Povežite se s nama

Vijesti

Predsjednička veza – Mata je vrhunski stručnjak za sigurnost i zapovjednik Kravat pukovnije

Željko Matejčić Mata već sada je skupio doživljaja za nekoliko knjiga! U njih bi mogao upisati kako na je Brijunima ronio s Franjom Tuđmanom i osiguravao Stjepana Mesića, a za vrijeme raketiranja Banskih dvora zatekao se na vjerojatno tada najopasnijem mjestu – Markovu trgu

Objavljeno

na

Puno puta smo se već uvjerili kako je naš kraj pun izuzetno zanimljivih ljudi. Jedan od njih je i Željko Matejčić Mata iz Vukovine, umirovljeni časnik Hrvatske vojske, policajac, stručnjak za osiguranje koji je budno pazio na čak dva predsjednika, dr. Franju Tuđmana i Stjepana Mesića, a jedan je i od vodećih stručnjaka za protuterorizam.

No, to nije sve! Naš sugovornik je ujedno i zapovjednik Kravat pukovnije, jedne od najvećih turističkih atrakcija hrvatske Metropole. Kravat pukovnija povijesna je postrojba hrvatske vojske osnovana 2010. u suradnji ustanove Academia Cravatica i Turističke zajednice grada Zagreba, a od 10. srpnja te iste godine izvodi program Smjene straže i ophoda užim središtem Zagreba. Odjeveni u replike odora hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata svojim programom aktualiziraju povijesne početke kravate, a ceremonijom pregleda naoružanja i postavljanjem stražara kod spomenika banu Josipu Jelačiću i Gospinu kipu ispred katedrale, odaju počast svim hrvatskim vojnicima. Prvi javni nastup ove godine bit će na Uskrsni ponedjeljak, 10. travnja, a sve do rujna svaki mjesec imaju po dva nastupa.

Umirovljeni časnik HV-a, stručnjak za osiguranje, atentate… Pa kako se našao u toj priči s konjima i kravatom?

– Moj deda je imao konje, baš k’o većina ljudi ovdje, njih je posebno čuvao i pazio. Imao je pastuhe, a orao je s volovima, to sam k’o klinac obožavao, al ubrzo smo se odselili u urbanu sredinu, u Sisak. Prvi susret s jahanjem mi je bio 1998. godine na Brijunima, dok sam bio u osiguranju predsjednika Tuđmana, u slobodno vrijeme sam se priključio ekipi koja je radila s konjima koji su se tamo oporavljali – prisjeća se Mata.

Kasnije, tamo negdje 2007. počeo je istraživati laku hrvatsku koniicu koja je ratovala u Tridesotogodišnjem ratu i to ga je jednostavno privuklo. Proučio je tada i nastanak kravate te ga je cijel priča oduševila. Logično je bilo priključiti se Kravat pukovniji.

Mata je, čini se, predodređen biti zapovjednikom Kravat pukovnije. Veza je jasna – on je ekspert za eksplozive, atentate i preventivu, a to znači da mu je blisko i područje tjelesnog čuvara. S druge strane, Luj XIII. je uzeo hrvatsku laku konjicu kao jednu od najvještijih postrojbi, a kasnije je Luj XIV. uzeo Hrvate u svoju osobnu zaštitu, kao i brojni drugi vladari.

04.06.2022., Zagreb – Kravat pukovnija izvela smjenu straze na Trgu bana Josipa Jelacica u cast proslave 95 godina od osnutka ZET-ovog orkestra i 160 godina postojanja Gradske glazbe Sinj. Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Nakon rada u osiguranju predsjednika, Matejčić je radio kao savjetnik načelniku uprave Vojne policije Mati Laušiću, nakon čega prelazi u realni sektor, gdje predaje kao stručnjak. Kaže kako je stalno ‘u fahu’, a glavna mu je preokupacija upravo Kravat pukovnija.

– Krenuli smo kao pješačka postrojba sa 17 pješaka i na toj brojci smo i ostali, i dodali smo četiri konjanika. Samu ceremoniju na trgu radi 13 pješaka, a nadam se da će se i Markov trg otvoriti do našeg nastupa – komentirao je zapovjednik Kravat pukovnije i dodaje kako je interes za priključivanje pukovniji velik, kao i fluktuacija članova kojih je 40-tak, jer njihov posao je sezonski, a među njima ima i studenata i zaposlenih ljudi, pa treba uskladiti sve te obaveze.

– Ljudi prolaze dva tjedna pješačku izobrazbu, gdje se upoznaju kandidati i članovi, pa se tu najbolje vidi tko je za timski rad, a tko nije. Bitan je i osjećaj domoljublja – otkrio je zapovjednik Mata koje su to osobine koje treba imati jedan njihov član i kako izgleda selekcija.

