambašić-Kopal, prof. uz podršku kolegica (abecednim redom) Anemarije Peroš, prof., Sandre Tejić, prof., knjižničarke Tihane Strmo, prof. te sugestije učenica/učenika, sudionika programa (bez korištenja UI).
Mila Skorić, polaznica dječjeg vrtića Ciciban u Velikoj Gorici, osvojila je drugo mjesto u kategoriji djece od pet do šest godina na 3. međunarodnom likovnom natječaju „Putevima Slave Raškaj“. Nagrada joj je dodijeljena za rad na temu „Proljeće u bojama tišine“, a svečano proglašenje održano je 19. ožujka u Dječjem vrtiću Zvončić u Ozlju.
Rad je izradila uz mentorstvo odgajateljice Adele Šimun, u sklopu skupine „Biseri“ koja djeluje prema Montessori programu.
“Bila nam je osobita čast i radost uveličati ovaj događaj te još jednom čestitamo Mili i odgajateljici Adeli Šimun što su s nama podijelile trenutke umjetnosti, stvaralaštva i proljetnog nadahnuća”, poručuju iz Vrtića.
Osnovna škola Granešina uskoro će ugostiti ciklus besplatnih STEM radionica za učenike nižih razreda, u sklopu projekta „Promocija STEM tehnologija multidisciplinarnim pristupom – MULTI-STEM“ koji provodi udruga MIPRO. Glavna novost je primjena inovativne MEMA metode koja djeci na interaktivan način približava osnove računalnog razmišljanja i obrade podataka.
Radionice su podijeljene u četiri tematske cjeline. U prvoj će učenici izrađivati vlastite MEME modele koristeći jednostavne materijale poput kutijica od šibica, papira i flomastera. Sljedeće radionice usmjerene su na unos, interpretaciju i obradu podataka, što djecu uči strukturiranju, analiziranju i vizualizaciji informacija, vještinama ključnima za moderne digitalne tehnologije.
Program završava 2. lipnja 2026. STEM natjecanjem pod nazivom „Istražujemo STEM zajedno“, gdje će sudionici primijeniti stečena znanja. Najuspješniji bit će nagrađeni, a radionice istovremeno potiču kreativnost, logičko razmišljanje i timski rad.
U okviru međunarodne CONRIS zimske škole, prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica prof.dr.sc. Sanja Kalambura boravila je u radnom posjetu na Laurea University of Applied Sciences u Finskoj. Zajedno s kolegama i studentima iz deset europskih zemalja sudjelovala u programu posvećenom suvremenim sigurnosnim izazovima, razvoju sustava civilne zaštite te utjecaju klimatskih promjena na nordijske zemlje. Ovaj međunarodni susret okupio je 40 studenata i profesora iz Finske, Portugala, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Češke, Velike Britanije, Španjolske, Francuske i Hrvatske te još jednom potvrdio važnost suradnje, mobilnosti i razmjene znanja u visokom obrazovanju.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Tijekom boravka prodekanica je aktivno sudjelovala u radu sa studentima, predstavila projekte i programe matične institucije te s partnerima dogovorila nove oblike buduće suradnje. U razgovoru za naš portal osvrnula se na značaj međunarodnog umrežavanja, iskustva finskog obrazovnog modela te važnost otvaranja dodatnih prilika za studente kroz europske projekte i mobilnosti.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kako biste opisali svoje iskustvo boravka u Finskoj? – Boravak na Laurea University of Applied Sciences bio je iznimno vrijedno i poticajno međunarodno iskustvo te još jednom potvrdilo koliko su umrežavanje, razmjena znanja i međunarodna mobilnost ključni za razvoj suvremenog i kvalitetnog visokog obrazovanja. ”Svaka međunarodna mobilnost prilika je za profesionalni rast, ali i za preispitivanje vlastitih praksi. Upravo kroz usporedbu sustava i otvoreni dijalog učimo jedni od drugih i podižemo kvalitetu obrazovanja na višu razinu“, istaknula je prodekanica.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Što Vas je posebno dojmilo u organizaciji i programu? – Domaćini s Lauree pokazali su iznimnu profesionalnost i organizacijsku izvrsnost. Program je bio jasno strukturiran i sadržajno bogat, a sudionicima je predstavljen finski koncept civilne zaštite kroz niz aktualnih tema koje oblikuju suvremeno sigurnosno okruženje – od geopolitičkih izazova do klimatskih promjena.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
”Posebno me dojmio njihov interdisciplinarni pristup. Sigurnost danas više nije isključivo pitanje jednog sektora – ona uključuje obrazovanje, tehnologiju, društvene znanosti i upravljanje krizama. Takav pristup smatram nužnim i za daljnji razvoj naših studijskih programa.”
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kakva je bila međunarodna dimenzija programa? – Na zimskoj školi sudjelovalo je ukupno 40 studenata i profesora iz deset zemalja što je stvorilo raznolikost perspektiva i dodatno obogatilo rasprave te radne aktivnosti. Međunarodno okruženje potiče studente na kritičko razmišljanje i širenje vidika. Kada mladi ljudi zajedno rješavaju konkretne zadatke, razmjenjuju iskustva i uče o različitim sustavima, ostvarujemo pomak u našem obrazovanju.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Kakva je bila Vaša uloga tijekom zimske škole? – Aktivno sam sudjelovala u radu sa studentima pri izradi njihovih tematskih zadataka, pružajući im mentorsku podršku i stručne smjernice. Također sam predstavila nadolazeće aktivnosti Veleučilišta poput BIP programa koji organiziramo u lipnju, kao i 19. međunarodnu DKU konferenciju. Posebno je važno biti vidljiv i aktivan partner u europskom prostoru visokog obrazovanja.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura
Koliko je, po Vašem mišljenju, važna međunarodna suradnja u visokom obrazovanju? – Međunarodna suradnja nije dodatna vrijednost, ona je danas nužnost. Kvalitetno obrazovanje podrazumijeva otvorenost, razmjenu iskustava i kontinuirano usavršavanje, a kroz suradnju razvijamo kompetencije koje su potrebne našim studentima kako bi bili konkurentni na europskom i globalnom tržištu rada.
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura,2
Finska, veljača 2026. Radni posjet prof.dr.sc. Sanje Kalambure na Laurea University of Applied Sciences. Foto: Sanja Kalambura Zaključno, radni posjet Laurei i sudjelovanje u CONRIS zimskoj školi dodatno su učvrstili međunarodne veze, otvorili nove mogućnosti suradnje te potvrdili stratešku usmjerenost prema internacionalizaciji i izvrsnosti u visokom obrazovanju. (Tekst i foto: prof.dr.sc.Sanja Kalambura)