Priroda
Priroda preporučuje: Život u kući od slame!
Bez ijedne opeke, u Vukomeriću je krenula gradnja kuće čija mikroklima godi našem respiratornom i živčanom sustavu.
Na Recikliranom imanju u Vukomeriću na obroncima Vukomeričkih Gorica, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG organizirala je cjelodnevnu demonstracijsku radionicu Akademije prirodnog graditeljstva – gradnja balama slame. Pod vodstvom prirodnog graditelja i edukatora Matka Šišaka polaznici su kroz uvodno predavanje saznali sve detalje tehnike gradnje slamom nakon čega su na obližnjem imanju i sami sudjelovali u gradnji kuće, od stvaranja zidova od bala slame do proizvodnje prirodne žbuke od glinenog tla i pijeska.
– Gradnja tvrdo baliranom slamom je kombinacija tradicijskih i novih tehnika u graditeljstvu. Slama je prirodni resurs, nus proizvod poljoprivrede a mi u ZMAG-u se bavimo edukacijom tim specifičnih tehnika gradnje, između ostalog i kuća od bala slame, glinenih žbuka i drvenih konstrukcija. – istaknuo je Matko Šišak, voditelj Akademije prirodnog graditeljstva.
U gradnji ove kuće od balirane slame sudjeluju četiri majstora i njihovi pomoćnici
Ekološki održiva rješenja u graditeljstvu privlače veliki interes, posebice radi neodrživosti u urbanim sredinama uzrokovanoj pandemijom i sezmičkim aktivnostima. Prednosti življenja u kućama građenim od prirodnih materijala su višestruke, od ugodne mikro klime, visoke energetske učinkovitosti, lokalno dostupnih materijala, do smanjenja elektromagnetskog zračenja i prirodnog otpuštanja vlage. Privatna kuća od bala slame, još će pričekati svoje stanare. U tijeku je dizanje slamnatih zidova, nakon čega slijedi i nanošenje prirodne žbuke. No, kako bi temelji bili čvrsti i dugotrajni, rađeni su od betona. – Želimo da je kuća stabilna i dugotrajna, a važni su čvrsti temelji i konstrukcija za što koristimo beton i drvene grede. – napominje Šišak.
ZMAG-ov Matko Šišak je voditelj Akademije prirodnog graditeljstva
Sigurnost u ruralnim područjima i prirodi, nalazi sve više Zagrepčana, ali ima doseljenika i iz ostalih krajeva Hrvatske, kojima su Vukomeričke Gorice postale novi dom. Baš kao Ivani Turković Popović i Sandy Osmičević koje i žive blizu Recikliranog imanja u Vukomeriću, a u ZMAG-u su zadužene za sadnju vrta i brigu o Društvenoj banci sjemena. – Mi u sklopu ZMAG-a se bavimo skupljanjem i očuvanjem starih tradicijskih sorti zbog čega sadimo vrt, a pošto se on kod nas nalazi u maloj kotlini i ima dosta vlage, najbolje nam uspijevaju kupusnjače i cvijeće. Sve je ekološki uzgoj, od stajskog gnojiva, ručne obrade tla do tretiranja biljaka prirodnim pripravcima protiv bolesti i nametnika. Recimo, pripravak od namočene koprive u kišnici. – savjetuje voditeljica programa za hranu i prirodne kozmetike Ivana Turković Popović, koja se bavi i proizvodnjom prirodne kozmetike.
Sandy Osmičević i Ivana Turković Popović u ZMAG-ovoj Društvenoj banci sjemena
Inače, stare sorte su otpornije i zdravije, a tu je i faktor bioraznolikosti. – Naš glavni cilj je doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti i njihova popularizacija. – rekla je voditeljica projekta Društvene banke sjemena Sandy Osmičević, napominjući kako u banci čuvaju sjemenke za sadnju i razmjenu u čvrsto zatvorenim staklenkama, na policama bez izravne sunčeve svjetlosti. ZMAG organizira i sudjeluje u razmjenama sjemena, a oduševila ih je Lufa – tikva spužva, čije su sjemenke dobili razmjenom, a inače raste u tropskim i suptropskim područjima. – Kada dozrije, tikva Lufa je spužvasta i može zamijeniti umjetne spužve za pranje tijela i posuđa, i potpuno je razgradiva.
ZMAG-ova Društvena banka sjemena jedna je od samo tri trenutno aktivne u Hrvatskoj, u njoj se nalazi četiristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i aromatičnog bilja.
Priroda
Otpadologija ili kako pravilno razvrstati otpad
Nije ni mudrost ni znanost, no vrijedi imati podsjetnik.
Koordinator stručnih poslova Marijan Galović i voditelj EU projekata Marko Ružić
Moja županija
Posavski kukuruzni labirint nominiran za svjetsko priznanje
U dva klika dajte glas za našu jedinstvenu atrakciju!
Ova zanimljiva kukuruzna avantura za cijelu obitelj, smještena kod Društvenog doma Posavski Bregi u Savskoj ulici u okolici Ivanić-Grada, nominirana je za nagradu Green Destinations TOP 100 Stories 2025. čija će se dodjela održati tijekom ITB sajma putovanja u Berlinu ove godine.
Osim što je Posavski kukuruzni labirint ušao u izbor za nagradu publike, nominiran je i u posebnoj kategoriji „Kultura i tradicija“ te stoji uz bok nekolicini destinacija iz drugih krajeva svijeta.
No, kako bio ova sezonska turistička destinacija dobila nagradu, potrebna joj je podrška i vaši glasovi na službenoj stranici Green Destinations pod nazivom Posavski kukuruzni labirint – Croatia – Zagreb county – Ivanić-Grad. Vrijedi kliknuti na poveznicu na ovu jedinstvenu atrakciju jer ćete tako i vi biti indirektni promotor naše turističke ponude.
Ako još niste posjetili prirodni labirint na kukuruzištima ivanićgradske okolice, planirajte to učiniti već tijekom ovoga ljeta ili jeseni kada oživi ovaj neobični prizor inspiriran lokalnim narodnim nošnjama i ekološkom pozadinom.
Čeka vas nezaboravno istraživanje labirinta uz prateće sudjelovanje u edukativnim i zabavnim aktivnostima, a koliko je atraktivan zna i naš proslavljeni čelist Stjepan Hauser koji je upravo u labirintu snimio spot za svoju pjesmu.
Inače, projekt je pokrenula Turistička zajednica Ivanić-Grada u suradnji s Gradom Ivanić-Gradom, Turističkom zajednicom Zagrebačke županije, Hrvatskom turističkom zajednicom i Zagrebačkom županijom, a prepoznat je kao jedan najinovativnijih održivih turističkih iskustava u Hrvatskoj.
Moja županija
U subotu otvorenje izložbe Čarobni svijet leptira
Zagrebačka županija dom je za čak 1.010 vrsta leptira.
Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije poziva na izložbu „U čarobnom svijetu leptira” čije će otvorenje biti 18. siječnja na Autobusnom kolodvoru Samobor.
Postav izložbe čini 36 slika nastalih na likovnim kolonijama u kojima je sudjelovalo 25 akademskih i amaterskih umjetnika, a različitim tehnikama zabilježili su svijet i posebnost ovih kukaca koji imaju stanište na području Zagrebačke županije. Višegodišnja istraživanja leptira na području županije pokazala su raznolikost i veliki broj vrsta, koje treba očuvati, čemu u prilog ide i ova izložba slika.
Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije
Inače, likovna djela s motivima leptira nastala su tijekom dviju likovnih kolonija u šumi Žutici i na jezeru Bobovica u Samoboru, s time da su organizirana promatranja dokazala da 75% svih vrsta leptira pronađenih u Zagrebačkoj županiji obitava na području šume Žutice koja je jedna od najvećih nizinskih poplavnih šuma u Hrvatskoj i prva prirodna retencija rijeke Save nizvodno od Zagreba na području Lonjskog polja, a administrativno pripada Ivanić-Gradu i općini Križ.
Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije
Podsjećamo da je Zagrebačka županija dom je za čak 1.010 vrsta leptira. Njihov prosječan životni vijek je samo pet dana, dok neke vrste žive tek nekoliko sati, stoga Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije organizira i Noć noćnih leptira, gdje uz stručno vodstvo i posebne tehnike, posjetitelji tijekom noćnih sati mogu upoznati ove tajnovite stanovnike naše županije.
Otvorenje izložbe „U čarobnom svijetu leptira” je u 18 sati.
Moja županija
Zimska čarolija čeka vas na Kladeščici
Utočište za sve željne mira, čiste prirode i očaravajućih zimskih prozora.
Istočni obronci Medvednice, u administrativnom sastavu grada Svetog Ivana Zeline, kriju prirodni dragulj – lokaciju Kladeščica, na kojoj se smjestio i istoimeni planinarski dom.
Nizinski gradovi Zagrebačke županije kao i ostatak kontinenta na nižim nadmorskim visinama, ne mogu se pohvaliti zimskim snježnim padalinama koje bi omogućile kvalitetno sanjkanje, grudanje ili snježne skulpture.
Foto: TZZŽ_Josip Škof
Zato treba krenuti uzbrdo, na obronke naših obližnjih planina poput Samoborskog i Žumberačkog gorja, možda i Vukomeričkih gorica, ali i zelinskog kraja, koji se „penje“ na dio Medvednice. Kladeščica iz prve rečenice, raj je za planinare, rekreativce, ovisnike o čistom zraku i tišini ali i podsjetniku na vrijeme kada je zima mogla pružiti zvuk škripe snijega pod čizmama!
Poznati velikogorički fotograf Josip Škof, svojim je objektivom zabilježio mnoga mjesta Zagrebačke županije i navukao nas na detaljnije istraživanje, baš kao i na manje razvikani lokalitet – Kladeščicu.
Foto: TZZŽ_Josip Škof
Do planinarskog doma možete „na noge“ planinarskom stazom broj 47 iz Svetog Ivana Zeline, kroz Biškupec Zelinski, a za vas, koji ćete štedjeti korake i potrošiti na gorivo, odabrat ćete vožnju automobilom po makadamu, koji je, kažu lokalci, dobro održavani cestovni pravac do vašeg odredišta. Na cilju će vas dočekati pogled za pamćenje na 460 metara nadmorske visine te utočište – planinarski dom Kladeščica, koji pruža i okrepu s bogatim domaćim jelovnikom i srdačnim domaćinima.
S Kladeščice pogled puca na Zagorje i Ivanščicu, dok za vedrih dana vaše oko može baciti pogled čak i na Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniji, tako da je to odlična pozivnica na uživanje u bajkovitoj atmosferi, koja će vikendom napuniti vaše baterije.
Planinarski dom je otvoren vikendom od 10 do 17 sati.
Priroda
‘Na cestama je 14 ekipa za čišćenje snijega, posut ćemo ih s 200 tona soli’
Iako u ranim jutarnjim satima baš i nije tako izgledalo, snijeg ipak nije napravio veći problem u funkcioniranju grada. Već se i topi, a zimska služba je na terenu…
-
Vijestiprije 5 danaŠkodom ravno u semafor
-
HOTNEWSprije 4 danaCure detalji sinoćnje stravične prometne nesreće, oglasila se i policija
-
Crna kronikaprije 2 danaPreminuo Juraj Gršetić: Doveo je “Crni grozd” u grad još davne 1971…
-
Priča iz kvartaprije 5 danaPevecovih 60: Jedno posebno prijateljstvo, dva dima cigarete i poneka suza…
