Povežite se s nama

Politika

Prije točno 28 godina referendumom odlučeno o osamostaljenju Hrvatske

Odluku o održavanju referenduma o samostalnosti Hrvatske donio je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman, a građani Hrvatske na današnji su dan 1991. godine odlučivali o svojoj sudbini odgovarajući na dva pitanja

Objavljeno

na

hrvatska zastava

Povijesno značajan događaj, prvi referendum održan je upravo na današnji dan. Hrvatski je narod velikom izlaznošću povrdio važnost, želju za slobodom, pa je tako u vremenskom razmaku od godinu dana odlučio o dvije stvari – odbaciti komunizam na izborima 1990. godine i Jugoslaviju na referendumu 1991. godine, a koja je bila uspostavljena ‘oslobođenjem’ 1945. godine

Građani su imali priliku odlučivati o budućnosti države odgovarajući na dva ponuđena referendumska pitanja:

  1. Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?
  2. Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?

Kao što to inače biva na referendumima, građani su na pitanja odgovarali zaokruživanjem “ZA” ili “PROTIV”. Na referendum je izašlo 83,56 posto hrvatskih glasača. Slobodno izražena volja naroda pokazala je sljedeće: čak 94,17 posto zaokružilo je “ZA” na prvom pitanju. Za drugo pitanje, tj. za ostanak u Jugoslaviji glasovalo je samo 1,2 posto glasača.

Ovakav ishod referenduma je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine oblikovao u ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, istovremeno donijevši i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Taj datum danas se slavi kao Dan državnosti.

Međutim, na tu je povijesnu odluku, posredstvom međunarodne zajednice,donesen je tromjesečni moratorij. Njegovim istekom, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne veze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država. Taj datum danas slavimo kao Dan neovisnosti.

Bila je to prva i vrlo važna etapa u osamostaljenju Hrvatske. Zbog događaja koji su uslijedili nakon toga, te povijesti ispisane krvlju, dr. Franjo Tuđman inzistirao da Hrvatska mora krenuti svojim putem. Na referendumu kao najvišem povijesnom obliku iskazivanja demokratske volje našeg naroda, plebiscitarno je donio odluku o budućnosti zemlje u kojoj danas svi mi živimo!

Politika

Aktualni sat počeo odgodom: ‘Neki pročelnici od 1. siječnja možda više neće biti tu…’

Dnevni red 7. sjednice Gradskog vijeća usvojen je tek nakon što su odbijeni zahtjevi oporbe, koja je odgovorila organizacijom dviju konferencija za novinare

Objavljeno

na

20220630 091238 scaled

Malo nakon što je počela, 7. sjednica Gradskog vijeća je i prekinuta. Iz oporbe, konkretno iz MOST-a, tražili su dodatne informacije o kreditnom zaduženju Grada te zatražili povlačenje tri točke s dnevnog reda.

– Vijećnici moraju biti bolje informirani o kreditnom zaduženju od 20 milijuna kuna – rekao je Ivan Bekavac iz MOST-a, a nakon što je njihov prijedlog odbijen, a dnevni red prihvaćen, oporbeni vijećnici zatražili su stanku.

I odmah potom organizirali konferenciju za novinare. Spornim smatraju točke o davanju suglasnosti za kreditiranje VG Komunalca, VG Vodoopskrbe i VG Čistoće.

– Tražili smo dodatne informacije o cijenama vozila i opreme, no odgovor na to nisam dobio. Svjesni smo da u nabavu treba ići, no sporno je treba li nam kreditno zaduženje, bez obzira na to koliko je povoljno za naručitelja. Možda treba ići i u model leasinga, no nije bilo niti analize, niti odluke o planu nabave, a to bi po zakonu moralo biti objavljeno – kazao je Bekavac i dodao kako se većina nabavki posebnih vozila odrađuje kroz leasinge, a ne kreditna zaduženja.

– Građani zaslužuju znati koje su cijene odabrane, a koje su nabavne. Želimo prije svega transparentnost, jer zbog nekih prethodnih situacija moramo puhati i na hladno – istaknuo je njegov kolega Damir Slojšek.

Nakon MOST-a, svoju je konferenciju za novinare organizirao i SDP, a tema je bila loše stanje opreme, nedovoljna briga i loše održavanje.

– Nova oprema je potrebna, dobro je i dugoročno zaduživanje ako su uvjeti povoljni, ali nismo sigurni da će u postupku javne nabave pred nama sve biti transparentno. Podaci koje smo dobili govore da je stigla samo jedna ponuda – rekao je, između ostaloga, Ivo Jelušić iz SDP-a.

Kad je završila i ova “presica”, mogao je krenuti Aktualni sat, kojeg je pitanjima otvorila Ivana Belošević iz HDZ-a. Zanimala ju je sigurnost pješaka u Buševcu, ali i stanje s natječajem za Pročistač. Odgovor je, kao i uvijek kad pitanje dolazi iz vladajuće kvote, bio spreman.

– Povjerenstvo za provedbu javne nabave je u fazi izrade zapisnika o pregledu i procjeni ponuda te samim time i pred donošenjem odluke. Odluka bi trebala biti donesena danas do kraja dana ili najkasnije do sutra. Podsjećam, postupak je tajan do donošenja odluke povjerenstva. Angažirali smo i odvjetničko društvo zbog kompleksnosti predmeta nabave – odgovorio je direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić.

Nakon vladajućih na red dolazi oporba, pa je Damir Slojšek iz MOST-a pitao u kakvom su stanju sanirane prometnice i koliko su se troškovi povećali zbog cijene materijala.

– Ne poričemo da su neke prometnice izvedene loše, ali bit će aktivirane garancije i one će biti vraćene u prvotnog stanje – odgovorio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Doznali smo i kako u ponedjeljak kreću radovi na sanaciji često problematičnog raskrižja u Velikoj Mlaki, koja bi trebala povećati sigurnost, a MOST-ov vijećnik
Govora je bilo i o sigurnosti prometa na raskrižju u Velikoj Mlaki, a u odgovoru saznajemo kako od ponedjeljka kreću radovi na sanaciji te da je rok 60 dana.

Došlo se, između ostaloga, i do priče o glazbi, odnosno o koncertu Miroslava Ilića. Zvonimira Lovrića iz Domovinskog pokreta zanimalo je ima li Grad ikakve veze s tim događajem, za njega vrlo spornim.

– Niti je Miroslav Ilić pozvan od Grada, niti je Grad izdao bilo kakvu dozvolu. Organizator koncerta bio je NK Kurilovec, o čemu nam puno više može reći kolega iz MOST-a, gospodin Slojšek, koji je kao član izvršnog odbora NK Kurilovec organizirao taj koncert – odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

Kroz sljedeća pitanja vijećnika i odgovore gradonačelnika i njegovih suradnika doznali smo i da je produžen ugovor sa ZET-om te da poskupljenja ili smanjenja broja linija neće biti, ali i da se radi na tome da gradski proračun bude potpuno transparentan, pa će vidljive biti sve uplate i isplate, jednako kao što je to slučaju u već 54 lokalne jedinice u Hrvatskoj. Govorilo se i o cijeni grijanja, a gradonačelnik je istaknuo kako je ugovor s HEP-om potpisan, no da je problem dotrajala infrastruktura, na čemu se također radi. Cijene se, ističe Ačkar, ne bi smjele mijenjati, no o tome će govora biti na sastanku sljedećeg tjedna.

Ivo Jelušić iz SDP-a u svojem se novom pitanju dotaknuo najavljene reorganizacije Gradske uprave.

– Sistematizacija Gradske uprave kreće od 1. siječnja sljedeće godine, imenovali smo radnu skupinu i mogu najaviti da neki ljudi koji ovdje sjede kao pročelnici to možda više neće biti – kazao je Ačkar.

Nastavite čitati

promet

Radovi u tijeku: Kirinčićeva se u roku šest mjeseci spaja na obilaznicu

‘Bit će to jedna prekrasna prometnica u punom profilu s oborinskom odvodnjom, led rasvjetom, biciklističkim i pješačkim stazama, zelenim otocima..’, najavio je gradonačelnik Ačkar.

Objavljeno

na

Objavio/la

kirinciceva scaled e1656491635695

Najveće prometno gradilište u našem gradu trenutno je ono na lokaciji Ulice Boška Kirinčića, koje su danas obišli predstavnici grada u društvu s predstavnicima Gradske četvrti Kurilovec.

Radovi na produžetku Kirinčićeve služit će kao spoj  Ulice 153. brigade HV-a (D30) i ulice Andrije Kačića Miošića. Cilj je ove prometnice da uz sjevernu obilaznicu, Avenija Ivana Pavla II, kao svojevrsna južna obilaznica rastereti središte grada od tranzitnog prometa.

kirinciceva1 scaled e1656491742830

FOTO: Kirinčićeva ulica/Petra Škrinjarić, cityportal.hr

Predviđeni rok trajanja radova je šest mjeseci, a projekt u iznosu 4,7 milijuna kuna financiraju Hrvatske autoceste.

– Jako smo intenzivirali lobiranje za dovršetak državnih, županijskih i EU projekata na našem području..Ova prometnica će biti u punom profilu s oborinskom odvodnjom, led rasvjetom, biciklističkim i pješačkim stazama, te zelenim otocima. Bit će to jedna nova, prekrasna prometnica, koja podiže razinu sigurnosti, ne samo u Kurilovcu, nego na čitavom gradskom području – najavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Radovi teku izvrsno, u roku dva tjedna je puno napravljeno, spaja se obilaznica s Kirinčićevom, stalno pitamo i za Andrije Kačića Miošića i to će se spojiti i tako ćemo dobiti puni profil ove prometnice – zadovoljan je predsjednik Gradske četvrti Kurilovec, Damir Slojšek.

 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Budući Sportski centar Kolareva ima košarkaško s najboljom podlogom u gradu

Radi se i podloga za stolni tenis, a u planovima su još i park, fitness na otvorenom, malonogometno igralište, posađena su nova stabla..

Objavljeno

na

Objavio/la

kosarkasko scaled e1656490921674

U Kolarevoj ulici polako se naziru okviri budućeg Sportskog centra, a prvi koraci u tom smjeru su napravljeni kompletnom obnovom dobro poznatog i omiljenog košarkaškog igrališta.

kosarkasko1 scaled e1656491002613

FOTO: Košarkaško igralište u Kolarevoj/Petra Škrinjarić,citypšortal.hr

– Ovo je dobro poznato košarkaško igralište, gdje su haklale generacije Goričana, već je bilo krajnje vrijeme da se uredi. Gradska četvrt Braća Radić je iskazala potrebu  da se obnovi igralište novom antistresnom podlogom, koja je po svjetskim standardima, novim koševima i novim sadržajima.Nadam se da će ovakva nova igrališta izvući sve više mladih iz stanova i udaljiti ih od poroka. Radi se i podloga za stolni tenis, a u planovima su još i park, fitness na otvorenom, malonogometno igralište ili nešto slično, to ćemo dogovoriti s gradkom četvrti..Posađena su i nova stable, jer uz novu izgradnju je nužna i gradnja zelenila..- rekao je prilikom današnjeg obilaska gradonačelnik Krešimir Ačkar.

kosarkasko2 scaled e1656491054992

FOTO: Košarkaško igralište u Kolarevoj/Petra Škrinjarić,cityportal.hr

Agilni vijećnici Gradske četvrti Braća Radić svjesni su potrebnih dodatnih sadržaja za mlade, kojih je sve više, obzirom na novogradnju i intenzivno doseljavanje novih obitelji, te su zahvalni gradskoj vlasti što ih u tim nastojanjima i podupire.

– Od svih projekata u našoj četvrti, nama mlađima je ovo sigurno jedan od najdražih..Igralište je zbilja puno djece, ali ima i starijih. Reakcije korisnika su jako pozitivne, pogotovo što se tiče ove sjajne podloge, drago nam je da je gradonačelnik nastavio ulaganje u smjeru mladih i još jednom se zahvaljujem svima koji su bili uključeni u projekt koji smo nazvali sportski centar. To nam je želja da ovo postane mjesto okupljališta i novih generacija..

 

Nastavite čitati

Obrazovanje

Ačkar: Od jeseni 200 mjesta više u vrtićima, širimo postojeće i gradimo nove vrtiće

Od jeseni će u velikogoričke vrtiće biti upisano oko 600 djece, što uključuje i novih 200 mjesta. Otvara se vrtić u prostoru Goričanke, dovršava se vrtić u Maloj Buni, proširuje ih se nekoliko…

Objavljeno

na

IMG 8767

Uz potporu svojih suradnika i ravnateljica velikogoričkih vrtića, gradonačelnik Krešimir Ačkar sazvao je konferenciju za novinare ispred Dječjeg vrtića Lojtrica u Selnici i otkrio planove Grada po pitanju predškolskog odgoja, ali i školskog sustava.

– Poanta ove presice je da naši sugrađani koji imaju djecu u predškolskom sustavu, ali i osnovnim i srednjim školama, saznaju na što mogu računati u razdoblju pred nama, na kakvu pomoć za njihov kućni budžet – uvodno je rekao Ačkar pa se okrenuo predškolskom odgoju:

– U našim vrtićima od jeseni će biti oko 600 djece, što znači da imamo 200 novih mjesta. Do toga smo uspjeli doći proširenjem kapaciteta koje smo dosad već odradili. Prošle godine otvorili smo ovaj vrtić u Selnici, proširujemo vrtić u Koprivničkoj ulici, kao i vrtić Žirek u samom centru grada. Proširujemo i kapacitete u Lukavcu, gdje je također prošle godine otvoren vrtić, a završavamo vrtić u Maloj Buni. Kad govorimo o urbanom dijelu grada, otvorit će se vrtić i u prizemlju centra Goričanka, u dosad nekorištenom prostoru.

Ovime će Velika Gorica, kaže Ačkar, preći brojku od 85 posto upisane djece predškolske dobi.

– Time dolazi na korak do europskog standarda, kojem težimo – dodao je gradonačelnik, koji je nekoliko dana prije ovog obraćanja javnosti otkrio kako će vrtići u srpnju biti besplatni.

– Na to smo se odlučili i u veljači i ožujku, tad zbog posljedica pandemije, koje osjećamo i dalje, a tu je još i inflacija, porast cijena energenata… Kako bismo pomogli našim roditeljima, odlučili smo se na ovu mjeru i za srpanj.

lojtrica selnica

Gledajući u budućnost, gradonačelnik Ačkar najavio je još tri nova objekta.

– Želimo proširivati kapacitete, ali pritom moramo i zadržavati visoki standard koji smo postavili, uključujući i razne programe, od Montesorija do vrtića na stranim jezicima, odnosno sve ono što bi djeci moralo biti dostupno u jednom modernom europskom gradu.

Govoreći o osnovnim školama, Ačkar je istaknuo kako će ministarstvo osigurati učenicima osnovne udžbenike, a Grad radne bilježnice i ostale materijale. Proširuju se i kapaciteti produženog boravka, u OŠ Eugena Kvaternika i OŠ Jurja Habdelića bit će otvoreni novi boravci, a potraga traje i za asistentima u nastavi. Njih 66 financirat će se europskim novcem, a sve dodatne budu li potrebni, financirat će Grad.

– Podijelit ćemo 5o stipendija učenicima osnovnih i srednjih škola, vođeni kriterijem uspješnosti i socijalnog statusa, a imat ćemo i 46 stipendija za deficitarna zanimanja – istaknuo je Ačkar.

Kazao je i kako je plan napraviti Dan karijera u Velikoj Gorici, kako bi se i na taj način pomoglo mladima.

– Nema boljeg ulaganja od ulaganja u obrazovanje. To je naša budućnost – zaključio je gradonačelnik.

Nastavite čitati

Politika

Ačkar izabran u predsjedništvo HDZ-a: Je li sljedeći korak funkcija ministra?

Na Saboru HDZ-a izabrano je deset članova predsjedništva stranke, među kojima je i velikogorički gradonačelnik, koji je u sedam godina došao od funkcije gradskog pročelnika do čovjeka iz samog vrha stranke

Objavljeno

na

Objavio/la

ackar plenkovic

Politička karijera aktualnoga gradonačelnika Velike Gorice Krešimira Ačkara ide dalje istim ritmom i istim smjerom. Rapidno prema gore. Na Saboru HDZ-a, održanom u subotu u dvorani Vatroslav Lisinski, Ačkar je postao jedan od deset članova predsjedništva stranke. Priznanje je to vrha stranke Ačkaru za sve što je napravio za stranku u posljednjem razdoblju, ali i jasan pokazatelj da se na njega u bliskoj budućnosti itekako ozbiljno računa.

“Zahvaljujem predsjedniku Andreju Plenkoviću i vodstvu stranke, kao i svim izaslanicima 19. Općeg sabora HDZ-a na ukazanom povjerenju i izboru u nacionalno predsjedništvo HDZ-a. Velika je to čast, ali i priznanje, ne samo meni osobno, već i mojim suradnicima, stranačkim kolegicama i kolegama, ali i našem gradu. Jer temelj za ovaj izbor i priznanje je sve ono što smo zajedno radili u izrazovnom razdoblju koje su obilježili potresi i pandemija COVID-a 19. Ponosan sam na naš grad, ponosan na našu Goricu. Hvala svima!”, objavio je Ačkar na svom profilu na Facebooku.

Izaslanici su za deset članova Predsjedništva HDZ-a, uz Ačkara, većinom glasova izabrali i Antoniju Jozić, Igora Androvića, Ninu Obuljen Koržinek,  Anđelka Stričaka, Marka Marušića, Ivana Celjaka, Ernesta Petryja, Blaženka Bobana i Šimu Erlića. Oni su bili i jedini kandidati, pa je bilo jasno kako će upravo ovih deset ljudi postati najbliži suradnici predsjednika stranke i Vlade Andreja Plenkovića.

Ovim imenovanjem nastavljen je tako napredak u političkoj karijeri velikogoričkog gradonačelnika, koji je ovim putem krenuo još 2002. godine, kad je kao 19-godišnjak ušao u HDZ. Međutim, nakon toga je završio Filozofsko-teološki studij pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu i stekao zvanje magistra teologije, a zatim se i zaposlio u privatnoj srednjoj školi Benedikt Kotruljević kao profesor, a zatim i u menadžmentu škole.

ačkar u saboru

U lokalnom političkom životu pojavio se 2015. godine, kad je napustio prethodni posao i postao pročelnik gradskog Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i sport. Već dvije godine poslije, na lokalnim izborima 2017. godine, izabran je za zamjenika gradonačelnika Dražena Barišića, a iste godine postao je i predsjednik gradske organizacije HDZ-a. Nakon Barišićeva odlaska Ačkar je do izbora nosio prefiks “v. d.”, koji je nestao pobjedom već u prvom krugu izbora za gradonačelnika u svibnju 2021., a rasplet je to kakav se i mogao naslutiti, budući da je na izborima za Sabor godinu ranije bio Velikogoričanin s daleko najviše preferencijalnih glasova.

U Sabor je Krešimir Ačkar ušao kao zamjena za Davora Božinovića, potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, čime je dodatno iskoračio u stranačkoj hijerarhiji, a subotnjim imenovanjem i službeno je ušao u sami vrh najjače političke stranke u Hrvata. Kao sljedeći korak u ovoj priči nameće se funkcija ministra u nekoj budućoj Vladi, što u našem gradu nismo imali od Ivana Šukera.

U tom bismo, zasad hipotetskom slučaju, i mi u Velikoj Gorici morali tražiti novoga gradonačelnika, možda čak i prije nego što mu istekne ovaj mandat, koji traje do 2025. godine, jer parlamentarni izbori su godinu ranije. Takav rasplet, s obzirom na stalni Ačkarov stranački napredak, ne bi bio nikakvo iznenađenje. No, o tom potom…

Nastavite čitati

Reporter 416 - 30.06.2022.

Facebook

Izdvojeno