Povežite se s nama

Vijesti

Predsjednička veza – Mata je vrhunski stručnjak za sigurnost i zapovjednik Kravat pukovnije

Željko Matejčić Mata već sada je skupio doživljaja za nekoliko knjiga! U njih bi mogao upisati kako na je Brijunima ronio s Franjom Tuđmanom i osiguravao Stjepana Mesića, a za vrijeme raketiranja Banskih dvora zatekao se na vjerojatno tada najopasnijem mjestu – Markovu trgu

Objavljeno

na

Puno puta smo se već uvjerili kako je naš kraj pun izuzetno zanimljivih ljudi. Jedan od njih je i Željko Matejčić Mata iz Vukovine, umirovljeni časnik Hrvatske vojske, policajac, stručnjak za osiguranje koji je budno pazio na čak dva predsjednika, dr. Franju Tuđmana i Stjepana Mesića, a jedan je i od vodećih stručnjaka za protuterorizam.

No, to nije sve! Naš sugovornik je ujedno i zapovjednik Kravat pukovnije, jedne od najvećih turističkih atrakcija hrvatske Metropole. Kravat pukovnija povijesna je postrojba hrvatske vojske osnovana 2010. u suradnji ustanove Academia Cravatica i Turističke zajednice grada Zagreba, a od 10. srpnja te iste godine izvodi program Smjene straže i ophoda užim središtem Zagreba. Odjeveni u replike odora hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata svojim programom aktualiziraju povijesne početke kravate, a ceremonijom pregleda naoružanja i postavljanjem stražara kod spomenika banu Josipu Jelačiću i Gospinu kipu ispred katedrale, odaju počast svim hrvatskim vojnicima. Prvi javni nastup ove godine bit će na Uskrsni ponedjeljak, 10. travnja, a sve do rujna svaki mjesec imaju po dva nastupa.

Umirovljeni časnik HV-a, stručnjak za osiguranje, atentate… Pa kako se našao u toj priči s konjima i kravatom?

– Moj deda je imao konje, baš k’o većina ljudi ovdje, njih je posebno čuvao i pazio. Imao je pastuhe, a orao je s volovima, to sam k’o klinac obožavao, al ubrzo smo se odselili u urbanu sredinu, u Sisak. Prvi susret s jahanjem mi je bio 1998. godine na Brijunima, dok sam bio u osiguranju predsjednika Tuđmana, u slobodno vrijeme sam se priključio ekipi koja je radila s konjima koji su se tamo oporavljali – prisjeća se Mata.

Kasnije, tamo negdje 2007. počeo je istraživati laku hrvatsku koniicu koja je ratovala u Tridesotogodišnjem ratu i to ga je jednostavno privuklo. Proučio je tada i nastanak kravate te ga je cijel priča oduševila. Logično je bilo priključiti se Kravat pukovniji.

Mata je, čini se, predodređen biti zapovjednikom Kravat pukovnije. Veza je jasna – on je ekspert za eksplozive, atentate i preventivu, a to znači da mu je blisko i područje tjelesnog čuvara. S druge strane, Luj XIII. je uzeo hrvatsku laku konjicu kao jednu od najvještijih postrojbi, a kasnije je Luj XIV. uzeo Hrvate u svoju osobnu zaštitu, kao i brojni drugi vladari.

04.06.2022., Zagreb – Kravat pukovnija izvela smjenu straze na Trgu bana Josipa Jelacica u cast proslave 95 godina od osnutka ZET-ovog orkestra i 160 godina postojanja Gradske glazbe Sinj. Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Nakon rada u osiguranju predsjednika, Matejčić je radio kao savjetnik načelniku uprave Vojne policije Mati Laušiću, nakon čega prelazi u realni sektor, gdje predaje kao stručnjak. Kaže kako je stalno ‘u fahu’, a glavna mu je preokupacija upravo Kravat pukovnija.

– Krenuli smo kao pješačka postrojba sa 17 pješaka i na toj brojci smo i ostali, i dodali smo četiri konjanika. Samu ceremoniju na trgu radi 13 pješaka, a nadam se da će se i Markov trg otvoriti do našeg nastupa – komentirao je zapovjednik Kravat pukovnije i dodaje kako je interes za priključivanje pukovniji velik, kao i fluktuacija članova kojih je 40-tak, jer njihov posao je sezonski, a među njima ima i studenata i zaposlenih ljudi, pa treba uskladiti sve te obaveze.

