Povežite se s nama

Priroda

Priroda preporučuje: Život u kući od slame!

Bez ijedne opeke, u Vukomeriću je krenula gradnja kuće čija mikroklima godi našem respiratornom i živčanom sustavu.

Objavljeno

na

Na Recikliranom imanju u Vukomeriću na obroncima Vukomeričkih Gorica, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG organizirala je cjelodnevnu demonstracijsku radionicu  Akademije prirodnog graditeljstva – gradnja balama slame. Pod vodstvom prirodnog graditelja i edukatora Matka Šišaka polaznici su kroz uvodno predavanje saznali sve detalje tehnike gradnje slamom nakon čega su na obližnjem imanju i sami sudjelovali u gradnji kuće, od stvaranja zidova od bala slame do proizvodnje prirodne žbuke od glinenog tla i pijeska.

– Gradnja tvrdo baliranom slamom je kombinacija tradicijskih i novih tehnika u graditeljstvu. Slama je prirodni resurs, nus proizvod poljoprivrede a mi u ZMAG-u se bavimo edukacijom tim specifičnih tehnika gradnje, između ostalog i kuća od bala slame, glinenih žbuka i drvenih konstrukcija. – istaknuo je Matko Šišak, voditelj Akademije prirodnog graditeljstva.

U gradnji ove kuće od balirane slame sudjeluju četiri majstora i njihovi pomoćnici

Ekološki održiva rješenja u graditeljstvu privlače veliki interes, posebice radi neodrživosti u urbanim sredinama uzrokovanoj pandemijom i sezmičkim aktivnostima. Prednosti življenja u kućama građenim od prirodnih materijala su višestruke, od ugodne mikro klime, visoke energetske učinkovitosti, lokalno dostupnih materijala, do smanjenja elektromagnetskog zračenja i prirodnog otpuštanja vlage. Privatna kuća od bala slame, još će pričekati svoje stanare. U tijeku je dizanje slamnatih zidova, nakon čega slijedi i nanošenje prirodne žbuke. No, kako bi temelji bili čvrsti i dugotrajni, rađeni su od betona. – Želimo da je kuća stabilna i dugotrajna, a važni su čvrsti temelji i konstrukcija za što koristimo beton i drvene grede. – napominje Šišak.

ZMAG-ov Matko Šišak je voditelj Akademije prirodnog graditeljstva

Sigurnost u ruralnim područjima i prirodi, nalazi sve više Zagrepčana, ali ima doseljenika i iz ostalih krajeva Hrvatske, kojima su Vukomeričke Gorice postale novi dom. Baš kao Ivani Turković Popović i Sandy Osmičević koje i žive blizu Recikliranog imanja u Vukomeriću, a u ZMAG-u su zadužene za sadnju vrta i brigu o Društvenoj banci sjemena. – Mi u sklopu ZMAG-a se bavimo skupljanjem i očuvanjem starih tradicijskih sorti zbog čega sadimo vrt, a pošto se on kod nas nalazi u maloj kotlini i ima dosta vlage, najbolje nam uspijevaju kupusnjače i cvijeće. Sve je ekološki uzgoj, od stajskog gnojiva, ručne obrade tla do tretiranja biljaka prirodnim pripravcima protiv bolesti i nametnika. Recimo, pripravak od namočene koprive u kišnici. – savjetuje voditeljica programa za hranu i prirodne kozmetike Ivana Turković Popović, koja se bavi i proizvodnjom prirodne kozmetike.

Sandy Osmičević i Ivana Turković Popović u ZMAG-ovoj Društvenoj banci sjemena

Inače, stare sorte su otpornije i zdravije, a tu je i faktor bioraznolikosti. – Naš glavni cilj je doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti i njihova popularizacija. – rekla je voditeljica projekta Društvene banke sjemena Sandy Osmičević, napominjući kako u banci čuvaju sjemenke za sadnju i razmjenu u čvrsto zatvorenim staklenkama, na policama bez izravne sunčeve svjetlosti. ZMAG organizira i sudjeluje u razmjenama sjemena, a oduševila ih je Lufa – tikva spužva, čije su sjemenke dobili razmjenom, a inače raste u tropskim i suptropskim područjima. – Kada dozrije, tikva Lufa je spužvasta i može zamijeniti umjetne spužve za pranje tijela i posuđa, i potpuno je razgradiva.