Foto: Goga Kiš/Cityportal.hr

Željkov nerazdvojni suradnik je pastuh Django, pasmine nonius.

– ‘Jak’ je u glavi, s njim moraš imati jako dobru komunikaciju da ga uopće možeš jahati, puno iskusnih jahača nije uspjelo. Zna se na mene i malo ljutiti kad budem na terenu neko duže vrijeme. Ima 10 godina, to su idealne godine – priča Mata.

Najbliži suradnik u treninzima mu je iskusni i nagrađivani trener, jahač i poznavatelj konja, Ivan Miklin Gliba iz istoimenog konjičkog centra u Bukevju, gdje su konji Kravat pukovnije i smješteni i rade obuku.

– Teško da se može naći bolje mjesto za njih i za sve što nama treba. Ivan i ja imamo fantastičan odnos u svakom smislu. Zajedno smo i obilježili 85 kilometara jahaćih staza, koje smo mapirali i očekujemo međunarodne certifikate. Staze su prilagođene početnicima i iskusnim jahačima. Tako nešto treba za turistički razvoj ovog prekrasnog posavskog kraja – smatra naš ljubitelj konja i jahanja.

Trenira i konjicu Turopoljskog banderija.

– Oduševila me ideja Jurja Odrčića koji je izrazio želju da dodaju i konjicu i da njegovi dečki treniraju u KC Miklin. Krenuli smo sa šest momaka u školicu. Odradili su prvih 20 sati, prvi teren, spremni su za nastavak, da ih ‘izbrusimo’ kako bi bili skroz samostalni. Vjerujem da će se za Jurjevo ove godine njih šestorica pojaviti na konjima u parku dr. Franje Tuđmana – kaže Željko Matejčić.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

Predsjednikov čovjek

Za naše čitatelje prisjetio se nekih zanimljivih događaja i poneke anegdote iz vremena dok je radio u osiguranju predsjednika Tuđmana.

– Već sam spomenuo da smo boravili na Brijunima, a uobičajeno je da sve provjerimo prije njegovog dolaska na bilo koju lokaciju. Kako je volio roniti, prije njega smo mi ronili, pa sam tako jednom prilikom našao uginulog cipla, a kolega se odlučio našaliti. Predsjednik je uvijek dolazio tako da bi skočio s broda i otplivao do obale. I tako on zaroni, a kolega s tim ciplom izroni i pokaže ‘Vidite predsjedniče što sam uhvatio!’, a Tuđman se okrene, pogleda ga, mahne rukom i kaže ‘Daj nemoj mene cimati’ – prisjetio se Mata.

– Isto tako često je znao pitati nove ljude kad bi došli raditi ‘Čiji si ti?’, a oni se onako zbune pa kažu ‘Vaš predsjedniče’. Onda se on okrene i kaže ‘Podsjetite me da kad dođem doma moram pitati Ankicu pa koliko djece mi to imamo?’ – priča Željko Matejčić.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

U vrijeme raketiranja Banskih dvora našao se nasred Markova trga.

– Oglasila se uzbuna i kažem kolegi, čuj tu smo na otvorenom, Sabor, tu je predsjednik, ajmo se maknuti. I u tom trenutku su raketirali. Legao sam pokraj betonskih žardinjera, pa čujem kolegu kako viče ‘Gdje ćeš me iz cipela izuti!’, jer njemu su od siline tog udara doslovno odletjele cipele. Srećom, dobro smo prošli – prisjeća se.

Od svjetskih zvijezda pamti rad na osiguranju holivudskog superstara Richarda Gerea u vrijeme snimanja filma ‘Lov u Bosni’.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

– Tad sam radio u privatnoj kompaniji kao direktor sektora za sigurnosni konzalting. Nakon razgovora s izvršnim producentom on me zamolio da vodim kompletno osiguranje i da budem osobni čuvar Richarda Gerea. Tematika filma je bila škakljiva, lov na Karađića, a i samo Sarajevo i to područje su držale tri organizacije tri entiteta, pa je sve to trebalo dogovoriti. Uključili smo neke od njih u naše osiguranje i to nam je spasilo produkciju. Gere je kao čovjek fantastičan, puno smo pričali, nije puno znao o Hrvatskoj, bilo je to lijepo druženje – kaže naš sugovornik.

S Matom bismo mogli pričati još satima, jer što je sve radio i gdje je sve bio čini se kako je u svojih prvih 56 godina proživio bar dva života. Stoga i ne čudi kako zadnjih godina zapisuje sva ta sjećanja i to ‘kad mu dođe inspiracija’ kaže, a otkrio nam je i naziv svoje buduće autobiografije ‘Ravna žuta linija’. Ne sumnjamo da će biti hit!

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno