Vijesti

Predsjednička veza – Mata je vrhunski stručnjak za sigurnost i zapovjednik Kravat pukovnije

Željko Matejčić Mata već sada je skupio doživljaja za nekoliko knjiga! U njih bi mogao upisati kako na je Brijunima ronio s Franjom Tuđmanom i osiguravao Stjepana Mesića, a za vrijeme raketiranja Banskih dvora zatekao se na vjerojatno tada najopasnijem mjestu – Markovu trgu

Objavljeno

prije 2 godine

10. travnja 2023.

Objavio/la

Goga Kiš

Puno puta smo se već uvjerili kako je naš kraj pun izuzetno zanimljivih ljudi. Jedan od njih je i Željko Matejčić Mata iz Vukovine, umirovljeni časnik Hrvatske vojske, policajac, stručnjak za osiguranje koji je budno pazio na čak dva predsjednika, dr. Franju Tuđmana i Stjepana Mesića, a jedan je i od vodećih stručnjaka za protuterorizam.

No, to nije sve! Naš sugovornik je ujedno i zapovjednik Kravat pukovnije, jedne od najvećih turističkih atrakcija hrvatske Metropole. Kravat pukovnija povijesna je postrojba hrvatske vojske osnovana 2010. u suradnji ustanove Academia Cravatica i Turističke zajednice grada Zagreba, a od 10. srpnja te iste godine izvodi program Smjene straže i ophoda užim središtem Zagreba. Odjeveni u replike odora hrvatskih vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata svojim programom aktualiziraju povijesne početke kravate, a ceremonijom pregleda naoružanja i postavljanjem stražara kod spomenika banu Josipu Jelačiću i Gospinu kipu ispred katedrale, odaju počast svim hrvatskim vojnicima. Prvi javni nastup ove godine bit će na Uskrsni ponedjeljak, 10. travnja, a sve do rujna svaki mjesec imaju po dva nastupa.

Umirovljeni časnik HV-a, stručnjak za osiguranje, atentate… Pa kako se našao u toj priči s konjima i kravatom?

– Moj deda je imao konje, baš k’o većina ljudi ovdje, njih je posebno čuvao i pazio. Imao je pastuhe, a orao je s volovima, to sam k’o klinac obožavao, al ubrzo smo se odselili u urbanu sredinu, u Sisak. Prvi susret s jahanjem mi je bio 1998. godine na Brijunima, dok sam bio u osiguranju predsjednika Tuđmana, u slobodno vrijeme sam se priključio ekipi koja je radila s konjima koji su se tamo oporavljali – prisjeća se Mata.

Kasnije, tamo negdje 2007. počeo je istraživati laku hrvatsku koniicu koja je ratovala u Tridesotogodišnjem ratu i to ga je jednostavno privuklo. Proučio je tada i nastanak kravate te ga je cijel priča oduševila. Logično je bilo priključiti se Kravat pukovniji.

Mata je, čini se, predodređen biti zapovjednikom Kravat pukovnije. Veza je jasna – on je ekspert za eksplozive, atentate i preventivu, a to znači da mu je blisko i područje tjelesnog čuvara. S druge strane, Luj XIII. je uzeo hrvatsku laku konjicu kao jednu od najvještijih postrojbi, a kasnije je Luj XIV. uzeo Hrvate u svoju osobnu zaštitu, kao i brojni drugi vladari.

04.06.2022., Zagreb – Kravat pukovnija izvela smjenu straze na Trgu bana Josipa Jelacica u cast proslave 95 godina od osnutka ZET-ovog orkestra i 160 godina postojanja Gradske glazbe Sinj. Photo: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Nakon rada u osiguranju predsjednika, Matejčić je radio kao savjetnik načelniku uprave Vojne policije Mati Laušiću, nakon čega prelazi u realni sektor, gdje predaje kao stručnjak. Kaže kako je stalno ‘u fahu’, a glavna mu je preokupacija upravo Kravat pukovnija.