ZMAG-ova Društvena banka sjemena jedna je od samo tri trenutno aktivne u Hrvatskoj, u njoj se nalazi četiristotinjak različitih sorti povrća, cvijeća i aromatičnog bilja.

HOTNEWS

GRADSKI VRT 14 parcela od danas ima nove korisnike: “Jedva čekamo posaditi svoje povrće!”

Vrt je ograđen i siguran jer su ulazna vrata “pod ključem”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Vrtne parcele u Ulici dr. Jurja Dobrile u Velikoj Gorici spremno dočekuju nove korisnike.

Pripremljene su za sadnju u sklopu projekta “Gradski vrtovi” koji je pokrenut 2014. godine, a dodjeljuju se na dvije godine bez naknade, uz mogućnost produljenja. 

Foto: Sanjin Vrbanus

O ukupno 20 parcela, interes je za sada pokazalo 14 stanovnika Velike Gorice koji su danas s Gradom Velikom Goricom potpisali ugovore. Jedan od njih je i naš sugrađanin Franjo Bogić, koji se za vrtlarenje odlučio nakon odlaska u mirovinu. 

Foto: Sanjin Vrbanus

 – Moj je vrt ovaj tu na prvoj parceli do ograde i posadit ću paradajz, salatu, luk i drugo povrće. Prije nisam imao vremena saditi svoje povrće jer sam radio i većinu toga morao sam kupovati po centrima. Ali to nije to, nije domaće i tek ubrano. Sad kad sam u mirovini ima vremena brinuti o vrtu, jer on zahtijeva brigu, mora biti uredan. A moj će biti kao ogledalo! – poručio je zadovoljno Franjo. 

Danas u Velikoj Gorici postoje četiri uređena gradska vrta, smještena u Zadarskoj, Sinjskoj, Ulici Nikole Tesle te ovaj najnoviji u Dobrilinoj koji se prostire na 2.800 metara kvadratnih. 

Foto: Sanjin Vrbanus

– Korisnicima smo u vrtu osigurali vrte pumpe za vodu, vrtnu kućicu koja se može zaključati za alat i osobne stvari a parcele mogu koristiti sljedeće dvije godine bez naknade. Vrt je ograđen i siguran jer su ulazna vrata “pod ključem” – objasnio je Marko Kos, voditelj Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Velike Gorice.  

Gradski vrtovi mogu  poboljšati kvalitetu života naših građana u socijalnom, zdravstvenom, ekonomskom i ekološkom smislu, a nove parcele pripremljene su kao odgovor na sve veći interes na području grada. 

Foto: Sanjin Vrbanus

–Kako je ostalo još nekoliko parcela, koje su već pripremljene za sadnju i sjetvu pozivam zainteresirane da se jave u naš resorni odjel. Kada vidim radost i osmjehe novih korisnika, znam da se trud oko pronalaska parcele u urbanom dijelu grada isplatio. Zahvaljujući mojim suradnicima osigurali smo svu potrebnu infrastrukturu; od vode, spremišta, kontejnera i pripreme tla, ali na tome nećemo stati. Ako bude interes i dalje u porastu, spremni smo adekvatno odgovoriti na zahtjeve, jer je to ulaganje u zdraviji život i konzumiranje uzgojenog povrća svojim rukama. I sam imam doma vrt i znam koliko me čini sretnijom osobom raditi i živjeti okružen prirodom – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Moja županija

Uhvaćeno 14 crvenouhih kornjača kod Starog Čiča, premještene su kako ne bi ugrozile ekosustav

Predsjednik društva, Marijan Ljubas, uhvatio je sve jedinke i kontaktirao Zeleni prsten, čiji su djelatnici preuzeli životinje i organizirali njihovo premještanje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Jezero Čiče/G.Kiš, cityportal.hr

Čak 14 crvenouhih kornjača uklonjeno je iz jezera kod Starog Čiča, potvrdili su iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, prenosi Jutarnji.hr. Kornjače su premještene u posebno uređeno jezero u zagrebačkom Maksimiru, gdje će nastaviti život u sigurnom okruženju, bez opasnosti po lokalni ekosustav.

To je jezero u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture uređeno na način da crvenouhe kornjače u njemu mogu živjeti, no da ga ne mogu napustiti kako bi se proširile na okolnu prirodu – rekao je Damir Skok, v. d. ravnatelja Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba.

Do intervencije je došlo nakon što je Zagrebačko ribolovno društvo Vukovina dojavilo o prisutnosti kornjača. Predsjednik društva, Marijan Ljubas, uhvatio je sve jedinke i kontaktirao Javnu ustanovu Zeleni prsten, čiji su djelatnici preuzeli životinje i organizirali njihovo premještanje.

„Dobili smo dojavu od Zagrebačkog ribolovnog društva Vukovina da je njihov predsjednik Marijan Ljubas uhvatio čak 14 crvenouhih kornjača na jezeru Vukovina kod Starog Čiča! Odmah nas je kontaktirao, a naši djelatnici su ih prikupili“, izvijestili su iz Ustanove.

Foto: JU Zeleni Prsten/FB

Crvenouhe kornjače smatraju se invazivnom vrstom jer se hrane ribama i drugim vodenim organizmima, čime ozbiljno narušavaju prirodnu ravnotežu u staništima u koja nisu prirodno pripadale. Premještanjem u jezero namijenjeno isključivo pripadnicima njihove vrste spriječene su moguće štetne posljedice po lokalnu floru i faunu.

„Veliko hvala Marijanu i ZRD-u na odgovornom pristupu i brizi za okoliš. Vaš angažman pomaže očuvanju bioraznolikosti Zagrebačke županije. Zajedno činimo razliku“, poručuju iz Zelenog prstena.

Podsjetimo kako su jezera s područja županije posljednjih su godina nastanile invazivne strane kornjače koje ugrožavaju našu domaću barsku kornjaču. Invazivne, crvenouhe kornjače su veće, agresivnije i brzo se nameću preotimajući stanište, hranu, mjesta za sunčanje i gniježđenje zavičajnim barskim kornjačama. Osim toga, smanjuju stopu preživljavanja barske kornjače i negativno utječu na cijelu vodenu zajednicu te prenose uzročnike bolesti poput bakterije Salmonella.

Ove aktivnosti JU Zeleni prsten Zagrebačke županije provodi u sklopu projekta ‘Spas za barske – stop za invazivne kornjače’ koji Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira s 265 tisuća eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

Nastavite čitati

Obrazovanje

Sisački srednjoškolci osvojili financiranje uređenja vlastitog botaničkog vrta

Na natječaju INA-e d.d. dobili 5.000 eura! U budućnosti će moći koristiti svježe biljne materijale za pripravke biljnih droga u farmaciji te pripremu jela, pića i slastica u kojima se koriste ljekovite i aromatične biljke.

Objavljeno

na

Objavio/la

Projekt Srednje škole Viktorovac iz Siska jedan je od 14 odabranih, u sklopu natječaja 12. Inin Zeleni pojas na koji su pristigle 104 prijave. 

Projekt „Mini botanički vrt SŠ Viktorovac“ obuhvaća uređenje vanjskog prostora i vrta srednje škole u kojem će se sadnjom višegodišnjeg bilja unutar urbanog prostora povećati zelena površina, što će smanjiti zagađenje zraka, pomoći u ublažavanju klimatskih promjena, ali i vizualno utjecati na ljepši krajobrazni izgled. 

