HOTNEWS
PRIČA IZ KVARTA Legenda o Kinu Gorica
U vrijeme kad kinematografski giganti “žderu” sve oko sebe, kad neke nove, mlađe generacije gotovo pa poistovjećuju riječ “kino” s rječju “Cinestar”, mala kina žive svoje teške dane. I vode veliku borbu za svakog posjetitelja. Takva sudbina zadesila je – zašto bismo mi bili izuzetak – i naše Kino Gorica. Ne tako davno ono je bilo praktički na izdisaju, pred gašenjem, posjetitelji na većini projekcija brojali su se na prste jedne ruke i polako je umirao smisao njegova postajanja. Unatoč tome, goričko kino je nekako opstalo u tim najtežim danima i othrvalo se svim prijetnjama da se ugasi, nestane. Nakon svega, danas je sve živahnije, sve snažnije, iako se ova aktualna priča teško može uspoređivati s nekim davnim vremenima, u kojima je kino bilo središte goričkog društvenog života. Oporavak je krenuo tamo negdje 2013. godine, kad se u cijelu priču uključio Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i – spasio stvar.- Uh, stvarno jest – kaže Vesna Gjurković, voditeljica Kina Gorica, koja je na toj poziciji već punih 18 godina.- Kad se pojavio Cinestar, s njim je u našu kinematografiju ušla i digitalna oprema, koju nitko osimnjih nije imao. Nitko od malih kinaKako je glavni distributer ujedno i vlasnik Cinestara, nije mu bilou interesu ni prebacivati sve filmove na filmske trake, a i one koje bi prebacili, čekali bismo po dva, tri mjeseca. Složit ćete se, baš i nema smisla prikazivati film tri mjeseca nakon što je prikazan u zagrebačkim centrima, koji su našoj publici toliko blizu – pojašnjava voditeljica goričkoga kina.
Kao u srednjem vijeku
I tako je bilo sve do te 2013. godine. Sve je zapinjalo na tehnologiji. Dok je Cinestar živio po svojim pravilima, izazvao veliki “boom” među publikom, sva ostala kina, pa tako i goričko, živjela su u nekim prošlim vremenima. Filmovi koji bi milošću nezainteresiranih distributera ipak bili presnimljeni na filmske role, krenuli bi na turneju po Hrvatskoj. Nakon što bi se film prikazao u jednom gradu, rola bi se poštom ili autobusom slala u grad koji je sljedeći na redu. Da, možda zvuči kao “srednji vijek”, ali tako je stvar doista funkcionirala sve do prije tri godine.- To je stvarno bilo grozno razdoblje. Mala kina diljem Hrvatske počela su čak i zatvarati svoja vrata, više nisu mogla opstati. Srećom, goričko kino nije bilo jedno od njih, ali i mi smo bili na izdisaju, vjerojatno bi se kino i zatvorilo da nije bilo potpore Grada. I tad je HAVC, na sreću svih nas, pokrenuo projekt digitalizacije. Svim kinima koja su se prijavila na natječaj HAVC je financirao digitalnu opremu i time je krenuo oporavak – objasnila nam je Gjurković.Od tog trenutka, zapravo, sva su kina došla u puno ravnopravniji položaj. Onog trenutka kad je stigla digitalna oprema, svi su dobili mogućnosti prikazivati filmove u istom trenutku, čim bi se on ‘otvorio’ u Hrvatskoj. I zato se danas gotovo redovito događa ono što se donedavno činilo nezamislivim, da najpopularniji naslovi istoga dana budu prikazani u Cinestaru i u, primjerice, Vodicama, Đakovu, Čakovcu… I u Velikoj Gorici.- Osim što sad startamo s programom u istom trenutku kad i Cinestar, kvaliteta prikazivanja je
tehnički praktički jednaka, a pritom smo mi puno jeftiniji. Naravno da se i dalje ne možemo uspoređivati s velikim centrima, ali da je lakše, definitivno jest – ističe Vesna Gjurković, koja se prije nekoliko dana odlučila pozabaviti i brojkama.
Hotel, mesnica i kino
A one su, u odnosu na ono što se događalo posljednjih godina, zapravo odlične.- Sve rjeđe se događa ono što je u jednom razdoblju bilo gotovo normalna pojava, da se projekcije otkazuju zato što nitko nije došao u kino. Evo, radila sam izvješće za prvih 11 mjeseci ove godine i došla sam do brojke od oko 18.000 posjetitelja. Unazad deset godina nikad se nije dogodilo da pređemo tu brojku! Do kraja godine bismo mogli doći čak i do 20.000 ljudi koji su došli u naše kino. To bi bilo sjajno, publika se očito vraća i moramo biti zadovoljni. Napokon ljudi počinju prepoznavati da i u svom gradu mogu pogledati film, da ne moraju ići u Zagreb kako bi otišli u kino, da nije Cinestar jedina opcija – kaže nam Vesna. Ljudi su se, točnije, morali samo podsjetiti da je tako, da je i goričko kino ponovno ozbiljna opcija. Kao što je bilo generacija prije ove naše. Naime, Goričanima je u njihovu gradu kinematografija bila dostupna još prije više od 70 godina. Živih svjedoka tog vremena više nema previše, ali ostalo je zapisano da je prvo kino u Velikoj Gorici otvoreno još u prvoj polovici 40-ih godina prošlog stoljeća. Država se tad zvala NDH, u tijeku je bio drugi svjetski rat, a naš grad izgledao je bitno drukčije. A kino je bilo na drugoj lokaciji.- Preko puta tadašnjeg hotela Park, na današnjoj Zagrebačkoj, bila je mesnica, a pokraj nje to prvo kino. Bilo je to malo, simpatično kino, ali funkcioniralo je, filmovi su se prikazivali i gledali. Na toj lokaciji poslije je bila tiskara – priča nam Ivan Matanović, jedan od ključnih ljudi za razvoj kina i općenito kinematografije u Velikoj Gorici. Danas su mu 82 godine, ali vrlo je vitalan, pamti sve ključne trenutke razvoja i rasta goričkoga kina. Rođeni je Petrinjac, a u Veliku Goricu došao je 1955. godine.- Bio sam učitelj, a u to vrijeme učitelji su išli po selima i radili s djecom. Tako sam i ja sa suprugom te 1955. došao u ovaj kraj, koji se tad zvao Kotar Velika Gorica. Prvo smo živjeli u Dubrancu, a nakon što sam se vratio iz vojske, preselili smo se u Lukavec i ondje živjeli sve do 1968., kad smo izgradili kuću u Velikoj Gorici – prisjeća se Matanović, koji pamti i tadašnju Goricu, iz vremena kad ona zapravo i nije bila grad, barem ne u obliku u kojem je to danas.- U vrijeme kad sam ja došao, dakle sredinom 50-ih, Velika Gorica je imala 2500 stanovnika. A mi smo u najboljim vremenima, pamtim to dobro, godišnje imali oko 140.000 gledatelja u kinu – kaže Matanović. Razlika u životu i funkcioniranju kina tad i danas je, dakle, nemjerljiva. I neusporediva. U gradu od2500 stanovnika, s okolicom ne više od 7000, prodavalo se 140.000 ulaznica godišnje, a sad smo u gradu od 70.000 ljudi presretni dođe li brojka prodanih ulaznica do 20.000. Vremena se stvarno mijenjaju…- Kino je na toj lokaciji, preko puta hotela Park, bilo do pred kraj 50-ih godina, a tad je poljoprivredna zadruga počela graditi zgradu Zadružnog doma, u kojoj je 1959. počelo funkcionirati i kino. Do tad je njime upravljala tvrtka koja se zvala Kino poduzeće, a od početka 60-ih pridruženo je Narodnom sveučilištu – pamti Matanović.
Kino u gostima: Gdje dođe struja, dolazi i kino
Velika Gorica je nakon drugog svjetskog rata polako počela rasti, razvijati se, a u tu se priču uklapao i rast popularnosti kina. No Ivan Matanović i ljudi okupljeni oko njega nisu u svemu tome zanemarivali ni sela. Stanovništvu iz gradske okolice tad nije bilo jednostavno dolaziti u Goricu, pa je kino dolazilo k njima.- Do sredine 60-ih godina diljem Turopolja i Vukomeričkih gorica bilo je problema s elektrifikacijom, a kad se to počelo mijenjati, mi smo reagirali. Mislim da smo negdje 1965. kupili pokretne, prijenosne projektore. I kako bi u neko selo došla struja, dolazili bismo i mi prikazivati filmove. Te projekcije, naravno, bile su uvijek pune – sjeća se Ivan Matanović. U Buševcu, Kučama, Lukavcu, Pokupskom i Veleševcu filmovi su se prikazivali jednom tjedno, ali dolazilo je povremeno i u druga sela.- Krajem 50-ih i početkom 60-ih konačno je struja stigla i u Vukomeričke gorice. U to je vrijeme snimljen film “Svoga tela gospodar”, a kasnije i “Breza”. Radnja oba ta filma odvijala se upravo u Vukomeričkim goricama, odnosno oko Kravarskog i Hruševca Gornjeg, gdje je Slavko Kolar i službovao – priča Matanović i nastavlja:- Usporedno sa širokom vrpcom, film je bio snimljen i na traku od 16 mm. Narodno sveučilište imalo je taj projektor i želio sam film prikazati u Donjem Hruševcu, u koji se u to vrijeme, pogotovo kad bi krenule jesenske kiše, moglo doći samo pješice i zaprežnim kolima. Tako je i bilo. Sjećam se da sam autom došao do Kravarskog, pa dalje nastavio kolima, kroz duboko blato. Film je prikazan, na oduševljenje lokalnog stanovništva, nakon čega sam u gluho doba noći, sav blatnjav, stigao u Kravarsko do automobila. Ni kiša, ni blato, vjerojatno zato što sam bio mlad, nisu mi mogli pokvariti zadovoljstvo koje sam osjećao zbog radosti koju sam pružio ljudima.
Prijatelju, sredi mi film…
Zgradu o kojoj priča generacije Goričana znale su kao “Kokot”, a danas je mi poznajemo kao zgradu Pučkog otvorenog učilišta. Ili, jednostavnije, kao – Kino. Bila je tu i knjižnica, kasnije i glazbena škola, autoškola, sjedište goričkog radija, redakcije Velikogoričkog lista… Prikazivale su se i kazališne predstave, ali kino je uvijek bilo najveći hit. I izazivalo je najveći interes. Prema riječima dugogodišnjeg ravnatelja POU-a Drage Bukovca, često je bilo i jedini društveni događaj u gradu, što dobrim dijelom objašnjava i one sjajne brojke, onih 140.000 prodanih ulaznica.- Kino je u to vrijeme doista uglavnom bilo puno. Djelomično i zato što nije bilo toliko sadržaja, ali i zato što smo bili jako dobro organizirani. Osobno sam stalno išao u Zagreb po nove filmove, čak i preko nekih mojih prijateljskih veza uspijevali smo prikazivati filmove praktički u isto vrijeme kad su se prikazivali u Zagrebu, što je u to vrijeme bila velika stvar – kaže Ivan Matanović, koji je 1960. godine postao prvi ravnatelj novoizgrađenoga kulturnog centra u današnjoj zgradi POU-a. Na toj je poziciji ostao punih 30 godina, sve do 1990. godine, kad je otišao u mirovinu.
– Ja sam vam uvijek bio čovjek koji voli sve znati – sa smiješkom priča Matanović i nastavlja:- Dok sam odrastao u Petrinji, moj otac je bio voditelj gradskoga kina i već tad me sve to počelo privlačiti. Kao dijete sam imao pristup kabini iz koje su se radile projekcije, što je drugima bilo potpuno nedostupno, i to me jako zainteresiralo. Zato sam uživao baviti se tim poslom u Velikoj Gorici. Ja sam vam znao usred noći gdje je i za što služi doslovno svaki prekidač, svaki osigurač u zgradi kina. I imalo se tu što znati. Gledajući iz današnje perspektive, bila je to “muzejska” tehnologija, ali za to doba radilo se o tehnološki vrlo naprednom sustavu za prikazivanje filmskih projekcija.- Da, to je tad bilo zaista moderno kino. Imali smo dvije kino aparature, dva projektora, a na toj, tehnološki prilično visokoj razini, držali smo se i kasnije. Zgrada se u nekoliko navrata preuređivala, modernizirala, a negdje tijekom 70-ih godina dobili smo i čuvene Iskrine uređaje, koji su tad bili vrlo cijenjene – priča Matanović.
foto: arhiva Ivan Matanović
Videorekorder najgori neprijatelj
Sve to, ulaganja, ali i trud zaposlenika, kojih je u Narodnom sveučilištu Juraj Kokot u jednom razdoblju bilo i do 150, jasno se očitovalo i na društvenom životu grada, odnosno posjetu kino projekcijama. Goričko kino, možemo to danas slobodno reći, bilo je i ponešto ispred svog vremena. Repertoar je bio bogat, u kino se moglo ići svaki dan, a filmovi su se najčešće prikazivali od 20 sati.- To je bio naš uobičajeni termin, ali često se događalo da neke popularnije filmove, za koje je bio veći interes, prikazujemo i dva puta na dan, najčešće od 18 pa opet od 20 sati. Nedjeljom su se filmovi prikazivali i od 16 sati, a nerijetko smo znali imati i podnevne matineje namijenjene isključivo vojnicima, koji su služili vojni rok u vojarnama u Velikoj Gorici i okolici – prisjeća se Ivan Matanović, koji je sa suradnicima osmislio i posebnu ponudu nazvanu “Noćne kino projekcije”, u to vrijeme prilično neobičnu:- Točno, u drugoj polovici 70-ih i početkom 80-ih imali smo i noćne projekcije. Posebno atraktivne filmove prikazivali smo u 23 sata, što je bio termin koji je mlađa publika posebno voljela – prisjeća se Ivan Matanović. Iz sjedalica goričkoga kina naši su se djedovi, bake i roditelji prvi put divili fakinskim brčićima Clarka Gablea i zanosnoj figuri Marylin Monroe, ženski dio publike bacao je u trans zavodnički pogled Humphreyja Bogarta, a muški gracioznost Grace Kelly. U kasnijim godinama su kultne naslove poput Casablance, Zameo ih vjetar ili Građanina Kanea zamijenili neki noviji filmovi i neke nove zvijezde Jacka Nicholsona, Marlona Branda, Elizabeth Taylor ili Meryl Streep, da bi se negdje u drugoj polovici 80-ih godina pojavio veliki neprijatelj kina – videorekorder. Ono što je prvotno bilo nezamislivi luksuz, uskoro je postalo dostupno širim masama i videoteke su počele nicati po cijeloj Velikoj Gorici. Na štetu goričkoga kina, s čijeg je čela 1990. otišao Ivan Matanović. I u tim teškim vremenima po kino, bitno težim nego dotad, palicu predao u ruke prvo Vesne Kokot, zatim Borivoja Zimonje, a neko vrijeme i uvaženog i poznatog goričkog kulturnjaka Drage Bukovca.- Dobro, ja sam tu zapravo sam uskakao u razdobljima kad ljudi koji su vodili kino nisu bili u mogućnosti to raditi, odnosno u nekim prijelaznim fazama – pojasnio nam je Bukovac, koji je negdje u tim kratkim razdobljima uspio ući u povijest goričkoga kina.- Znate, Dragec vam je rekorder našega kina – otkrila nam je Vesna Gjurković
Gledatelji u nekadašnjoj dvorani POU. foto: arhiva Ivan Matanović
Videoteka na Galženici
A Dragec, odnosno gospodin Bukovec, jako je dobro znao na što misli.- Točno, ispalo je tako da je upravo u jednom od mojih mandata oboren rekord kina. Bilo je to početkom 1998., kad je u naše kino došao Titanic. Oborio je sve rekorde, i po gledanosti, i po zaradi – rekao je Bukovec, a njegova nasljednica Vesna Gjurković pamti još neke detalje vezane uz legendarni ‘blockbuster’ Jamesa Camerona s Leonardom Di Capriom i Kate Winslet. Približne brojke ostvario je još jedan veliki hit iz tog vremena, film potpuno drugačijeg žanra. Kad je u Veliku Goricu došao “Mr. Bean – film potpune katastrofe”, dakle prvi film iz serijala o dogodovštinama smušenog i simpatičnog Britanca, ponovno su gužve bile nezamislive. Mnogi će se sjetiti kako su te jeseni 1997. ljudi sjedili čak i na podu kako bi pogledali film, uloviti ulaznicu i utoj je situaciji bila prava premija.
– Dok smo prikazivali Mr. Beana, čak je i policija morala dolaziti ovdje održavati red. Ljudi su se doslovno znali potući za karte! Sa sjetom pamtimo ta vremena i takve filmove. Sad više nema takvih, izrazitih ‘blockbustera’ zbog kojih bi se netko potukao – sa smiješkom kaže aktualna voditeljica goričkoga kina. Taj veliki “boom” dogodio se u doba kad je posjećenost kina zapravo već bila u padu. U vrijeme “rata” s videotekama bilo je svakojakih pokušaja da se ponovno privuče publiku, koja je sve više filmove gledala doma, iz naslonjača, a sve manje dolazila u kino.- U vrijeme najveće krize pokušali smo i s otvaranjem naše videoteke. Bila je u Domu kulture Galženica, ali nije osobito dobro funkcionirala. Imali smo i projekcije na terasi na Galženici, a to je znalo biti uspješno – kazao je Bukovec. Posebno pamti jednu situaciju. Odnosno, jednu okladu.- Ne sjećam se o kojem se filmu radilo, ali znam da sam se s tadašnjim novinarom RVG-a Vladom Horinom, kasnije predsjednikom goričkog HSS-a, kladio da ću za tu projekciju prodati više od 150 ulaznica. Pristao je, kladili smo se, a ja sam prodao 160 ulaznica. A opet, do danas mi još nije platio okladu, ha, ha – kaže Dragec.
Prodanih ulaznica – nula
I u tim trenucima, kad je Kino Gorica bilo u nezapamćenoj krizi, uzde je u svoje ruke uzela Vesna Gjurković. – Dvorana je bila zapuštena, oprema stara, a interes publike sve slabiji. Iako je 2004. godine naša zgrada renovirana, pa smo dobili i novu opremu, odnosno novi projektor, problem je bio tehnološke prirode. Naime, tad je došla ta prva digitalna oprema, koju mi nismo imali. Uslijed svega toga, često se događalo da se projekcije jednostavno moraju otkazati zato što ne bismo prodali niti jednu ulaznicu – kaže nam Vesna, koja posebno pamti jedan od hrvatskih filmova iz toga vremena:- Prikazivali smo film sedam dana, a došlo nam je ukupno šest ljudi?! Četiri projekcije morali smo otkazati, a na preostale tri dođe nam po dvoje ljudi. I tu se naša priča o životu Kina Gorica vraća na početak. Na tezu o nekim boljim vremenima, o oporavku goričkoga kina, ali i o povratku hrvatskog filma na puno bolje pozicije, puno sličnije onima iz sedamdesetih, osamdesetih godina…- Sjajno je što Goričani sve više dolaze u kino, ali i što sve više gledaju hrvatski film. Ima to veze i sa tim što su se naši filmaši odmaknuli od teških, sumornih tema i psiholoških drama te se okrenuli nekim pozitivnijim temama, komedijama i publici prihvatljivijim izričajima. Unazad dvije, tri godine se pojavilo nekoliko filmova koji su privukli publiku i sad su ljudi počeli dolaziti gledati i filmove koji nisu toliko razvikani, što znači da je sad i malo više povjerenja u hrvatske filmove – rekla je Gjurković.
Nekoliko je puta tijekom razgovora spomenula Hrvatski audiovizualni centar, spasitelja našeg i mnogih drugih kina. No ta pomoć nije bila bezuvjetna.- Naravno da nije, to je i logično. Konkretno, imamo neke programske obaveze temeljem tog ugovora. Cijeli projekt išao je u smjeru održavanja nezavisne kino mreže i mi smo se obvezali da će nam polovica repertoara biti nezavisni europski i hrvatski filmovi, s ciljem da se izbjegne ta opća ‘amerikanizacija’ kina. Kako kroz redovni program, tako i kroz neke revije, suradnje s raznim udrugama, s HAVC-om… Često idemo i preko tih 50 posto, iako je riječ o filmovima koji nisu komercijalni. Međutim, i tu nam uskače HAVC, koji nam svake godine pomaže da smanjimo minus koji nastaje zato što ne prikazujemo isključivo holivudske filmove i ‘blockbustere’ – objasnila je Gjurković.
Dvorana kina. foto: Marko Vidalina/Cityportal.hr
Borba s politikom i sportom
Bolja je i organizacija, međusobna povezanost kina koja su bila u istim ili vrlo sličnim problemima. Kako bi se takvo nešto izbjeglo u budućnosti, mala kina su se ujedinila.- Prije malo više od dvije godine mala kina su se povezala u Kino mrežu. Mi koji vodimo kina redovno se sastajemo, razmjenjujemo ideje i programe, zajednički nastupamo prema distributerima, s kojima smo imali puno problema. Na primjer, Blitz distribucija je ujedno i vlasnik Cinestara, što nije bilo dobro za nas. Sad je puno lakše funkcionirati – kaže Gjurković. Naravno, to ne znači da i dalje nema problema.
– U Gorici nam je problem što imamo samo jednu dvoranu, koja nije ‘prava’ kino dvorana. I događa se da, recimo, dođe prosinac, krenu se održavati razne manifestacije u dvorani. Koriste je KUD-ovi, škole, udruge, sve djelatnosti unutar POU-a… I kino se tu redovito ‘skida’. Kad dođe do toga, nema kontinuiteta pa se događa da nas ljudi pitaju: ‘Dobro, jel vi igrate ili ne igrate?’ – kaže Vesna.
Unatoč tim i takvim poteškoćama, danas sa zadovoljstvom možemo reći: ‘Kino Gorica igra’. Sve bolje i sve odlučnije, najteža vremena su prošla i pred njim je lijepa budućnost. Još samo da i oni Goričani koji to ne shvaćaju što prije shvate da je odlazak u kino u Zagreb najčešće gubljenje vremena. I novca. Jer doma imamo istu ponudu, bliže nam je, a ulaznice su jeftinije. I zato je logično ostati ovdje, zar ne?
Tekst objavljen u Reporteru 358 (prosinac 2016)
HOTNEWS
Aktualni sat: Rasprava o poskupljenjima i radovima – “cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”
Oporba upozoravala na rast komunalnih cijena i kašnjenja projekata, dok gradska poduzeća ističu da su povećanja bila nužna. Najavljuju se ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstvo.
Aktualni sat 5. sjednice Gradskog vijeća Grada Velike Gorice otvoren je pitanjem SDP-ove vijećnice Ivane Mlinar o povećanju cijena komunalnih usluga i javnog prijevoza, ali i ponovnim prigovorom na, kako je navela, izostanak službenog prijenosa sjednica
“Od prvog siječnja u ovom gradu poskupile su sve komunalne usluge od 40 % do 230 %. Ovo nisu postoci sniženja, nego poskupljenja naših života”, rekla je Mlinar, prozvavši Vladu RH i gradsku upravu. Zanimalo ju je i po čemu je Velika Gorica „najpoželjniji grad“, ali i na koji način Grad kontrolira ZET-ove odvezene kilometre i propuštene linije.
“Počet ću od drugog pitanja, ne mogu vjerovati da možete spomenuti tako licemjerno ZET koji je u ingerenciji Grada Zagreba i molio sam vas s ove govornice da intervenirate jer to su vaši koalicijski partneri u Gradu Zagrebu i kako najavljujete, u Državi. Linijski prijevoz u Velikoj Gorici, usputno rečeno, funkcionira odlično. Jako je malo pritužbi, potpuno je besplatan i čak smo ga nekoliko puta regulirali, zbog toga što je interes građana bio takav. Sa ZET-om ne uspostavljamo takav kontakt. Zašto? Evo pitam vas iz SDP-a i vas iz Možemo. Lako je doći svaka tri mjeseca za govornicu i pričati o tom problemu. Međutim, imate vi svoje stranačke sastanke. Imate svoje koalicijske sastanke, pa vas pitam, pa što ste napravili i jeste li ikad potencirali tu temu ZET-a i problem Velike Gorice tamo gdje je mjesto. Postoje teme o kojima treba pričati tamo gdje im je mjesto. Po pitanju izravnih prijenosa sjednica, koliko vidim, mi imamo izravan prijenos sjednica. Imamo ga, javno je dostupan, na stranicama. Kada govorimo o poskupljenjima, uistinu ja se ispričavam sugrađanima. Nikada nije dobro, nije popularno povući takve mjere i takve cijene, ali zamolio bih direktore, gospodina Raka i gospodina Jurjevića da obrazlože zbog čega je do toga došlo”, odgovorio je gradonačelnik Ačkar.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak pojasnio je kako je cijena vodnih usluga sastavljena od fiksnog i varijabilnog dijela te da fiksni dio nije mijenjan od 2012. godine, dok je varijabilni dio posljednji put korigiran 2022., prije uvođenja eura.
“Cijene su bila tad dosta manje u odnosu na danas i naših usluga, materijala, roba, ali i plaće naših radnika. Dovedeni su u jednom periodu u situaciju da su djelatnici počeli odlaziti iz komunalnog sustava zbog preniskih plaća, isto je i u drugim komunalnim tvrtkama, pa smo morali dići plaće više od 60 %. Zato smo morali iznivelirati i dignuti cijene naših usluga. Želim napomenuti da su sve vodoopskrbe u Hrvatskoj nužne prilagoditi se metodologiji koja nam je navedena i stavljena pred nas uredbom i jednostavno nismo imali puno prostora za razmišljanje jer smo morali sve te troškove staviti u metodologiju. Cijene u Velikoj Gorici su još uvijek među najnižima u Hrvatskoj”.
Govornicu tada preuzima Juraj Odrčić koji je postavio pitanje o sigurnosti u Gajevoj ulici, gdje su u tijeku intenzivni radovi, te o statusu ITU mehanizma.
Pročelnik Dubravko Katulić potvrdio je da su zbog neodgovornog ponašanja izvođača izrečene 18 kazni i podneseno šest prekršajnih prijava, a u dogovoru s policijom pojačat će se nadzor i osigurati dodatna zaštita pješaka.
“Dogovorili smo da redovno obilaze i naravno kažnjavaju, do sad imamo 18 kazni i 6 prekršajnih prijava jer su građevinari neodgovorni. Ono što ćemo dalje napraviti, a vezano je za sigurnost, i to u ovom tjednu, radimo na tome da zaštitimo pješake, danas smo imali sastanak s policijom prije Gradskog vijeća, i dogovorili smo da će češće imati obilaske tamo i da građevinari moraju micati blato s ceste. Barem da stanje bude da se ulica može koristiti”, ističe Katulić
Gradonačelnik Ačkar izvijestio je kako je izmjenama zakona Velika Gorica postala središte ITU mehanizma, čime joj je na raspolaganju 33 milijuna eura za projekte s okolnim općinama, Orle, Pokupsko, Kravarsko, Rugvica i Pisarovina.
“Problem koji je bio da središte ITU mehanizma ne može biti grad koji graniči s gradom koji je već središte, a to je Grad Zagreb. Tu je bila nanesena nepravda Gorici jer smo šesti grad po veličini i izmjenom ovog zakona smo mi postali središte, iako smo mi već u alokaciji i aglomeraciji Grada Zagreba kao središte ITU mehanizma, napravili i pješačku i biciklističku stazu prema Vukovini i Starom Čiču, interpretacijski centar Muzeja Turopolje, i još niz toga s puni manjim sredstvima, kao dio onoga što sudjeluje u tom velikom financijskom procesu. Više od 100 milijuna eura bespovratnih sredstva od županije, države i EU, došle su u Veliku Goricu, ne slučajno već nečijom sposobnošću pa ne možete govoriti da radimo od naših novaca”.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Na radove u Gajevoj ulici ponovno se osvrnuo vijećnik Mosta Damir Slojšek, koji je prenio nezadovoljstvo građana te upozorio na problem u Ulici Bratstvo, gdje radovi kasne.
“Planirana je da će ta investicija biti realizirana u proračunu do 2026. godine. Ja je nisam vidio. Ono što je još gore, kontaktirali su me građani i rekli su da nema komunalnog redara tamo, da se i dalje događaju problemi. Zovite policiju jer Grad očigledno ne zna riješiti taj slučaj. Drugi dio je ulica Bratstvo koje se ne rješava. Pitao sam vas u 9. mjesecu i tada je bilo rečeno da su bile male poteškoće, ali da će radovi biti gotovi u studenome. Međutim, ja to ne vidim, građani su nezadovoljni. Recite mi kada će biti kraj radova i što će biti s izvođačima jer ovo je prekršilo svaku mjeru”, govori Slojšek.
Katulić je odgovorio kako su komunalni redari svakodnevno na terenu te da je Bratstvo u završnoj fazi, uz planirano asfaltiranje do kraja ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima.
“Komunalni redari su svaki dan tamo. Ja vam mogu pokazati slike jer mi oni šalju kakvo je stanje. Svaki sat vremena, imamo dvije smjene. Imamo oči u Gajevoj ulici. Bratstvo je u završnoj fazi, tamo imamo 4 faze jer znamo da je ulica uska i ne može se proširiti kako se radi prilikom drugih rekonstrukcija. Međutim, rade se završni radovi. Pri kraju smo s ulaznim rampama u objekte. Asfaltiranje će biti do kraja 3. mjeseca, ali možda i prije”, odgovara Katulić.
Vijećnike je zanimalo i pitanje uskrsnica te nova dvorana koja još nije stavljena u funkciju. Pročelnica Lana Krunić Lukinić istaknula je kako će ove godine više od 10 tisuća umirovljenika primiti uskrsnicu, pri čemu će oni s najnižim mirovinama dobiti 120 eura, dok će umirovljenici s mirovinom do 750 eura dobiti 40 eura. Po prvi put uskrsnicu od 120 eura dobit će i nezaposleni branitelji.
Vezano za dvoranu, odgovorio je Dubravko Katulić.
“Imali smo probno testiranje u dvorani za dan Grada i tada je utvrđeno da je podloga prehrapava i da je moguće ozljeđivanje. Provjerili smo, naravno i kako je sukladno prema projektu i prema standardima, podloga je napravljena kako je, čak je nešto i glađa. Inače je predviđeno da bude 74 – 80 hrapavost, ali mjerenja su pokazala 65, ali smo odlučili da ćemo je dodatno izgladiti kako bi korisnici bili sigurni i ovih dana se radi na premazivanju dva sloja kako bi korisnici mogli koristiti dvoranu”, objašnava Katulić.
SDP-ov vijećnik Branimir Mikšić ponovno je otvorio pitanje rasta cijena i gradskih financija, navodeći kako građani osjećaju snažan udar na kućne budžete te upozorio na kašnjenja radova u više naselja.
Direktor VG Čistoće Jurica Jurjević pojasnio je kako su troškovi plaća porasli te da su cijene formirane tako da se građane optereti što je manje moguće, uz zadržavanje financijske stabilnosti.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
“Zadnje povećanje je bilo 2022. i tad je VG Čistoća izdvajala 2,2 milijuna eura na godišnjoj razini za plaće što je 45 % svih prihoda. 2025. godine to se povećalo 3,6 milijuna, odnosno 54 %. Pri formiranju cijene smo gledali da što manje opteretimo građane, a da ostanemo financijski odgovorni. Svi gradovi u županiji koji su povećali cijene, na temelju ovih inflatornih učinaka, još uvijek su viši od Velike Gorice”, govori Jurjević.
Katulić je dodao kako na dinamiku radova utječu vremenski uvjeti, posebice zimsko razdoblje.
“Završetak ulica se određuje radnim danima, svjesni smo toga da su neka od naših gradilišta ušla u zimsko vrijeme i ne možete raditi po snijegu. Jednostavno, rokovi se onda prekidaju i kad se stvore vremenski uvjeti, napravit će se. Konkretno, što se tiče Horvatove ulice, nama predstoji završni sloj asfalta što će biti realizirano za 2 – 3 tjedna. Isto tako i Kovači, tamo imamo specifičan problem što je izvođač slovenska firma koja sav svoj materijal donosi iz Slovenije, a baza im je trenutačno u remontu do 15. 3., poslije toga će Kovači bit riješeni. Ne mogu reći da je Lučićeva ili Mraclin, da je tamo dinamika loša. Ne znam kako ste vi to zaključili. Sad ide ljepše vrijeme pa će biti završeni na vrijeme. Isto tako je dobra dinamika u Ulici Braće Radić, tamo nismo mogli raditi po zimi, ali na oba objekta će biti u vremenskoj dinamici kako je predviđena”, objašnjava.
Rasprava o dinamici radova nastavljena je pitanjem o Lučićevoj ulici u Kučama te planovima za nove projekte. Pročelnik Dubravko Katulić pojasnio je kako su u tijeku radovi na zamjeni vodoopskrbnog cjevovoda, pri čemu je uklonjeno 260 metara asfalta i izvedeno 120 metara oborinske kanalizacije. Radove usporava potreba izmještanja 33 HEP-ova stupa, što će se rješavati etapno.
Najavio je i niz planiranih zahvata – izgradnju ulice prema novom dječjem vrtiću u Pokupskoj, radove u Savskoj ulici u Mičevcu, Brkićevoj u Velikoj Buni te Kurilovečkoj od Tesline do Pokupske, ovisno o proračunskim mogućnostima. U planu su i pješačke staze u Jagodnom, uz jezero Čiče, u Vukomeričkoj ulici u Maloj Buni te u Ulici Seljine brigade u Starom Čiču, kao i novo autobusno stajalište na Trgu kralja Petra Krešimira zbog povećanog broja linija.
Vijećnica Mosta Nada Finderle otvorila je pitanje naknada za novorođenčad, navodeći kako Grad za prvo i drugo dijete isplaćuje 270 eura, dok su iznosi u nekim drugim gradovima viši.
“Treba gledati širu sliku i činjenicu da je Grad Velika Gorica jedini grad u Hrvatskoj koji za svu djecu ima besplatni predškolski odgoj. Osijek nema besplatan odgoj. Županija za treće dijete 300 eura, a mi 2 tisuće eura. Da budemo do kraja iskreni, da, moramo poraditi na tome. Napravili smo puno više od drugih gradova po pitanju demografske politike, ali moramo u sljedećem proračunu i to uzeti u obzir. Pohvaljujem vašu inicijativu. Doći ćemo do boljeg rješenja”, odgovorio je Ačkar.
Zlatica Krznarić postavila je pitanje organizacije hitne službe nakon odluke Ministarstva o upućivanju pacijenata u različite bolnice.
Ačkar je kazao kako je nakon sastanaka s ministricom i predstavnicima hitne pomoći postignut dogovor da se svi hitni pacijenti iz Velike Gorice voze u KBC Rebro. Dodao je kako Grad radi na dugoročnom cilju izgradnje vlastite bolnice, što je, prema njegovim riječima, projekt koji bi mogao biti realiziran u iduće tri do četiri godine. Na pitanje o uređenju vatrogasnih domova odgovorio je pročelnik Dražen Bačurin, navodeći kako je provedena nabava za izgradnju objekta u Šiljakovini te su pripremljeni projekti i dozvole za vatrogasne garaže u Poljani Čičkoj i Kurilovcu.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
SDP-ova vijećnica Sanja Jurković Draganić ponovno je otvorila temu povećanja računa, navodeći konkretan primjer jednosobnog stana u kojem su računi za vodu, odvoz otpada i stambenu pričuvu porasli u siječnju u odnosu na prosinac. Osvrnula se i na kvalitetu čišćenja snijega te upitala o nadzoru kooperanata.
Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak ponovio je kako je riječ o povećanju od 33 posto te istaknuo da je cijena vode u Velikoj Gorici i dalje među najnižima u Hrvatskoj, unatoč novoj metodologiji obračuna.
“Većina vodoopskrba je dizala cijene 2024. i 2025., a prošle godine je donesena nova metodologija izračuna cijene, što znači da će oni svi ponovno morati dizati cijene, tako da cijena voda će biti skuplja, ali bez obzira na poskupljenje koje je potrebno da bi sustav mogao opstati, i dalje ćemo biti u najnižem rangu po cijeni vode”, objasnio je Rak.
Direktor VG Komunalca Jurica Mihalj priznao je nezadovoljstvo jednim izvođačem zimske službe kojem je otkazana usluga te je naplaćena penalizacija od 3.500 eura. Ispričao se građanima zbog problema u ulicama trećeg prioriteta, navodeći kako su prve dvije kategorije bile odrađene uspješno.
Vijećnik Vladimir Štarkelj osvrnuo se na raniju raspravu o poskupljenjima, istaknuvši kako su direktori komunalnih tvrtki više puta naglašavali rast plaća i inflaciju kao razloge povećanja cijena. Njegovo pitanje odnosilo se na Savsku ulicu u Mičevcu, uz opasku da Grad godinama nije ulagao vlastita sredstva, osim ekološke rente. Pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kratko kako će, po dobivanju građevinske dozvole, započeti radovi u toj ulici.
Zoran Lovrić postavio je pitanje o uklanjanju stabala u Ulici Matice hrvatske, tražeći informaciju na temelju kojeg je stručnog elaborata donesena odluka o rezanju i uklanjanju te postoji li plan za sadnju novih stabala. Katulić je istaknuo kako se stabla ne uklanjaju bez stručne procjene te naveo kako Grad u 2026. godini planira zasaditi 271 novo stablo, naglasivši da se vodi briga o zelenoj infrastrukturi. Lovrić je dodatno pitao i o nabavi senzora, navodeći kako je ista roba nabavljena kroz tri ugovora s dva poslovna subjekta koji imaju iste vlasnike. Pročelnica Gordana Mikuličić Krnjaja pojasnila je kako projekt financira Fond za zaštitu okoliša te da senzori nisu isti, već svaki ima svoju namjenu. Naglasila je kako je Fond provjerio projekt i da je nabava provedena sukladno predviđenim uvjetima.
Na pitanje o izgradnji osnovnih škola i planovima zelene infrastrukture na Plesu odgovarala je pročelnica Lana Krunić Lukinić. Istaknula je kako su provedene dvije analize koje su pokazale potrebu izgradnje dviju novih osnovnih škola za oko 500 učenika kako bi se osigurala jednosmjenska nastava. Projekti su prijavljeni resornom ministarstvu te su odobrena sredstva u iznosu od 65 milijuna eura. Planirana je izgradnja škola u Kurilovcu i na Plesu, male škole u Šćitarjevu te nadogradnje u Vukovini i Čiču. U tijeku je izrada idejnih projekata i priprema javne nabave za izvođače radova.
Govoreći o Plesu, Katulić je dodao kako je već uređeno novo dječje igralište te da je u planu izrada sveobuhvatnog idejnog projekta zelene infrastrukture za taj dio grada.
Nakon aktualnog sata, vijećnici su se oprostili od najdugovječnije pročelnice u gradskoj upravi. Naime, pročelnica Službe za financije Žanete Štefančić, koja je na dan sjednice proslavila i rođendan, odlazi u zasluženu mirovinu nakon dvadeset godina rada u gradskoj upravi. Ovo joj je bila posljednja sjednica Gradskog vijeća, a ispraćena je zasluženim pljeskom vijećnika.
HOTNEWS
Strateška investicija u zdravstvo: Dnevna bolnica u Velikoj Gorici donosi novu razinu skrbi
Očekivani postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine.
Prema navodima Večernjeg lista, među najvažnijim zdravstvenim ulaganjima u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju ističe se projekt izgradnje dnevne bolnice u Velikoj Gorici, koja će djelovati u sklopu Kliničke bolnice Dubrava.
Ovaj projekt ujedno je prepoznat kao strateški prioritet Vlada Republike Hrvatske u aktualnom mandatu, što dodatno potvrđuje njegov nacionalni značaj.
Planirana bolnica bit će smještena uz Aveniju pape Ivana Pavla II., na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske površine gotovo 50.000 četvornih metara, a lokaciju su lani u srpnju obišli ministrica zdravstva Irena Hrstić i gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Sadržaj buduće zdravstvene ustanove obuhvatit će specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, dnevnu bolnicu te jednodnevnu kirurgiju. Ključni cilj projekta je osigurati građanima bržu, kvalitetniju i dostupniju medicinsku uslugu, uz značajno smanjenje potrebe za odlascima u Zagreb na preglede i zahvate.
Trenutačno su u tijeku aktivnosti vezane uz izradu projektnog zadatka za pokretanje nabave Studije predizvedivosti, radi detaljne analize opravdanosti ulaganja i mogućih modela provedbe.
Očekuje se da bi postupak ugovaranja mogao biti zaključen do kraja drugog kvartala ove godine, dok je rok za izradu same studije tri mjeseca od potpisivanja ugovora. U okviru iste studije predviđena je i priprema za izradu cjelovite projektne dokumentacije s potrebnim dozvolama za gradnju i opremanje, čime će se stvoriti temeljni uvjeti za početak realizacije.
Značaj ovog projekta za Veliku Goricu izuzetno je velik, jer će nova dnevna bolnica omogućiti stanovnicima dostupniju i organizacijski učinkovitiju zdravstvenu skrb u neposrednoj blizini njihovih domova.
Istodobno, rasteretit će se zagrebačke bolnice, a grad će dobiti suvremeni medicinski objekt usklađen s najvišim standardima zdravstvene zaštite.
HOTNEWS
FOTO Novi vrtići i Centar za starije napreduju prema planu – evo u kojoj su fazi radovi
Gradonačelnik Krešimir Ačkar danas je obišao gradilišta u Pokupskoj i Kolarevoj ulici te Centra za starije
Gradonačelnik Krešimir Ačkar u danas je obišao radove na izgradnji Centra za starije osobe te dva nova dječja vrtića u Pokupskoj i Kolarevoj ulici.
Centar za starije, prema riječima gradonačelnika, napreduje točno prema planu i da bi do 2027. trebao biti potpuno opremljen, a radovi privedeni kraju.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Tijekom obilaska, došli su i do vrtića u Pokupskoj ulici. “Što se tiče izgradnje dječjeg vrtića u Pokupskoj, svi su betonski radovi završeni, sad radimo na instalacijama i na osnovnim dijelovima koji će taj vrtić staviti u funkciju”, objašnjava pročelnik Dubravko Katulić.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
S druge strane, gradilište u Kolarevoj ulici tijekom zime je imalo odgode, pa su radovi kasnili. Trenutno se dovršavaju temelji, a postavljanje prve ploče očekuje se u sljedećih mjesec dana, nakon čega će se nastaviti s armirano-betonskim zidovima.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
“Radovi na našim vrlo važnim kapitalnim objektima u Velikoj Gorici napreduju u jednom jako dobrom dinamikom, kao što ste vidjeli, Centar za starije osobe se nalazi točno prema dinamičkom planu u fazi da ćemo ga 2027. godine moći opremiti u potpunosti i završiti radove. Kada govorimo o dječjem vrtiću u Pokupskoj i ovom u Kolarevoj, riječ je o velikim dječjim vrtićima koji će imati kapacitet za zaprimanje 200 djece, dakle šest mješovitih skupina i četiri jasličke skupine po vrtiću investicija je malo manje od 5,8 milijuna eura, a investicija onoga u Pokupskoj je 5,4 milijuna eura. Drago nam je reći da su svi nadzorni inženjeri potvrdili kako bi vrtić u Pokupskoj ulici trebao biti spreman za akademsku godinu koja je pred nama. Međutim, ovdje je situacija malo drugačija te će radovi malo kasniti, ali nadamo se da će s ovim ljepšim vremenom doći do ubrzavanja i da će oni također biti završeni u ovoj godini. Nakon što smo otvorili u proteklom mandatu 9 objekata dječjih vrtića, nastavljamo jednako intenzivno raditi na tome da materijalna prava zaposlenika u dječjim vrtićima budu bolja”, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Foto: Vanesa Miković/Cityportal
Gradonačelnik je naglasio da će vrtići i dalje biti besplatni za sve korisnike i kako je cilj da svako dijete koje ima uvjete, pronađe mjesto u nekom od goričkih vrtića.
Mladost Obrezina pobijedila je u šesnaestini finala Kupa Grada Velika Gorica momčad Dinamo Hidrela golom Adisa Smajića iz kaznenog udarca.
Obrezina, 22.02.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/16 finala: Mladost-Dinamo Hidrel 1:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Obrezina, 22.02.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/16 finala: Mladost-Dinamo Hidrel 1:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Obrezina, 22.02.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/16 finala: Mladost-Dinamo Hidrel 1:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Nakon prodora po lijevoj strani u 54. minuti, Noa Šalković je srušen u kaznenom prostoru u izglednoj prigodi, sudac je bio u blizini i odmah je pokazao na bijelu točku. Siguran izvođač bio je Smajić, vratar je pogodio stranu, ali bio je prekratak da zaustavi prizemnu loptu koja je odsjela u donjem kutu.
Obrezina, 22.02.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/16 finala: Mladost-Dinamo Hidrel 1:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Obrezina, 22.02.2026. Kup Grada Velika Gorica-1/16 finala: Mladost-Dinamo Hidrel 1:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Gosti su pokušavali otvorenom igrom doći do izjednačenja, izveli su i nekoliko udaraca iz kuta, a dva puta je vratar domaćih Kerkez odlično reagirao i paradama spriječio izjednačenje. Domaći su uzvraćali kontranapadima, ali u završnici je falilo mirnoće i preciznosti tako da se rezultat nije promijenio.
Galerija fotografija
Kup Grada Velika Gorica 2026., 1/16 finala
Mladost Obrezina – Dinamo Hidrel (Novo Čiče) 1:0 (0:0)
Obrezina. Stadion: ŠRC Obrezina. Nedjelja, 22.02.2026., 15 sati. Gledatelja: 70. Sudac: Zlatko Ilčić. Pomoćni suci: Franjo Pranić i Jan Cetin. Delegat: Zoran Smrekar (Turopolje). Strijelac: 1:0 – Smajić (54-11m).
MLADOST: Kerkez, Ćurić, Matić, Đurašin, Kunić, Šalković, Lucin, Lacković, Kokorić, Groznica (još su igrali: Čuić, Geljić, Budin, Špoljar). Trener: Goran Klipa.
DINAMO HIDREL: Ogrić, Jurić, Smilović, Maras, Budimir, Mlinković, Hasanović, Varivoda, Vidak, Sečenj, Babić (još su igrali: Žarina, Šimić). Trener: Tomislav Posavec.
Odbojkaši Gorice su u derbi utakmici 14. kola Prve lige izgubili od Željezničara (Osijek) u pet setova. Bio je to prvi poraz goričkog sastava u ovoj godini, prvi poraz nakon četiri uzastopne pobjede.
Velika Gorica, 21.02.2026. Prva liga-14.kolo: OK Gorica-MOK Željezničar 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2026. Prva liga-14.kolo: OK Gorica-MOK Željezničar 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Prvi set je bio izjednačen do ulaska u završnicu i vodstva domaćih (23:20). Serijom pogrešaka Gorica je izgubila set i nije se oporavila ni u drugom setu kojeg je glatko izgubila (15:25). Ipak, domaći se nisu predali i u rijetko viđenoj drami su dobili treći set (32:30).
Velika Gorica, 21.02.2026. Prva liga-14.kolo: OK Gorica-MOK Željezničar 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2026. Prva liga-14.kolo: OK Gorica-MOK Željezničar 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Gorica je suvereno dobila i četvrti set (25:20) te je utakmica je riješena u petom setu. Osječani su za nijansu bili smireniji u odlučujućim poenima i osvojili zaključni set (13:15) za vrijednu 3:2 pobjedu! Utakmica je ukupno trajala 140 minuta, poeni 110:117!
Velika Gorica, 21.02.2026. Prva liga-14.kolo: OK Gorica-MOK Željezničar 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 21.02.2026. Prva liga-14.kolo: OK Gorica-MOK Željezničar 2:3. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Gorica (14 8 6 28:24 16) je sa 16 bodova na 2. mjestu u trenutačnom redoslijedu, a MOK Željezničar (14 8 6 27:24 16) je s istim brojem bodova na 3. mjestu.
Galerija fotografija
Prva liga seniori 2025./2026., 14. kolo
OK Gorica – MOK Željezničar 2:3 (25:27, 15:25, 32:30, 25:20, 13:15)
Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja: 40. Subota, 21.02.2026., početak u 17 sati. Suci: Mihael Bišćan i Petra Vizner. Zapisničarka: Lara Dervoz. Granične sutkinje: Paulina Piškor i Petra Zovko.
GORICA: Bruno Slavica, Matej Martić, Mandić Baranović (L1), Noa Horvat, Ivan Čičak, Vito Zirdum, Matija Klasnić, Luka Mačvanin, Tin Devald, Luka Petrović, Patrik Vidaković (L2), Matej Šakota (cap.), Dominik Glavaš, Gabrijel Cindrić. Trener: Gašpar Škorić Budimir.
ŽELJEZNIČAR: Petar Sebastian, Andrej Čeke, Franjo Ćulap, Damir Stipančić, Petar Habrka (L), Ivan Gudelj (cap.), Mateo Mađarić, Petar Majer, Jakov Šužberić (L), Dino Šoš, Kristija Bečeheli, Matija Prugovečki, Petar Mikolčević. Trener: Marin Marinović.
-
HOTNEWSprije 4 danaVelika Gorica rekorder po uskrsnicama u Hrvatskoj – evo o kojem se iznosu radi i tko će je sve dobiti
-
HOTNEWSprije 4 danaAčkar postigao dogovor s Ministarstvom! Hitni pacijenti ponovno idu na Rebro
-
HOTNEWSprije 5 danaFOTO Učenici Ekonomske škole Velika Gorica pobjednici Županijskog natjecanja u futsalu
-
Sportprije 4 danaDramatično finale, povijesna pobjeda: I cure iz Šćitarjeva najbolje u odbojci