– Ljudi prolaze dva tjedna pješačku izobrazbu, gdje se upoznaju kandidati i članovi, pa se tu najbolje vidi tko je za timski rad, a tko nije. Bitan je i osjećaj domoljublja – otkrio je zapovjednik Mata koje su to osobine koje treba imati jedan njihov član i kako izgleda selekcija.

Foto: Goga Kiš/Cityportal.hr

Željkov nerazdvojni suradnik je pastuh Django, pasmine nonius.

– ‘Jak’ je u glavi, s njim moraš imati jako dobru komunikaciju da ga uopće možeš jahati, puno iskusnih jahača nije uspjelo. Zna se na mene i malo ljutiti kad budem na terenu neko duže vrijeme. Ima 10 godina, to su idealne godine – priča Mata.

Najbliži suradnik u treninzima mu je iskusni i nagrađivani trener, jahač i poznavatelj konja, Ivan Miklin Gliba iz istoimenog konjičkog centra u Bukevju, gdje su konji Kravat pukovnije i smješteni i rade obuku.

– Teško da se može naći bolje mjesto za njih i za sve što nama treba. Ivan i ja imamo fantastičan odnos u svakom smislu. Zajedno smo i obilježili 85 kilometara jahaćih staza, koje smo mapirali i očekujemo međunarodne certifikate. Staze su prilagođene početnicima i iskusnim jahačima. Tako nešto treba za turistički razvoj ovog prekrasnog posavskog kraja – smatra naš ljubitelj konja i jahanja.

Trenira i konjicu Turopoljskog banderija.

– Oduševila me ideja Jurja Odrčića koji je izrazio želju da dodaju i konjicu i da njegovi dečki treniraju u KC Miklin. Krenuli smo sa šest momaka u školicu. Odradili su prvih 20 sati, prvi teren, spremni su za nastavak, da ih ‘izbrusimo’ kako bi bili skroz samostalni. Vjerujem da će se za Jurjevo ove godine njih šestorica pojaviti na konjima u parku dr. Franje Tuđmana – kaže Željko Matejčić.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

Predsjednikov čovjek

Za naše čitatelje prisjetio se nekih zanimljivih događaja i poneke anegdote iz vremena dok je radio u osiguranju predsjednika Tuđmana.

– Već sam spomenuo da smo boravili na Brijunima, a uobičajeno je da sve provjerimo prije njegovog dolaska na bilo koju lokaciju. Kako je volio roniti, prije njega smo mi ronili, pa sam tako jednom prilikom našao uginulog cipla, a kolega se odlučio našaliti. Predsjednik je uvijek dolazio tako da bi skočio s broda i otplivao do obale. I tako on zaroni, a kolega s tim ciplom izroni i pokaže ‘Vidite predsjedniče što sam uhvatio!’, a Tuđman se okrene, pogleda ga, mahne rukom i kaže ‘Daj nemoj mene cimati’ – prisjetio se Mata.

– Isto tako često je znao pitati nove ljude kad bi došli raditi ‘Čiji si ti?’, a oni se onako zbune pa kažu ‘Vaš predsjedniče’. Onda se on okrene i kaže ‘Podsjetite me da kad dođem doma moram pitati Ankicu pa koliko djece mi to imamo?’ – priča Željko Matejčić.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

U vrijeme raketiranja Banskih dvora našao se nasred Markova trga.

– Oglasila se uzbuna i kažem kolegi, čuj tu smo na otvorenom, Sabor, tu je predsjednik, ajmo se maknuti. I u tom trenutku su raketirali. Legao sam pokraj betonskih žardinjera, pa čujem kolegu kako viče ‘Gdje ćeš me iz cipela izuti!’, jer njemu su od siline tog udara doslovno odletjele cipele. Srećom, dobro smo prošli – prisjeća se.

Od svjetskih zvijezda pamti rad na osiguranju holivudskog superstara Richarda Gerea u vrijeme snimanja filma ‘Lov u Bosni’.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

– Tad sam radio u privatnoj kompaniji kao direktor sektora za sigurnosni konzalting. Nakon razgovora s izvršnim producentom on me zamolio da vodim kompletno osiguranje i da budem osobni čuvar Richarda Gerea. Tematika filma je bila škakljiva, lov na Karađića, a i samo Sarajevo i to područje su držale tri organizacije tri entiteta, pa je sve to trebalo dogovoriti. Uključili smo neke od njih u naše osiguranje i to nam je spasilo produkciju. Gere je kao čovjek fantastičan, puno smo pričali, nije puno znao o Hrvatskoj, bilo je to lijepo druženje – kaže naš sugovornik.

S Matom bismo mogli pričati još satima, jer što je sve radio i gdje je sve bio čini se kako je u svojih prvih 56 godina proživio bar dva života. Stoga i ne čudi kako zadnjih godina zapisuje sva ta sjećanja i to ‘kad mu dođe inspiracija’ kaže, a otkrio nam je i naziv svoje buduće autobiografije ‘Ravna žuta linija’. Ne sumnjamo da će biti hit!

Priča iz kvarta

Donja Lomnica je izgubila svog Gumenog – “Kaj je god trebalo napraviti ili popraviti uvijek je bio tu”

Bio je rođen za šalu, oko njega je uvijek bilo zabavno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Goran Šafran/FB

Josip Šafran, čovjek koji je desetljećima bio dobri duh sela, preminuo je u subotu, 9. kolovoza 2025. godine, utopivši se u rijeci Kupi. Imao je 77 godina.

Bio je na fešti i rekao je da se ide osvježiti malo na Kupu dok se ne ispeče odojak, ali kako ga nije dugo bilo, oni su ga krenuli tražiti. Uzeli su čamac i nakon kilometar i pol su ga pronašli u šašu utopljenog”, priča nam Josipov sin Goran. “Gledajte, što se plivanja tiče, on je Kupu mogao 10 puta preplivati, to njemu nije bio problem, znači da je mu je vjerojatno srce puklo, ali čekamo još nalaze obdukcije.”

Josip je rođen i odrastao u Lomnici, završio je Školu učenika u privredi i zaposlio se u Vazduhoplovnom zavodu Zmaj, gdje je radio sve do početka Domovinskog rata. “Za vrijeme rata je s kolegama stavio hrvatsku zastavu na Zmaj i svi su dobili otkaz. Nakon toga se mobilizirao i prebacio se na vojni dio aerodroma Pleso, radio je na održavanju aviona i svih objekata i tako je tamo ostao i do penzije”, kaže Goran.

Nadimak “Gumeni” zaradio je na sportskim terenima Zmaja. “Zmaj je imao puno tih sportskih delegacija, on je igrao ping pong, odbojku, nogomet i onda je one ‘mrtve lopte’ spašavao, one za kojima se nitko nije htio bacati na beton”.

Bio je poznat po smijehu i nevjerojatnim zgodama i može se reći da pored njega nikad nije bilo dosadno. “Bio je u Libiji, uhvatio je neke ribe tamo i sve su bile sive, a njemu je bilo dosadno pa ih je on ofarbao u crven-bijeli-plavi. Igrao je i ping pong s pokojnim Dragecom Šurbekom i on je rekao da nije upoznao luđeg čovjeka”, priča nam Goran.

No, iznad svega, Gumeni je bio čovjek za druge. “Donja Lomnica ima nogomet, folklor, a on je uvijek bio ‘kaj trebate, recite i tu sam’. Tako je i ofarbao vatrogasni toranj od 17-18 metara i nije htio naplatiti. Pitali su vatrogasci ‘kaj smo dužni’ i on je rekao ništa. Dobio je počasnu plaketu i njemu je to bilo dosta. Najvažnije mu je bilo da je za svoje mjesto nešto ostavio. Nije bio čovjek koji se javno eksponirao, volio je svoj mir”.

Sprovod Josipa Šafrana – Gumenog bit će u srijedu, 13. kolovoza, u 10 sati na Gradskom groblju u Velikoj Gorici.

“To kako je on živio, normalan čovjek ne bi preživio jedan cijeli tjedan. Bio je rođen za šalu, oko njega je uvijek bilo zabavno”, zaključuje Goran.