– Ovime želimo doprinijeti poboljšanju kvalitete nastave naših učenika. Naime, oni će ovaj mini botanički vrt najviše koristiti, i to ubiranjem svježih biljnih materijala za pripravke biljnih droga u farmaciji te pripremu jela, pića i slastica u kojima se koriste ljekovite i aromatične biljke. U konačnici, putem projekta će okoliš škole dobiti čak 105 komada raznog višegodišnjeg bilja – naglasila je voditeljica projekta univ.mag.med.lab.diag Silvija Canko, inače nastavnica farmaceutske grupe predmeta.  

Većina projektnih aktivnosti odvijat će se na jesen kada će uz pomoć volontera biti brižno posađene sadnice, čime je aktivno sudjelovanje u realizaciji projekta, njegova dodana vrijednost.  

– Zajednički ćemo uljepšavati urbani okoliš škole, stvoriti prostor zbog kojeg će kvaliteta nastave bit na novoj razini, a ujedno ozelenjavanjem brinemo o našem okolišu – poručila je Canko. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 8.245 eura, uz financijski doprinos Ina dd u iznosu 5.000 eura.  

Sponzor projekta „Mini botanički vrt SŠ Viktorovac”: 

Nastavite čitati

HOTNEWS

OD IZVORA DO MORA Naš grad u misiji smanjenja CO2 – uklanjanje smeća i sadnja stabala

Na jezeru Čiče Grad Velika Gorica projekt provodi uz pomoć volontera na čelu s predsjednikom KUD-a Novo Čiče Stipom Duvnjakom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon prošlogodišnjeg velikog uspjeha i osvajanja nagrade u ovoj nacionalnoj akciji ‘Od izvora do mora’, Velika Gorica i ove godine s ponosom sudjeluje u globalnom ekološkom projektu “Od izvora do mora”, a ove godine volontere je okupio Stipo Duvnjak koji na čelu KUD-a Čiče, čini pravi primjer djelovanja i rada jedne udruge za cijelu zajednicu.  

Osim iznimnog doprinosa kulturi, očuvanju baštine i manifestacijama, Duvnjak je dao svoj doprinos i današnjoj eko-akciji kako bi Gradu pomogao u očuvanju prirodnog bogatstva, a kao i prošle godine rado su se uključili i naši ribiči, članovi Športsko ribolovne udruge “Odra” Velika Gorica. 

Podsjetimo, prošle godine, zahvaljujući zajedničkom trudu više od 100 volontera, naš grad je iz okoliša uklonio više od 19 tona otpada, čime je postao najuspješniji veliki grad ove akcije i osvojio je prvo mjesto.

Osvojena nagrada uložena je u daljnju brigu za okoliš – sadnju novih stabala – formiran je drvored u ulici Andrije Kačića Miošića, a dio sadnica posađen je i na prostoru edukativnog centra u Novom Čiču. 

Zahvaljujem svim volonterima, udrugama i građanima koji su jutros došli na jezero Čiče i pridružili nam se uklanjanju otpada, jer vaš entuzijazam i predanost pokazatelji su koliko nam svima zajednički znači čist, zdrav i zelen grad. Posebice me veseli veliki broj djece koja sudjeluju u ovoj akciji, jer upravo njima dugujemo budućnost koju gradimo. Kroz ovakve inicijative djeca ne samo da doprinose ljepšem i čišćem okolišu, već uče o važnosti brige za prirodu i zajednicu – to je vrijednost koja nadilazi ovu akciju i ostaje za cijeli život – poručio je gradonačelnik Grada Velike Gorice Krešimir Ačkar, koji danas i sam aktivno sudjeluje s volonterima u akciji. 

Grad nisu samo zgrade i prometnice, već ljudi i priroda koja nas okružuje 

Predanost očuvanju okoliša i održivom razvoju nije trenutačna inicijativa, već trajno usmjerenje Grada Velike Gorice koji uspješno balansira urbani prostor sa zelenom infrastrukturom, lider je u smanjenju komunalnog otpada i inovativnim načinima gospodarenja otpadom, kao i u trajnoj brizi za zeleni dio bogatstva grada. 