– Krenuli smo kao pješačka postrojba sa 17 pješaka i na toj brojci smo i ostali, i dodali smo četiri konjanika. Samu ceremoniju na trgu radi 13 pješaka, a nadam se da će se i Markov trg otvoriti do našeg nastupa – komentirao je zapovjednik Kravat pukovnije i dodaje kako je interes za priključivanje pukovniji velik, kao i fluktuacija članova kojih je 40-tak, jer njihov posao je sezonski, a među njima ima i studenata i zaposlenih ljudi, pa treba uskladiti sve te obaveze.

– Ljudi prolaze dva tjedna pješačku izobrazbu, gdje se upoznaju kandidati i članovi, pa se tu najbolje vidi tko je za timski rad, a tko nije. Bitan je i osjećaj domoljublja – otkrio je zapovjednik Mata koje su to osobine koje treba imati jedan njihov član i kako izgleda selekcija.

Foto: Goga Kiš/Cityportal.hr

Željkov nerazdvojni suradnik je pastuh Django, pasmine nonius.

– ‘Jak’ je u glavi, s njim moraš imati jako dobru komunikaciju da ga uopće možeš jahati, puno iskusnih jahača nije uspjelo. Zna se na mene i malo ljutiti kad budem na terenu neko duže vrijeme. Ima 10 godina, to su idealne godine – priča Mata.

Najbliži suradnik u treninzima mu je iskusni i nagrađivani trener, jahač i poznavatelj konja, Ivan Miklin Gliba iz istoimenog konjičkog centra u Bukevju, gdje su konji Kravat pukovnije i smješteni i rade obuku.

– Teško da se može naći bolje mjesto za njih i za sve što nama treba. Ivan i ja imamo fantastičan odnos u svakom smislu. Zajedno smo i obilježili 85 kilometara jahaćih staza, koje smo mapirali i očekujemo međunarodne certifikate. Staze su prilagođene početnicima i iskusnim jahačima. Tako nešto treba za turistički razvoj ovog prekrasnog posavskog kraja – smatra naš ljubitelj konja i jahanja.

Trenira i konjicu Turopoljskog banderija.

– Oduševila me ideja Jurja Odrčića koji je izrazio želju da dodaju i konjicu i da njegovi dečki treniraju u KC Miklin. Krenuli smo sa šest momaka u školicu. Odradili su prvih 20 sati, prvi teren, spremni su za nastavak, da ih ‘izbrusimo’ kako bi bili skroz samostalni. Vjerujem da će se za Jurjevo ove godine njih šestorica pojaviti na konjima u parku dr. Franje Tuđmana – kaže Željko Matejčić.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

Predsjednikov čovjek

Za naše čitatelje prisjetio se nekih zanimljivih događaja i poneke anegdote iz vremena dok je radio u osiguranju predsjednika Tuđmana.

– Već sam spomenuo da smo boravili na Brijunima, a uobičajeno je da sve provjerimo prije njegovog dolaska na bilo koju lokaciju. Kako je volio roniti, prije njega smo mi ronili, pa sam tako jednom prilikom našao uginulog cipla, a kolega se odlučio našaliti. Predsjednik je uvijek dolazio tako da bi skočio s broda i otplivao do obale. I tako on zaroni, a kolega s tim ciplom izroni i pokaže ‘Vidite predsjedniče što sam uhvatio!’, a Tuđman se okrene, pogleda ga, mahne rukom i kaže ‘Daj nemoj mene cimati’ – prisjetio se Mata.

– Isto tako često je znao pitati nove ljude kad bi došli raditi ‘Čiji si ti?’, a oni se onako zbune pa kažu ‘Vaš predsjedniče’. Onda se on okrene i kaže ‘Podsjetite me da kad dođem doma moram pitati Ankicu pa koliko djece mi to imamo?’ – priča Željko Matejčić.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

U vrijeme raketiranja Banskih dvora našao se nasred Markova trga.

– Oglasila se uzbuna i kažem kolegi, čuj tu smo na otvorenom, Sabor, tu je predsjednik, ajmo se maknuti. I u tom trenutku su raketirali. Legao sam pokraj betonskih žardinjera, pa čujem kolegu kako viče ‘Gdje ćeš me iz cipela izuti!’, jer njemu su od siline tog udara doslovno odletjele cipele. Srećom, dobro smo prošli – prisjeća se.

Od svjetskih zvijezda pamti rad na osiguranju holivudskog superstara Richarda Gerea u vrijeme snimanja filma ‘Lov u Bosni’.

Foto: Željko Matejčić Mata privatna arhiva

– Tad sam radio u privatnoj kompaniji kao direktor sektora za sigurnosni konzalting. Nakon razgovora s izvršnim producentom on me zamolio da vodim kompletno osiguranje i da budem osobni čuvar Richarda Gerea. Tematika filma je bila škakljiva, lov na Karađića, a i samo Sarajevo i to područje su držale tri organizacije tri entiteta, pa je sve to trebalo dogovoriti. Uključili smo neke od njih u naše osiguranje i to nam je spasilo produkciju. Gere je kao čovjek fantastičan, puno smo pričali, nije puno znao o Hrvatskoj, bilo je to lijepo druženje – kaže naš sugovornik.

S Matom bismo mogli pričati još satima, jer što je sve radio i gdje je sve bio čini se kako je u svojih prvih 56 godina proživio bar dva života. Stoga i ne čudi kako zadnjih godina zapisuje sva ta sjećanja i to ‘kad mu dođe inspiracija’ kaže, a otkrio nam je i naziv svoje buduće autobiografije ‘Ravna žuta linija’. Ne sumnjamo da će biti hit!

Vijesti

Stotine studenata možda su nezakonito izgubile pravo studiranja! Uprava šuti, rektor poručuje da ih se vrati

Novi zakon o visokom obrazovanju studentima je trebao olakšati put kroz akademski život, no na Filozofskom fakultetu u Zagrebu mnogi su zbog ignoriranja propisa ostali bez prava studiranja. Tko će ih obavijestiti da su nepravedno izbačeni?

Objavljeno

prije 16 sati

21. srpnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorio je na ozbiljan propust u primjeni novog Zakona o visokom obrazovanju, zbog kojeg su brojni studenti protupropisno izgubili pravo studiranja. Problem traje od akademske godine 2022./23., a kulminirao je, kako kažu nedjelovanjem Uprave Fakulteta, unatoč jasnim uputama Sveučilišta i rektora. Studenti traže da se svi koji su nepravedno isključeni kontaktiraju i vrate na studij što prije.

U središtu ovog problema je izmjena Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je stupio na snagu još u listopadu 2022. godine, a s novim Statutom Sveučilišta iz ožujka 2023. ukinuo je prakse poput gubitka studentskih prava nakon dva nakon dva ključna akademska “kiksa”, a to su neostvarivanja 35 ECTS bodova u dvije godine i osmog pada istog ispita.

ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) je europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova kojim se vrednuje opterećenje studenta na fakultetu. U Hrvatskoj je standardiziran tako da 1 ECTS bod predstavlja otprilike 30 radnih sati, uključujući predavanja, seminare, učenje i ispite.

Recimo da je student upisao prvu godinu studija, a maksimalni broj ECTS bodova koje može ostvariti kroz kolegije iznosi 60 bodova. To bi značilo da se na godišnjoj razini od studenta očekuje oko 1800 radnih sati. Kako se akademska godina sastoji od dva semestra, svako polugodište nosi 30 bodova. U praksi to često znači da jedan kolegij vrijedi oko 6 ECTS bodova.

Po starom zakonu, student je mogao izgubiti pravo studiranja ako u dvije uzastopne godine nije skupio barem 35 ECTS bodova ukupno, ili ako je pao isti ispit osam puta, tzv. “osmi pad”.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL

No unatoč novim pravilima, Filozofski fakultet u Zagrebu je i dalje primjenjivao stare odredbe. Iako su sve sastavnice Sveučilišta još u rujnu 2023. dobile jasnu uputu rektora da nove odredbe vrijede retroaktivno, dakle i za ranije upisane studente ako su za njih povoljnije, praksa na Filozofskom se nije promijenila.

Ured Studentskog pravobranitelja zaprimio je konkretne slučajeve studenata kojima je, protivno zakonu i uputama, odbijen povratak na studij. Kada su se studenti obratili rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću, on je jasno poručio kako ne postoji pravna osnova za gubitak statusa na temelju zastarjelih pravila. Njegova uputa dekanu nije bila molba, već pravno obvezujuće tumačenje da studenti moraju biti vraćeni.

Unatoč tome, Uprava Filozofskog fakulteta, predvođena dekanom izv. prof. dr. sc. Domagojem Tončinićem, odbija sustavno reagirati. Umjesto da sami identificiraju obespravljene, Uprava tvrdi kako će se svaki slučaj razmatrati pojedinačno, ako im se student sam javi.

Međutim, tu se javlja pitanje, a što je s onima koji ni ne znaju da su protuzakonito izbačeni?

Kako javljaju iz Studentskog zbora, na nedavnoj sjednici Fakultetskog vijeća, 16. srpnja 2025., prodekan za studente izv. prof. dr. sc. Ivan Markić nije dao nikakav odgovor, iako su studentski predstavnici više puta tražili akciju. Glavna tajnica Davorka Vuković dodatno je zbunila stvar tumačeći da su stari pravilnici mogli i dalje vrijediti, premda je to u direktnoj suprotnosti s uputom rektora.

“Od dekana i ostatka uprave očekujemo da se očituju o situaciji i preuzmu odgovornost, ali da prije svega pokrenu hitan postupak kontaktiranja obespravljenih studenata i omoguće im povratak na studij u što kraćem roku”, poručuju studenti.

Dok rektor Sveučilišta poziva na povratak tih studenata, Uprava Filozofskog fakulteta odgovara da će svaki slučaj razmotriti pojedinačno, bez najave šire institucionalne akcije. U tom kontekstu, ostaje otvoreno pitanje. Hoće li Filozofski fakultet aktivno tražiti rješenja i identificirati studente koji su eventualno nepravedno izgubili status ili će odgovornost za pokretanje postupka ostati na samim studentima bez obzira na zakon koji bi ih trebao zaštiti?

Nastavite čitati

Moja županija

“Složna braća kuću grade”: U Lazini više neće biti vruće!

Uz pomoć Županije, nogometaša, ali i susjeda Franje instalirali u dom klima uređaje.

Objavljeno

prije 20 sati

21. srpnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Lazina Čička za vikend je imala jednu složnu akciju, u kojoj je sudjelovalo gotovo cijelo selo.

Riječ je o njihovom Vatrogasnom domu koji koriste mještani za okupljanja, skupštine i mjesna događanja, a koji do ovog vikenda nije imao klima uređaje.

Ljeta više ne možemo zamisliti bez ovih uređaja koji nam omogućavaju ugodniji boravak u zatvorenom, posebice gdje se okuplja veći broj ljudi.

Kako bi “pokrili kvadraturu”, ugrađena su četiri klima-uređaja u Vatrogasni dom i to uz mogućnost hlađenja ljeti i grijanja zimi.

–Zahvaljujemo Zagrebačkoj županiji i gospodinu Ervin Kolarecu na donaciji sredstava za nabavu klima-uređaja. Također, velika hvala svima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji ove akcije: Mjesnom odboru Lazina Čička na donaciji pića, MNK-u Lazina na donaciji financijskih sredstava za ugradnju, kao i svim članovima DVD-a koji su sudjelovali u radnoj akciji, posebno susjedu Franji na pomoći oko uređenja okoliša – s veseljem su objavili vatrogasci iz Lazine na svojoj facebook stranici.

Stanovnici Lazine pokazali su da međusobna suradnja svih aktivnih udruga, uz zajedništvo i trud, uspješno rješava sve izazove. I finu kotlovinu!

Nastavite čitati

Sjećanja

Vatrogasci na misi za Ivana, svijeće zapalili ispred DVD-a i na grobu

Povodom tužne šeste godišnjice smrti mraclinskog vatrogasca Ivana Galekovića njegovi kolege, prijatelji i obitelj okupili se u kapeli Sv. Vida, ispred vatrogasnog doma “Ivan Galeković” i na groblju u Vukovini

Objavljeno

prije 1 dan

21. srpnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Povodom šest godišnjice stradanja Ivana Galekovića, neprežaljenog vatrogasca iz Mraclina, njegovi kolege i prijatelji okupili su se da bi mu odali počast. Čine to svake godine, pa tako i ove, već šeste od tog kobnog 20. srpnja 2019. godine.

Dobio je dobri momak Gale u međuvremenu mural na pročelju Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica, a njegovo ime danas nosi vatrogasni dom u njegovu Mraclinu. Upravo na tome mjestu njegovi su se kolege, prijatelji i obitelj okupili su se nakon svete mise u mraclinskoj kapeli Sv. Vida.

Kapelan Hrvoje Bušić s posebnim se suosjećanjem, prenosi mraclin.hr, obratio Ivanovoj obitelji i prijateljima, podsjećajući ih da Božja ljubav prema svakom čovjeku ne prestaje smrću.

– Bog ljubi tebe i mene više nego što su nas ljubili bilo tko u našem životu. On je ljubio Ivana – više od bilo koga. On je ljubio Ivana. Posebno vi koji ste pogođeni ovom tugom – On ima odgovor. On vas voli. Nek vam danas da snage. Nek vam da nade. Nek vam da sigurnost: vaš Ivan je živ. – rekao je velečasni Bušić.

Foto: DVD Mraclin/Facebook

Članovi DVD-a Mraclin i Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica nakon mise su se uputili prema vatrogasnom domu “Ivan Galeković Gale”, a zatim su i obišli njegov grob na groblju u Vukovini. Na obje lokacije zapaljene su svijeće, uz molitve za dušu pokojnoga kolege i prijatelja.

Mirno snivaj, Ivane…

Nastavite čitati

Vijesti

ŠĆITARJEVO Kamo po “fasung? Konzum se gasi, alternativa je skuplja i ponudom siromašnija

Mjesni odbor slao zamolbe ovlaštenima za zastupanje tvrtke M nekretnine d.o.o koja je vlasnik prostora u kojem je Konzum u najmu.

Objavljeno

prije 1 dan

21. srpnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Nakon naše objave da se u mjestu Turopolje zatvara Konzum, Mjesni odbor Šćitarjevo nas je obavijestio kako se i oni susreću s istim problemom: “ I mjestu Šćitarjevo također se zatvara trgovina Konzum, ista priča kao i u Turopolju…” – napisali su.

Dodaju kako su mailovima slali zamolbe ovlaštenima za zastupanje tvrtke M nekretnine d.o.o koja je vlasnik prostora u kojem je Konzum u najmu, da se razmotri ponovno odluka no nema odgovora, kažu.

Na naš upit je li spomenuta trgovina jedino mjesto za kupnju namirnica u mjestu, iz Mjesnog odbora kažu da postoji Studenac na ulazu u mjesto, no cjenovno je skuplji, a ponudom znatno slabiji.

– Nismo zadovoljni, bojimo se da će niknut još jedan na mjestu Konzuma, jer je sigurno stvar u profitu, bez empatije za potrebe potrošača – poručuju.

Iz redakcije smo poslali službeni mail Konzumu u potrazi za razlogom zatvaranja malih lokalnih trgovina, tako da čekamo odgovor koji ćemo naknadno objaviti.

Nastavite čitati

Sport

FOTO Šćitarjevo ostalo na vrhu, poraz Kurilovca, Velika Mlaka kandidat za prvaka

Objavljeno

prije 1 dan

20. srpnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Utakmicama 05. kola (subota, 19.07.2025.) nastavljena je 5.Malonogometna liga VG Sjever na igralištu na Plesu.