Nastavite čitati

Vijesti

Otišle dvije dive! Hrvatska glazba i kazalište oprostili se od Gabi Novak i Nine Erak

Gabi je otišla u 90., a Nina u 70. godini.

Objavljeno

na

Objavio/la

U proteklim danima hrvatska kulturna scena oprostila se od dva velika imena. Preminule su Gabi Novak, prva dama hrvatske zabavne glazbe, a dan prije, Nina Erak, nezaboravna kazališna, filmska i televizijska glumica. Kako prenosi Showbuzz, Gabi je otišla u 90. godini, Nina u 70., a obje su za sobom ostavile djela, uspomene i neizbrisiv trag u umjetnosti.

Gabi Novak

Gabi Novak, rođena 8. srpnja 1936. u Berlinu, djetinjstvo je provela između njemačke metropole, sunčanog Hvara i Zagreba. Iako je školovana kao grafičarka i započela karijeru kao crtačica u Zagrebačkom studiju za crtani film, njezin glas odveo ju je na pozornicu. Krajem 1950-ih počela je osvajati publiku, a već tijekom 1960-ih postala je jedno od najprepoznatljivijih imena jugoslavenske glazbene scene.

Njezina interpretacija i emotivna izvedba oblikovale su visoke standarde hrvatske zabavne glazbe, a u repertoaru su joj se skladno miješali pop i jazz. Godine 1973. udala se za Arsena Dedića, s kojim je dijelila život i scenu sve do njegove smrti 2015. Njihov sin Matija Dedić, vrhunski jazz-pijanist, preminuo je prije nekoliko mjeseci, što je za Gabi bila nenadoknadiva bol.

Posljednjih tjedana borila se s upalom pluća, a iako ju je prebrodila, po povratku u Dom za starije osobe zdravlje joj se naglo pogoršalo.

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Nina Erak

Nina Erak, rođena u Zagrebu, diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u klasi Rade Šerbedžije i Izeta Hajdarhodžića. Još 1980. postala je članica Satiričkog kazališta Kerempuh, gdje je odigrala više od 55 uloga i ostavila neizbrisiv trag. Svojim snažnim scenskim nastupima osvajala je publiku u predstavama poput Kako uspijeti ili propasti u životu, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja i Revizor, a status prvakinje Kerempuha stekla je 2018.

Njezina karijera prelazila je granice kazališta – ostvarila je zapažene uloge na filmu, televiziji i radiju, a najpoznatija je široj publici po ulozi Zorke u seriji Na granici. Kao predana pedagoginja odgojila je generacije glumaca. U braku s glumcem i redateljem Borisom Svrtanom provela je tri desetljeća, a iz tog odnosa rođena je kći Petra, danas članica ansambla ZKM-a.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Odlaskom Gabi Novak i Nine Erak hrvatska umjetnost izgubila je dva neprocjenjiva glasa, jedan koji je pjevao, drugi koji je govorio, ali oba koja su živjela za scenu. Njihove izvedbe ostat će zapisane u povijesti, a sjećanja na njih u srcima onih koji su ih slušali, gledali i voljeli.

Nastavite čitati

Vijesti

Velika Gorica među gradovima s najvećim ulaganjima u obitelj! Besplatni vrtići, potpore i javni prijevoz

Prema podacima Ministarstva financija, u 2024. godini 94 grada izdvojila su ukupno 38,6 milijuna eura za programe i potpore obiteljima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vidal Balielo Jr./pexels.com

Prošle godine čak 94 hrvatska grada izdvojila su sredstva za stavku “Obitelj i djeca”, a među njima se istaknula i Velika Gorica, koja je svojim građanima ponudila besplatne vrtiće i besplatan javni prijevoz. Dok je Crikvenica predvodila po izdvajanju po stanovniku, a Vrgorac po udjelu proračuna, sve je jasnije da gradovi diljem zemlje intenziviraju borbu protiv negativnih demografskih trendova kroz konkretne mjere i financijsku podršku.

Hrvatska se i dalje suočava s niskim natalitetom i iseljavanjem, a odgovor lokalnih vlasti sve je snažniji. Prema podacima Ministarstva financija, u 2024. godini 94 grada izdvojila su ukupno 38,6 milijuna eura za programe i potpore obiteljima, iako se dio izdataka vodi u drugim proračunskim stavkama poput obrazovanja ili socijalne skrbi.

Kako piše Gradonačelnik.hr, Velika Gorica, uz gradove poput Sinja, Slavonskog Broda i Čabra, prošle je godine uvela besplatne vrtiće za svu djecu, što je donedavno bila rijetkost rezervirana za samo nekoliko sredina. Osim toga, stanovnici Velike Gorice danas uživaju i u besplatnom javnom prijevozu, pogodnosti koju dijele sa Samoborom i Slavonskim Brodom. Mnoge lokalne vlasti istovremeno povećavaju novčane naknade za novorođenčad, uvode sufinanciranje postupaka medicinski potpomognute oplodnje te osiguravaju zemljište za gradnju kuća uz visoke subvencije, ponegdje i do 90 %.

Po izdvajanju per capita prednjače manji gradovi. Crikvenica (47,69 eura), Novi Vinodolski (44,08) i Vis (40,05). Iznad 30 eura izdvojili su još Županja i Hvar, dok listu najboljih zaokružuju Trogir, Poreč, Vrgorac, Bakar i Pleternica s iznosima između 21,20 i 27,01 eura po stanovniku. Gleda li se udio u proračunu, prvo mjesto zauzima Vrgorac (2,90%), ispred Crikvenice (2,59%) te niza gradova koji su izdvojili više od 2% proračuna, među njima Županja, Pleternica i Knin.

Iako negativni demografski trendovi nisu nestali, gradovi ulažu sve više truda i novca u podršku obiteljima. Najnoviji podaci pokazuju da je u 68 gradova prošle godine rođeno više djece nego godinu ranije, što je značajan iskorak u odnosu na prethodnu godinu. Velika Gorica, svojim kombiniranim pristupom besplatnih vrtića, javnog prijevoza i drugih potpora, pokazuje kako lokalne inicijative mogu biti ključne u poticanju ostanka i rasta mladih obitelji.

Nastavite čitati

Sport

Malonogometni okršaj u Pokupskom povodom Velike Gospe! Pobjednike čekaju bogate nagrade

Caffe Bar Saky 15. kolovoza okuplja najbolje ekipe na malonogometnom turniru, prijave traju do 14. kolovoza.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Markus Spiske/pexels.com (Ilustrativna)

15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe, Caffe Bar Saky organizira turnir 5+1 na betoncu u Pokupskom, s početkom u 9 sati. Ekipe se mogu prijaviti do 14. kolovoza u 18 sati, a kotizacija iznosi 100 eura.

Ždrijeb će se održati 14. kolovoza u 19 sati, a prijave se zaprimaju na broj 091/7280369 (Antonio). Najbolje ekipe neće otići kući praznih ruku jer pobjednike čekaju vrijedne novčane nagrade.

1. mjesto osvaja 1000 eura, 2. mjesto 700 eura, a 3. mjesto 400 eura. Uz to, pehari će biti dodijeljeni prva tri mjesta te najboljim pojedincima turnira.

Prijavite se na vrijeme i spojite ugodno s korisnim.

Nastavite čitati

Vijesti

Glazbena fešta za Veliku Gospu! Dalmatino stiže u Vukovinu

Ulaznice su već u pretprodaji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: grupadalmatino/IG

Povodom blagdana Velike Gospe, u četvrtak 15. kolovoza 2025., Vukovina će ugostiti popularnu grupu Dalmatino. Koncert započinje u 20 sati na adresi Ul. Seljine brigade 2b u Starom Čiču, a publika će moći birati između regularnih i VIP ulaznica, dostupnih putem Entria.

Ova glazbena poslastica dio je šireg programa proslave Velike Gospe, koji će tijekom dana uključivati tradicionalni sajam, prošćenje te niz prigodnih sadržaja i nastupa. Organizatori su najavili da će večernji koncert Dalmatina biti vrhunac cjelodnevnog događanja. Ulaznice su već u pretprodaji.

Regularna iznosi 10 eura, dok VIP stoji 30 eura.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno