Konačno, Kurilovec se vratio! Točno 155 dana nakon što je David Furmek pogodio za 1-0 protiv HAŠK-a na Udarniku, nogometaši Kurilovca došli su do prve sljedeće pobjede. Dogodilo se to na zagrebačkim Ravnicama, u gostima kod posljednje momčadi na tablici 3. NL Centar, pa se u nogometnom Kurilovcu ovog ponedjeljka ipak nešto lakše diše… Niz utakmica bez pobjede pošteno se odužio, čak devet prvenstvenih utakmica, u kojima je Kurilovec četiri puta remizirao i pet puta izgubio, a kad se tome doda i poraz od Dinama u četvrtfinalu Kupa, brojka se penje na okruglih deset utakmica…

Prema crnim predviđanjima, Kurilovčani su nakon Dinama upali u svojevrsni kanal, nanizali četiri poraza, da bi najava boljih dana stigla prošlog vikenda, u remiju s vodećim Inkerom. Bila je to utakmica s višestrukim konotacijama, u psihološkom smislu vrlo zahtjevna, ali odigrali su Kurilovčani 1-1 s favoriziranom momčadi iz Zaprešića i pokazali da mogu, da znaju. Potvrdili su to i tjedan dana poslije, u sudaru s protivnikom potpuno drukčijeg profila.

Ravnice su u velikim problemima, zakucani za dno, a svoj doprinos problemima simpatičnog zagrebačkoga kluba dao je i Kurilovec, koji je sve uspio riješiti u samo nešto više od pola sata. Prvi gol djelo je Jakova Caganića, koji se prvi put ove sezone upisao među strijelce u prvenstvu. Jedini pogodak do sad postigao je u pobjedi 4-1 kod Pribića u županijskom kupu, tako da je ovaj subotnji definitivno i važniji.

Posao je malo potom dovršio Luka Sedlaček, koji se važnih golova ove sezone nazabijao. Bio mu je ovo jedanaesti u prvenstvu, čime se vratio samostalno na vrh ljestvice strijelaca, a ukupno već šesnaesti, budući da je s pet komada u Kupu i dalje na vrhu te liste strijelaca, zajedno s Monsefom Bakrarom. Ovoga puta Sedla je potvrdio pobjedu koja do kraja utakmice više nije dolazila u pitanje.

Trener Senad Harambašić uveo je već na poluvremenu Cindrića umjesto Starčevića, nakon sat vremena Furmek je odmijenio Sedlačeka, u ulozi dodatnog stabilizatora našao se i Turkalj, koji je ušao umjesto Novaka, a tim je promjenama Kurilovec održao kontrolu nad utakmicom do posljednjeg sudačkog zvižduka. Bila je to sedma pobjeda igrača Senada Harambašića u prvenstvu, sedmoplasirani Tigar iz Sv. Nedelje, na čelu s našim Cicom Grlićem, ima dva boda više, a Kurilovčani će nove bodove tražiti u subotu na Udarniku, na kojem gostuje Mladost Petrinja.

U Velikoj Gorici održana je panel rasprava o skraćenju radnog vremena, čime je SDP otvorio travanjsku inicijativu usmjerenu prema uvođenju četverodnevnog radnog tjedna uz zadržavanje pune plaće.

Panel „Raditi da bismo živjeli“ dio je šire kampanje koja slijedi ožujske rasprave o prekarijatu, a temelji se na Programskoj deklaraciji stranke. Sudionici su istaknuli kako pitanje radnog vremena nije samo ekonomsko, već i društveno, naglašavajući potrebu pravednije raspodjele koristi tehnološkog napretka.

“Sto godina nakon što je uvedeno osmosatno radno vrijeme, moderne tehnologije nam omogućuju daljnji iskorak u borbi za prava radnika, a to je radni tjedan od četiri dana. Promoviranjem skraćivanja radnog tjedna SDP se vraća radničkim temeljima i zastupanju interesa radnika. Omjer plaća direktora u odnosu na plaće radnika sredinom prošlog stoljeća u razvijenim svijetu bio je 1:20, a danas je 1:300 pa i više. Profit je potrebno pravednije podijeliti između radnika i poslodavaca. Dodatnim slobodnim danom radnici će biti zadovoljniji, jednako produktivni, a imat će više vremena za obiteljske obaveze i zaustavit će se iseljevanje u inozemstvo,” rekao je Denis Kralj.

U raspravi je naglašeno kako bi umjetna inteligencija i automatizacija mogle preuzeti rutinske poslove, čime se otvara prostor za kraći radni tjedan bez pada produktivnosti.

“Umjetna inteligencija u Hrvatskoj ne bi trebala biti bauk koji donosi otkaze, nego prilika za povijesno skraćenje radnog tjedna. Ako AI poveća produktivnost, taj se dobitak mora podijeliti s radnicima kroz više slobodnog vremena, a ne samo pretočiti u veći profit vlasnika. Rutinske poslove (administracija, logistika) treba što više prepustiti AI-ju kako bi se otvorio prostor za četverodnevni radni tjedan uz punu plaću. Konkurentnost temeljena na izrabljivanju je utrka prema dnu. Podaci iz europskih pilot-projekata pokazuju da su odmorniji radnici fokusiraniji i rade manje grešaka,” rekao je Gordan Gledec.

Sudionici su poručili kako skraćenje radnog vremena ne smije značiti niže plaće, već postupnu promjenu modela rada, uz naglasak na kvalitetu života, veću produktivnost i dugoročnu održivost gospodarstva.

Mraclin će i ove godine obilježiti Jurjevo tradicionalnim krijesom, koji će se održati u nedjelju, 19. travnja, u Šabariću, s početkom u 18 sati.

Događaj organizira Plemenita sučija Mraclin u suradnji s KUD-om Dučec, uz pomoć Vijeća mjesnog odbora Mraclin, a posjetitelje očekuje večer uz vatru, glazbu i druženje. Nastupit će Dučec, uz tamburaše, dok će o sigurnosti brinuti vatrogasci. Posebno mjesto u programu imat će Turopoljski banderij, koji će, kako je najavljeno, krijes zapaliti iza 19 sati.

Program uključuje i sadržaj za najmlađe, među ostalim velike balone, ali i tradicionalni “mali oganj” u kojem će se pratiti tko je najhrabriji.

Uz sve to, bit će i domaćih zalogaja, a organizatori pozivaju građane koji žele da donesu dobrovoljne poput kolača, gibanica, kobasica ili suhomesnatih proizvoda.

Svečano obilježavanje Dana hrvatskih branitelja Zagrebačke županije ove će se godine održati 27. lipnja u Zaprešiću, odlučeno je na drugoj sjednici županijskog Odbora za hrvatske branitelje.

Riječ je o datumu koji se obilježava od 2013. godine, a kroz proteklo razdoblje manifestacija je organizirana u nizu gradova diljem županije, uključujući i Veliku Goricu.

Predsjednik Odbora i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec naglasio je kako je obilježavanje dosad obuhvatilo sve gradove u županiji te da postoji zajednička želja članova Odbora i braniteljske populacije da se ta praksa nastavi i ubuduće. Za organizaciju ovogodišnje svečanosti u proračunu je predviđeno 35 tisuća eura, a očekuje se sudjelovanje oko 500 branitelja i članova njihovih obitelji s područja Zagrebačke županije.

Na sjednici je također istaknuto kako je u tijeku evaluacija prijava pristiglih na javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata za 2026. godinu. U tu svrhu osigurano je ukupno 100 tisuća eura, s ciljem dodatnog osnaživanja rada i kapaciteta tih udruga na području županije.

U Gudcima je posađen prvi i zasad jedinstveni „Drvored srčekovaca“ u Hrvatskoj, posvećen djeci i odraslima s urođenim srčanim manama.

Novi drvored čine stabla lividambra i javora, posađena kao znak podrške sugrađanima s prirođenim srčanim greškama. Svako od posađenih stabala nosi drveno srce s imenom djeteta, čime simbolizira snagu, nadu i podršku obiteljima koje se svakodnevno suočavaju s tim izazovima.

Projekt je pokrenut zajedničkom suradnjom Udruge mještana Gudci i Udruge Veliko srce malom srcu, uz potporu Mjesnog odbora Gudci i Grada Velike Gorice.

Akciji sadnje pridružili su se i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar te pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić.

„Sudjelovali smo u jednoj posebnoj akciji sadnje drveća te smo se rado priključili ovoj inicijativi posvećenoj djeci s prirođenim srčanim greškama, u čiju su čast posađena stabla kao simbol ljubavi, rasta i nade. U sadnji su sudjelovali roditelji i djeca, što cijelom projektu daje dodatnu vrijednost i snažnu poruku zajedništva. Hvala svim organizatorima na trudu, predanosti i velikom srcu koje stoji iza ove lijepe priče“, istaknuo je Ačkar.

Prema riječima organizatora, u akciji je sudjelovalo više od stotinu građana, roditelja, djece i volontera.

„Ponosni smo na više od 100 sudionika koji su podržali ovu jedinstvenu inicijativu. Veliko hvala Gradu Velikoj Gorici, Mjesnom odboru Gudci i svim volonterima na nesebičnoj pomoći. Posebnu zahvalnost upućujemo roditeljima i djeci koji su ovom projektu dali najljepši smisao. Zajedno smo pokazali koliko zajedništvo može učiniti velike stvari. Nadamo se da će ‘Drvored srčekovaca’ rasti zajedno s ovom lijepom pričom i širiti se diljem Hrvatske“, poručili su inicijatori projekta.

Simbol zajedništva i podrške

Posebnost ovog drvoreda nije samo u njegovoj simbolici, nego i u činjenici da je riječ o prvom takvom projektu u Hrvatskoj. Organizatori vjeruju kako će upravo Gudci postati primjer drugim sredinama te potaknuti slične akcije diljem zemlje.