Povežite se s nama

Priroda

Priroda preporučuje: Život u kući od slame!

Bez ijedne opeke, u Vukomeriću je krenula gradnja kuće čija mikroklima godi našem respiratornom i živčanom sustavu.

Objavljeno

na

Na Recikliranom imanju u Vukomeriću na obroncima Vukomeričkih Gorica, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG organizirala je cjelodnevnu demonstracijsku radionicu  Akademije prirodnog graditeljstva – gradnja balama slame. Pod vodstvom prirodnog graditelja i edukatora Matka Šišaka polaznici su kroz uvodno predavanje saznali sve detalje tehnike gradnje slamom nakon čega su na obližnjem imanju i sami sudjelovali u gradnji kuće, od stvaranja zidova od bala slame do proizvodnje prirodne žbuke od glinenog tla i pijeska.

– Gradnja tvrdo baliranom slamom je kombinacija tradicijskih i novih tehnika u graditeljstvu. Slama je prirodni resurs, nus proizvod poljoprivrede a mi u ZMAG-u se bavimo edukacijom tim specifičnih tehnika gradnje, između ostalog i kuća od bala slame, glinenih žbuka i drvenih konstrukcija. – istaknuo je Matko Šišak, voditelj Akademije prirodnog graditeljstva.

U gradnji ove kuće od balirane slame sudjeluju četiri majstora i njihovi pomoćnici

Ekološki održiva rješenja u graditeljstvu privlače veliki interes, posebice radi neodrživosti u urbanim sredinama uzrokovanoj pandemijom i sezmičkim aktivnostima. Prednosti življenja u kućama građenim od prirodnih materijala su višestruke, od ugodne mikro klime, visoke energetske učinkovitosti, lokalno dostupnih materijala, do smanjenja elektromagnetskog zračenja i prirodnog otpuštanja vlage. Privatna kuća od bala slame, još će pričekati svoje stanare. U tijeku je dizanje slamnatih zidova, nakon čega slijedi i nanošenje prirodne žbuke. No, kako bi temelji bili čvrsti i dugotrajni, rađeni su od betona. – Želimo da je kuća stabilna i dugotrajna, a važni su čvrsti temelji i konstrukcija za što koristimo beton i drvene grede. – napominje Šišak.

ZMAG-ov Matko Šišak je voditelj Akademije prirodnog graditeljstva

Sigurnost u ruralnim područjima i prirodi, nalazi sve više Zagrepčana, ali ima doseljenika i iz ostalih krajeva Hrvatske, kojima su Vukomeričke Gorice postale novi dom. Baš kao Ivani Turković Popović i Sandy Osmičević koje i žive blizu Recikliranog imanja u Vukomeriću, a u ZMAG-u su zadužene za sadnju vrta i brigu o Društvenoj banci sjemena. – Mi u sklopu ZMAG-a se bavimo skupljanjem i očuvanjem starih tradicijskih sorti zbog čega sadimo vrt, a pošto se on kod nas nalazi u maloj kotlini i ima dosta vlage, najbolje nam uspijevaju kupusnjače i cvijeće. Sve je ekološki uzgoj, od stajskog gnojiva, ručne obrade tla do tretiranja biljaka prirodnim pripravcima protiv bolesti i nametnika. Recimo, pripravak od namočene koprive u kišnici. – savjetuje voditeljica programa za hranu i prirodne kozmetike Ivana Turković Popović, koja se bavi i proizvodnjom prirodne kozmetike.

Sandy Osmičević i Ivana Turković Popović u ZMAG-ovoj Društvenoj banci sjemena

Inače, stare sorte su otpornije i zdravije, a tu je i faktor bioraznolikosti. – Naš glavni cilj je doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti i njihova popularizacija. – rekla je voditeljica projekta Društvene banke sjemena Sandy Osmičević, napominjući kako u banci čuvaju sjemenke za sadnju i razmjenu u čvrsto zatvorenim staklenkama, na policama bez izravne sunčeve svjetlosti. ZMAG organizira i sudjeluje u razmjenama sjemena, a oduševila ih je Lufa – tikva spužva, čije su sjemenke dobili razmjenom, a inače raste u tropskim i suptropskim područjima. – Kada dozrije, tikva Lufa je spužvasta i može zamijeniti umjetne spužve za pranje tijela i posuđa, i potpuno je razgradiva.

ZMAG-ova Društvena banka sjemena jedna je od samo tri trenutno aktivne u Hrvatskoj, u njoj se nalazi četiristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i aromatičnog bilja.

Najave

1.svibnja starta biciklijada „Put bijele rode“

Start je u 10 sati u Krašogradu, kotizacija iznosi pet eura.

Objavljeno

na

JU Zeleni Prsten Zagrebačke županije poziva na svoju tradicionalnu biciklijadu „Put bijele rode“, kroz krajolik koji rode biraju za svoj dom.

–  Naša biciklijada nije samo rekreacija – to je slavljenje prirode, kretanja i života na otvorenom! Sudionici će imati priliku uživati u prekrasnim vidicima, naučiti više o bijelim rodama i važnosti očuvanja njihovih staništa na tuti dugoj oko 24 kilometra. Vozimo laganim tempom, s pauzama za odmor, edukaciju i druženje  – navode iz Javne ustanove.

Kružna biciklijada će se održati 01. svibnja sa startom u 10 sati u Krašogradu, kotizacija iznosi pet eura, dok je za djecu do 18 godina sudjelovanje besplatno.

Podsjetimo da se najviše gnijezda na području Zagrebačke županije nalazi u gradovima Vrbovec (58) i Ivanić-Grad (32), zatim općinama Dubrava (31) i Klinča Sela (30) te u selima Donja Kupčina (22) i Donja Zdenčina (21).

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ispunjavanjem ankete građani sudjeluju u kreiranju Strategije zelene urbane obnove

Grad Velika Gorica će na temelju rezultata ankete definirati konačna rješenja i projekte prilagođene potrebama stanovnika grada.

Objavljeno

na

Grad Velika Gorica je u postupku izrade Strategije zelene urbane obnove do 2030. godine, koja će pridonijeti razvoju zelene infrastrukture, integracije rješenja temeljenih na prirodi.

Također, dokument će biti temelj za unapređenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, omogućiti kreiranje energetske učinkovitosti te lakšu prilagodbu klimatskim promjenama.

Kako bi stanovnici mogli iznijeti svoje prijedloge i mišljenja, Grad je izradio online anketu za svoje stanovnike koja će definirati konačna rješenja i projekte, čime se povećava kvaliteta javnih prostora i kvaliteta života na području grada.

Anketa je dostupna ovdje.

Ili putem QR koda:

 

 

 

 

 

 

 

Ispunjavanje ankete traje 10-15 minuta i bit će dostupna za popunjavanje do 30. travnja.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

U Jagodnom otvoreno prvo hrvatsko Zeleno mrjestilište ribe

Projekt uzgajališta ribe mogao bi poslužiti kao model za slične projekte u ostatku Hrvatske ali i u drugim europskim regijama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Održivom sustavu za uzgoj autohtonih vrsta riba u sklopu EU projekta DaWetRest, koji okuplja 25 korisnika i 20 pridruženih partnera iz 12 europskih zemalja, pridružilo se prvo hrvatsko Zeleno mrjestilište u Jagodnom, koje je otvoreno radi obnove ekosustava dunavskih poplavnih područja.

U projektu sudjeluje Športsko-ribolovna udruga Odra, koja upravlja s oko 500 hektara voda na goričkom području, a mrjestilište je smješteno pokraj Instituta Ires, koji nadzire proizvodnju ribe. Projekt su u Poduzetničkom inkubatoru, uz podršku Grada Velike Gorice, predstavili stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Jadranskog inovacijskog centra.

Cilj je zaštita voda i stvaranje održivog ekosustava proizvodnje autohtonih vrsta riba, u skladu s preporukama Europske unije – istaknuo je predsjednik Športsko-ribolovna udruga Odra Ognjen Cahun.

Foto: Grad Velika Gorica

– Ovo je prvo mrjestilište u Hrvatskoj, a otvoreno je upravo na velikogoričkom području. Napravili smo moderan kompleks, potpuno uređeni i funkcionalan, a već smo isporučili i prvu tranšu ribe po planu. Pokušavamo spasiti ne samo naše vode i jezera već i ptice koje se tom ribom hrane, dakle živi svijet našeg eko-sustava – istaknuo je Cahun.

Dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zdenko Tonković, naglasio je važnost razvoja istraživanja u akvakulturi i očuvanju prirode, te dodao kako Zeleno mrjestilište nudi studentima i istraživačima priliku za eksperimentiranje i razvoj novih tehnologija.

– Svjedočimo odličnom primjeru povlačenja EU sredstava – rekla je zastupnica u EU Parlamentu Željana Zovko i istaknula činjenicu da realizacijom omogućavamo stvaranje nove generacije mladih znanstvenika i stručnjaka.

Foto: Grad Velika Gorica

– Velik je potencijal Hrvatske za implementaciju sličnih projekata u cijeloj zemlji a mogao bi poslužiti kao model za slične projekte u drugim europskim regijama, dok nastavak istraživanja u područjima plave ekonomije ima veliki potencijal za održivi razvoj te značajan utjecaj na ekosustav Dunava – rekla je Magdalena Strachinescu iz Europske komisije.

Naime, Projekt DaWetRest je dobio podršku od državnih institucija i Europske unije, a planira se i njegovo proširenje kroz europski projekt SWIM, uključujući nadogradnju bazena i komercijalizaciju na području cijele regije.

Nastavite čitati

Priroda

Vodostaji rastu! Evo gdje je najkritičnije

Potrebno se usmjeriti na Kupu s pritocima, donji dio toka Une te srednji i donji dio toka Save

Objavljeno

na

Objavio/la

Obilne kiše koje posljednjih dana neprestano padaju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uzrokovale su značajan porast vodostaja rijeke Save i njezinih pritoka, dok se slična situacija bilježi i na slivu Neretve. Hidrolozi upozoravaju da bi u idućim danima moglo doći do poplava, posebno na područjima koja su već pogođena visokom zasićenošću tla. Meteorološke prognoze najavljuju nastavak kišnog razdoblja do kraja ožujka, dok se stabilizacija vremena očekuje tek od 1. travnja.

Ciklonalni sustav koji se kreće iz južne Italije preko Jadranskog mora donio je obilne oborine koje su znatno povećale protok vode u rijekama. Zasićenost tla već je dosegnula kritične razine, što znači da nova kiša ne može biti upijena, već direktno ide u vodotokove, dodatno povećavajući njihov vodostaj. DHMZ naglašava da je pozornost potrebno usmjeriti na Kupu s pritocima, donji dio toka Une te srednji i donji dio toka Save jer će se prema sadašnjim prognozama nastavak oborine dogoditi na njihovim slivnim područjima.

U Bosni i Hercegovini, posebno su ugroženi slivovi rijeka Bosne i Vrbasa, koje se ulijevaju u Savu, dok Agencija za vodno područje Jadranskog mora upozorava na moguće poplave u donjem dijelu sliva Neretve. Vrhunac vodnog vala očekuje se između 29. i 30. ožujka.

Povijesni trendovi oborina na Mediteranu

Zanimljivo je da dugoročna analiza klimatskih podataka pokazuje kako se količine oborina na Mediteranu nisu značajnije mijenjale od kraja 19. stoljeća. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, količine padalina ostale su stabilne unatoč varijacijama između desetljeća. Istraživači su koristili podatke s više od 23 000 kišomjernih postaja diljem 27 zemalja i zaključili da promjene u količinama oborina nisu rezultat dugoročnog trenda, već atmosferske cirkulacije i unutarnje klimatske varijabilnosti.

Međutim, povećano isparavanje uzrokovano rastom temperature zraka dovela je do sve češćih i intenzivnijih suša, što ima značajan utjecaj na dostupnost vode u regiji. Ovi podaci ukazuju na potrebu za preciznijim planiranjem upravljanja vodnim resursima kako bi se smanjili negativni učinci ekstrema u hidrološkom ciklusu.

Utjecaj na stanovništvo i mjere opreza

S obzirom na trenutačne vremenske prilike, stanovništvu se preporučuje poduzimanje mjera predostrožnosti, posebno u područjima sklonima poplavama. Nadležne službe prate situaciju te redovito objavljuju upozorenja i preporuke. Građani se pozivaju da prate službene prognoze i informacije te da poduzmu sve moguće mjere za zaštitu imovine i sigurnosti.

Prognoze ukazuju na stabilizaciju vremena od 1. travnja, kada se očekuje smirivanje padalina i postupno opadanje vodostaja. Ipak, posljedice dugotrajnog kišnog razdoblja mogle bi se osjetiti još neko vrijeme, pogotovo u nižim predjelima gdje voda sporije otječe.

Iako dugoročni podaci pokazuju da količine oborina na Mediteranu nisu u opadanju, sve češći ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju izazov za upravljanje vodnim resursima. Trenutačno stanje u slivu Save i Neretve zahtijeva pojačani oprez i brzu reakciju nadležnih službi kako bi se izbjegle potencijalne štete te minimizirale posljedice klimatskih ekstrema i osigurala veća sigurnost stanovništva.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Školarci iz Kvaternika ugostili vršnjake iz Njemačke

U sklopu Erasmusa + projekta jačaju međunarodnu suradnju za održivu budućnost.

Objavljeno

na

Objavio/la

Iz škole Mittelschule Lindau am Bodensee u naš grad doputovali su učenici Erasmus+ projekta “Od EGOcentrizma do EKOcentrizma – put koji mijenja budućnost”. Projekt obuhvaća 20-tak učenika u dobi od 12 do 15 godina, a domaćini iz Osnovne škole Eugena Kvaternika upoznali su ih s našim gradom.

Posjetili su i Centar za posjetitelje gdje su ih predstavnici Turističke zajednice Grada Velike Gorice proveli bogatom poviješću našeg grada i crticama što on predstavlja danas.

Među ostalim, učenici dviju škola sudjelovali su na zajedničkim radionicama o održivim materijalima i zajednički stjecali iskustva iz domene ekologije i načinima očuvanja prirode.

Nastavite čitati

Reporter 447 - 17.04.2025.

Facebook

Izdvojeno