Ovogodišnji čuvari prirode 

Ove godine u akciji u kategoriji malih gradova (do 10 tisuća stanovnika) sudjeluju: Pakrac, Korčula, Benkovac, Otočac, Vrgorac, Varaždinske Toplice, Beli Manastir, Vodnjan, Valpovo, Lipik, Crikvenica, Vrlika, Pag, Prelog i Rab.  U kategoriji srednjih gradova (od 10 do 35 tisuća stanovnika) sudjeluju: Našice, Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Virovitica, Koprivnica, Zaprešić, Daruvar, Poreč, Vinkovci i Solin. U kategoriji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika) ove godine sudjeluju: Velika Gorica, Varaždin, Rijeka, Pula, Osijek, Dubrovnik i Zadar. 

CILJ: Očuvati jedini dom koji imamo 

Projekt “Od izvora do mora” promiče zaštitu vodnih resursa, odgovorno gospodarenje otpadom i pošumljavanje urbanih sredina kako bi doprinijeli smanjenju ugljičnog otiska i snižavanju temperature zraka, a obveza gradova je organizirati jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama i volonterima od 14. travnja do 23. lipnja.  

Povezani krug za prirodu koju ostavljamo našoj djeci 

Gradovi će se bodovati prema broju okupljenih volontera i količini prikupljenog otpada, a za tri najuspješnija osiguran je nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje.  

U prošlogodišnjem projektu sudjelovalo je 30 gradova koji su s 2.200 volontera u akcijama čišćenja iz prirode uklonili 420 tona ambalažnoga otpada i primjereno ga odložili, a najuspješniji od svih velikih gradova bila je upravo naša – Velika Gorica!  

O projektu: 

    • Projekt Od izvora do mora pokrenula je Coca-Cola u Hrvatskoj 2018. godine, a do sada je organizirano ukupno 107 akcija prikupljanja ambalažnog otpada. U njima je sudjelovalo više od 9700 volontera, koji su prikupili 644 tone otpada – što je gotovo 74 kamiona punih otpada. Prije četiri godine projektu se kao partner pridružio Jutarnji list, 2022. godine priključio se Konzum, a potom i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Projekt podržavaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. 

Nastavite čitati

Moja županija

Bebe rode trebaju imena! “Kumovi” rodića dobivaju poklone

Do 7. srpnja napišite svoje prijedloge u komentarima ispod objave na Facebook stranici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Četvrtu godinu zaredom Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije poziva zaljubljenike u prirodu i životinjski svijet da pomognu u odabiru imena za male pernate junake koji se izlegnu u gnijezdu bijele rode na području Zagrebačke županije.  

Ove godine mama roda u gnijezdu u Donjoj Zdenčini, koje možete pratiti uživo putem  kamere 24 sata na dan https://zeleni-prsten.hr/portal/tajanstveni-zivot-roda, na svijet je donijela tri mala rodića koji su sada već živahni mali ptići i trebaju – imena! 

Napišite svoje prijedloge u komentarima ispod objave na Facebook stranici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije do 7. srpnja, uz kratko objašnjenje zašto baš to ime.  

Najbolji prijedlozi ulaze u finale, a konačnu odluku donose pratitelji stranice. Pobjednici će biti nagrađeni praktičnim i originalnim nagradama – od eko vrećica i majica do iznenađenja koja slave prirodu i život roda. 

Inače, selo Donja Zdenčina u općini Pisarovina ima najveći broj bijelih roda u Zagrebačkoj županiji,  

–Ne propustite priliku da ostavite svoj trag u ovoj predivnoj prirodnoj priči. Ime koje odaberete moglo bi zauvijek ostati upisano u život jedne rode! – pozivaju iz JU Zeleni prsten Zagrebačke županije. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno