Kako su izvijestili iz Grada Velike Gorice, počinje rekonstrukcija dijela Ulice Braće Radića u Mraclinu, od crkve sv. Vida pa do skretanja za tvrtku Kova d.o.o., a ukupna vrijednost projekta iznosi nešto više od 784 tisuće eura.

Inače, to je glavna prometnica kroz ovo naselje kojom prometuje javni prijevoz, školski autobus kao i vozila povezana s poduzetničkom zonom, a ujedno je i poveznica sa susjednim Okujem, što dodatno povećava njezin prometni značaj.

Projektom je predviđena izgradnja nove prometnice s pješačkom stazom u ukupnoj dužini od 520 metara. Predviđena širina kolnika je 6 metara, dok će širina pješačke staze biti promjenjiva između 1,60 i 2,0 metra, a na dijelu od crkve prema Okuju u dužini od oko 140 metara izvest će se obostrana pješačka staza širine 2 metra, čime će se znatno povećati sigurnost pješaka, posebno djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom.

Rekonstrukcija obuhvaća i zamjenu postojeće vodoopskrbne mreže, izgradnju nove oborinske kanalizacije, te uređenje autobusnih stajališta koja se nalaze na predmetnoj trasi.

• Rok izvođenja radova je 160 kalendarskih dana, a izvođač je zajednica ponuditelja KOP Brežice d.d. i REGION projektivni biro Brežice d.o.o.

! Tijekom izvođenja radova promet će biti preusmjeren kroz ulicu Ladislava Galekovića (Mačkovec), kojom će prometovati i autobusna linija javnog prijevoza.

Ljeto je na samom kraju, jesen je pred vratima, krenula je škola, vrtić se zakotrljao naveliko i svi već razmišljamo kako ojačati imunitet za hladnije dane koji su pred nama.

Često korišteni preparati u te svrhe su beta-glukani, ehinaceja, crna bazga, pčelinji proizvodi.

Što su beta-glukani? Strukturno gledano beta-glukani su po kemijskom sastavu dugolančani polisaharidi sa samo lancima D-glukoze. 1968. godine iz stanične stijenke kvasca – Saccharomyces Cerevisiae izoliran je beta-glutan.  Osim u staničnoj stijenci kvasaca, nalazimo ih i u staničnoj stijenci gljiva, pojedinih bakterijskih vrsta i žitarica poput zobi i ječma. Razlikujemo beta-1,3/1,6-D-glukane najčešće izolirane iz kvasca i gljiva koji imaju veći biološki utjecaj na naš imunitet, te beta-1,3/1,4-D-glukane iz žitarica, zobi i ječma.

Beta-glukani u interakciji sa imunološkim sustavom pojačavaju njegov poželjni, a potiskuju onaj nepoželjni imunosni odgovor što je i dokazano u preko 20 000 publiciranih znanstvenih radova u posljednjih 20 godina na temu imunomodulatornog djelovanja beta-glukana. Već tijekom prvih 72 do 96 sati nakon per os uzimanja beta-glukana, imunološka aktivnost je povećana za 50 do 120%.

Preparate beta-glukana mogu uzimati i djeca i preporuka je početi sa konzumiranjem nekoliko tjedana prije pojave sezonskih infektivnih bolesti.

Ehinaceja, biljka koju su još indijanska plemena Sjeverne Amerike koristila za kao lijek za brojne bolesti, danas je jedan od najčešće korištenih biljnih lijekova, a kao takav i čest predmet mnogih kliničkih istraživanja. Proizvodi koje imamo priliku susresti na policama ljekarni dobiveni su uglavnom od tri glavne vrste Echinacea angustifolia, E. purpurea i E. pallidao . Među njim one djelotvorne su Echinacea purpurea i Echinacea pallida pa ne bi bilo na odmet prilikom kupnje preparat, na deklaraciji proizvoda provjeriti sastav jer djelotvornost same terapije ehinacejom uvelike ovisi o kvaliteti pripravka. Ehinaceja se koristi kratko i intenzivno. U praksi to bi značilo jedan do dva tjedna u punim dozama. Koristimo je kod osoba sklonih čestim prehladama ili kod kroničnih upala mokraćnog mjehura kao i kod kod kroničnih bolesti dišnog sustava. Primijenjena već kod prvih simptoma gripe ili prehlade kao što su bolno grlo, kašalj, povišena temperatura, skraćuje vrijeme oporavka te ublažava intenzitet simptoma.

Osim imunomodulatornog učinka, pokazuje i antivirusno, antibakterijsko i antifungalno djelovanje, a dostupna je u obliku oralnih kapi, čaja, tableta, tinkture i kapsula. Osobe koje imaju neku od autoimunih bolesti (npr. multiplu sklerozu, Hashimoto tireoiditis….)  nikako ne bi smjele koristiti preparate ehinaceje. Ne smije se koristiti kod AIDS-a, a trebalo bi je izbjegavati i kod tuberkuloze, reumatoidnog artritisa kao i kod pacijenata liječenih sa imunosupresivima (npr. kortikosteroidima), kod osoba sklonih čestim alergijskim reakcijama, kod onkološke terapije, nakon transpantacije organa i koštane srži.  Zbog manjka podataka o sigurnosti njezine primjene tijekom trudnoće, ne preporuča se trudnicama ni dojiljama.

U šarolikoj paleti ljekovitog bilja, a pogotovo u sezonama prehlada, svakako valja spomenuti crnu bazgu (Sambucus nigra). Iako je o njezinoj blagotvornosti za zdravlje još pisao i Hipokrat, sve popularnija postaje i u zadnje vrijeme moderne fitoterapije, a pogotovo u doba prehlada i ostalih infekcija dišnog sustava. O važnosti bazge u tradicionalnoj medicini govori i činjenica da se bazga smatrala svetim i magičnim drvom za kojeg se vjerovalo da je dom dobrim vilama, zaštitničkim silama prirode, a odsijecanje njezinih grana smatralo se grijehom koji može izazvati nesreću. Danas uz brojna znanstvena istraživanja imamo opipljive dokaze, a ne samo narodna vjerovanja da bazga ima protuupalno, antivirusno i imunomodulatorno djelovanje zahvaljujući bogatom sastavu antioksidansa, vitamina C i A, flavonoida, antocijanina (cijanidin-3-glukozid i cijanidin-3-sambubiozid),  te antimikrobno, antidijabetičko, kardioprotektivno i neuroprotektivno djelovanje. Kod blagih oblika prehlade preporuka je piti čaj od bazge kao pomoć kod kašlja te poticanje znojenja što pomaže kod snižavanja tjelesne temperature.   Posebna pažnja kao lijeku posvećena je i bobicama bazge budući da su izvor spojeva koji imaju snažno djelovanje na imunološki sustav. Suplementacija ekstraktom crne bazge dokazano ublažava simptome gripe i prehlade te skraćuje vrijeme trajanja bolesti.

Pripravci bazge koji se koriste u komercijalne svrhe za liječenje prehlade i drugih virusnih infekcija dolaze u oblicima sirupa, kapsula, pastila pa čak i gumenih bombona.

Na tržištu sve više nalazimo preparate crne bazge u kombinaciji sa cinkom. Cink je esencijalni mikro nutrijent (nakon željeza drugi mineral po zastupljenosti u ljudskom organizmu) , mineral kojeg organizam ne može sam sintetizirati, a važan je za optimalno funkcioniranje kako brojnih enzima tako i imunološkog sustava (bitan za stvaranje i aktivaciju T-limfocita), metabolizma makronutrijenata,  plodnosti i reprodukciji, zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Njegova „popularnost“ znatno je narasla u doba pandemije COVID-19 bolesti. Rezultati studija su pokazali da simptomi prehlade koji u prosjeku traju sedam dana, uz upotrebu cinka nestaju i do 3 dana ranije.

O pčelinjim proizvodima u svrhu poboljšanja imuniteta smo pričali već u nekoliko navrata, ali kao kratki podsjetnik još ćemo jednom ponoviti. Tisućama godina med, propolis i matična mliječ se koriste i kao hrana i kao lijek i to prije svega u borbi protiv virusa. Ne radi se samo o slasnoj hrani već i o dodacima prehrani bogatim biološki aktivnim tvarima snažnog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja.

I za kraj, prije nego posegnemo za bilo kojim dodatkom prehrani, moramo biti svjesni da su oni ipak samo dodaci. Temelj moraju biti zdrave životne navike ; hrana bogata makro i mikronutrijentima, dovoljno sna, sunčeve svjetlosti te adekvatna hidratacija i neizostavna fizička aktivnost.

Sinoć su u prepunom Parku dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici naši velikogorički borci demonstrirali posjetiteljima svoje sportove, sportske poteze ali i akrobacije.  

Na 11. Noći borilačkih sportova sudjelovalo je sedam goričkih klubova koji se bave borilačkim sportovima: Judo klubovi Pinky i Kokica, Karate klubovi Centar i Velika Gorica, Taekwondo klub Velika Gorica, Boksački klub Velika Gorica i Hrvački klub Velika Gorica 1991.

VIDEO fragments of the night:

-Ponosan sam na velik odaziv mojih sugrađanki i sugrađana koji daju podršku našim borilačkim klubovima, te Gradu Velikoj Gorici i gradonačelniku Krešimiru Ačkaru na velikoj potpori ovoj manifestaciji. Hvala svima na dolasku – poručio je Ervin Kolarec, predsjednik organizacijskog odbora sportskog spektakla. 

Atraktivna su bila i tri boksačka meča koje je pripremio Ivica Bačurin i njegov Boksački klub u suradnji s Boksačkim klubom Record iz Zagreba. Rukavice su ukrstili Emanuel Bačurin, Ivičin 8-godišnji sin i Fran Brajković, naš Gabrijel Turak i Jakov Brajković te seniori, Velikogoričanin Ivan Pereković i Gabrijel Kuzmanović iz BK Policijska akademija. 

FOTO galerija:

(Foto: Službena facebook stranica Noć borilačkih sportova)

Muzej Turopolja i ove je godine Perunfestom oživio stare, zaboravljene priče iz narodne predaje našega kraja, koje se temelje na mitskim bićima poput moguta, vilenjaka, coprnica i duhova šume, no glavni lik ovogodišnjeg izdanja je Krampus.  

Dobro znani istjerivač zla i detektor dobrote i zloće, odlično je prihvaćen od mnogih posjetitelja koji su došli u kuriju Modić-Bedeković u Donju Lomnicu na otvorenje, a osim kulturnog i umjetničkog aspekta, tu je i onaj turistički.  

– U prvih sat vremena festivala prodano je čak 600 ulaznica, što nam je povratna informacija da je sadržaj festivala zanimljiv i tražen. Perunfest je projekt Muzeja Turopolja a umjetnički direktor festivala je Zdenko Bašić. Sve je organizirano uz pomoć volontera i studenata koji su uložili puno truda da vjerno dočaraju likove i scene iz priča. Program je stvarno bogat, od izložbi, predstava, predavanja, interaktivnog vodstva, koncerata, kostimiranih likova koje je i osmislio Zdenko koji kostime i scene ujedno i šiva, boja i izrađuje od raznog repromaterijala. On je čovjek koji od hrpe smeća napravi čudo! – rekla nam je ravnateljica muzeja Margareta Biškupić Čurla. 

Sukačnica ili nekadašnji kuhinjski prostor kurije postao je ove godine coprnjačka kuhinja, budući da je glavni lik festivala ove godine Krampus pa je dobio svoj “zatvor” u prostoru kurije. 

Krampusa djeca jako dobro znaju, a budući da je 6. prosinca relativno blizu, priprema lance u svojem brlogu. No, Perunfestom u dva dana vikenda prošetat će razna mitska bića, vile i vilenjaci, ali i Mokoš kojega je jučer utjelovila Kristina Horvat iz Zagreba. 

– Ja sam Mokoš i predstavljam plodnost odnosno jesen. Inače sam učiteljica likovne kulture i doma imam svačega, tako da sam ovaj kostim sama izradila u jednoj večeri – ispričala je Kristina, a u prolasku festivalom zaskočila nas je i vještica iz Vještičjeg sela koja je za nas pogledala u kristalnu kuglu. 

-Vidim evo, da Veliku Goricu čega svijetla budućnost, vidim veliki razvoj i puno dobroga – prorekla je vještica. 

Ovo je samo djelić atmosfere s Perunfesta kojeg Muzej Turopolja organizira uz pomoć Turističke zajednice i Grada Velike Gorice, te Zagrebačke županije.

VIDEO Samo za hrabre!

Posjetite ga i danas. Lijepo je vrijeme, idealno za obiteljski dan i izlet u čudesan svijet mašte. Pogledajte PROGRAM. 

FOTO galerija/Gianna Kotroman:

Stolnotenisači HSTK Velika Gorica pobijedili su STK ALC’21 Zagreb rezultatom 4:1 na startu nove sezone 2025./2026. u 1.hrvatskoj ligi zapad.

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uspješan start seniora, atraktivan stolni tenis, pogotovu u sudaru parova i visoka pobjeda. Dvije pobjede Domagoja Elgera, jedna Marka Habijanca i u paru, a Ante Jakić je izgubio meč nakon vodstva 2:0 u setovima.

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 20.09.2025. Prva HL Zapad-01.kolo: HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 Zagreb 4:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Seniori u idućem 2. kolu (04.10.2025.) imaju dupli program: igraju u Svetoj Nedelji odnosno Dugom Selu.

Galerija fotografija

Prva hrvatska liga zapad muški 2025./2026., 01. kolo

HSTK Velika Gorica – STK ALC ’21 (Zagreb) 4:1 (14:7, 219 : 187)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Subota, 20.09.2025., 17 sati. Gledatelja: 20. Sudac: Goran Miljak.

Rezultati:  Domagoj Elger – Luka Tepeš 3:1 (11:6, 12:10, 9:11, 11:6), Marko Habijanec – Viktor Grantverger 3:1 (14:12, 9:11, 11:5, 12:10), Ante Jakić – Aldin Džaferović 2:3 (11:8, 12:10, 9:11, 6:11, 9:11), Elger / Habijanec – Grantverger / Džaferović 3:2 (8:11, 11:6, 9:11, 11:9, 11:6), Elger – Grantverger 3:0 (11:8, 11:8, 11:6).

Prva hrvatska liga zapad (ž) 2025./2026., 01. kolo

HSTK Velika Gorica – HASTK Mladost-Tia Mobiteli 2 (Zagreb) 0:4 (0 : 12, 40 : 132)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Subota, 20.09.2025., 17 sati. Gledatelja: 40. Sudac: Darko Masnjak.

Rezultati: Lorena Rinčić – Nika Crnogaj 0:3 (1:11, 3:11, 6:11), Vita Knežević – Petra Gašpar 0:3 (2:11, 3:11, 2:11), Dorotea Bradić – Petra Jelić 0:3 (5:11, 3:11, 3:11), Sara Điković / Vita Knežević – Petra Jelić / PetraGašpar 0:3 (3:11, 4:11, 5:11).