Kultura
Predavanje u Muzeju Turopolja – Hrvatskim stopama sv. Martina
Objavljeno
prije 8 godinana
Objavio/la
David JolićSinoć je u Muzeju Turopolja na 166. Matičinom četvrtku prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš (znanstvena savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku te redovna profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu) održala pred malim brojem znatiželjnika predavanje pod nazivom ‘Hrvatskim stopama sv. Martina’. Profesorica je i autorica knjige o sv. Martinu. Predavanje je bilo koncipirano tako da ukaže na važnost europskih kulturnih ruta te njihovoj prepoznatljivosti u Hrvatskoj.
Nakon uvoda uslijedio je esejistički prikaz europskog itinerara sv. Martina i izgradnja njegovog ogranka na hrvatskim prostorima. Glavnina predavanja (uz video projekciju) bila je usmjerena na petnaest hrvatskih lokaliteta koji su zapisani na europskoj martinskoj destinaciji, odnosno na njihove martinske specifičnosti i međusobne povezanosti te način plasiranja martinske ideje u svekoliku promidžbu odabranih lokaliteta. Martinski lokaliteti u Hrvatskoj su: Sveti Martin na Muri, Martijanec, Virje, Kalnik, Dugo Selo, Velika Trnovitica, Lovčić (Općina Brodski Stupnik), Šćitarjevo, Gornja Stubica, Tar (Općina Tar-Vabriga, Istarska županija), Ližnjan (Istarska županija), Mali Lošinj, Vranjic (Općina Solin), Donje Selo (otok Šolta) i Sumatrin (otok Brač).
Martinski projekt je širokih europskih razmjera, kako po svojoj prirodi tako i službeno. Naime, Vijeće Europe (Strasbourg) i Europski institut kulturnih itinerara (Luxembourg) ocijenili su 2005. godine kulturni itinerar ”Sveti Martin Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost” velikim europskim kulturnim itinerarom. Stopa simbolizira kulturnu i povijesnu poveznicu gradova i mjesta diljem Europe čiji je zaštitnik sv. Martin, a dosad ih je postavljeno preko 200 diljem Europe (autor stope je francuski umjetnik Michel Audiard, 2003.). U Republici Hrvatskoj prva je postavljena u Dugom Selu (2007.), a u Šćitarjevu 11.11.2014.
Sveti Martin
Martin je sin rimskog tribuna rođen 316. u Sabariji (mađ. Szombathely) u Mađarskoj. Djetinjstvo je proveo s ocem u vojnom garnizonu u Paviji, a kasnije su ga protiv njegove volje unovačili u carsku gardu. Kada je završio s vojnom službom bio je zaređen za egzorcista, vratio se kući u Panoniju i uspjelo mu je vlastitu majku pridobiti za kršćanstvo. Godinama je vodio duhovnu borbu braneći vjeru u Kristovo božanstvo, a dio života proveo je u samostanu u pokrajini Galiji, u mjestu Poitiers. Izabran je za biskupa grada Toursa, a posvećen je 370. godine. Njegov život se ugasio 11.11.397. godine u Toursu.
Postao je prvi svetac koji nije bio mučenik i ima svoj liturgijski blagdan. Zaštitnik je Francuske, vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, uzgajivača konja, gusaka, Švicarske papinske garde i mnogih mjesta u Europi. Ove godine obilježava se 1700-ta obljetnica njegovog rođenja.
Galerija fotografija
Možda vam se sviđa
-
Tomislav Beronić autor je jedinog romana ikad otisnutog glagoljicom, a večeras gostuje na Matičinom četvrtku
-
Večeras na Matičinom četvrtku o životu iseljenika
-
Matičin četvrtak o povijesti istaknutih Nijemaca u Turopolju i središnjoj Hrvatskoj
-
Matičin četvrtak o ‘Istini, ne lažima’ autorice Kristine Silaj
-
Večeras otkrijte što krije nova ‘Škrijna turopolska’
Kultura
Tomislav Beronić autor je jedinog romana ikad otisnutog glagoljicom, a večeras gostuje na Matičinom četvrtku
Predstavit će časopis, web portal i nakladničku kuću KVAKA iz Velike Gorice.
Objavljeno
prije 9 satina
25. travnja 2024.Objavio/la
Redakcija CityportalaNa Matičinom četvrtku danas će Tomislav Beronić, član Družbe„Braća Hrvatskoga Zmaja“, pisac, autor romana na glagoljici i besplatne video igre GlagoMatika, predstaviti časopis, web portal i nakladničku kuću KVAKA iz Velike Gorice.
Društvo za promicanje kulture KVAKA iz Velike Gorice nakladnik je Časopisa za kulturu KVAKA koji izlazi već deset godina u tiskanom i elektroničkom izdanju. Nemali broj suvremenih pisaca i pjesnika objavio je svoje prve radove baš u Časopisu KVAKA, a do sada je ova nakladnička kuća objavila više od 60 naslova, najviše proze, potom poezije i poneko dokumentarno izdanje.
Inače, KVAKA je nakladnik jedinog romana ikad otisnutog glagoljicom “Misal kneza Anža Frankopana” (2023.) kojemu je upravo autor Tomislav Beronić, a roman je poklonjen i Svetom Ocu Papi Franji prošle godine tijekom Zmajskog hodočašća u Rim.
Spomenimo i kako Beronić objavljuje zbirke kratkih priča povijesne i putopisne fikcije. Kreirao je GlagoMatiku – mrežnu aplikaciju i videoigru prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici, koju je objavio 2020. godine i učinio dostupnom potpuno besplatno. Organizator je međunarodnog matematičkog natjecanja u znanju i prepoznavanju glagoljskih brojeva, na kojem sudjeluju osnovnoškolci.
Druženje je večeras od 19,30 sati u Knjižnici Galženica.
Kultura
FOTO Predstavljena izložba ”Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom od 1524. do 1526.”
Objavljeno
prije 10 satina
25. travnja 2024.Objavio/la
David JolićVelika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Izložba ”Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom od 1524. do 1526.” predstavljena je sinoć u Galeriji Trumbetaš Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici. Predstavljanje je započelo glazbenom točkom koju je izveo Mješoviti župni zbor ”Sv. Matej” novozagrebačke župe sv. Mateja, zborovođa Tihomir Prša. Kasnije su izveli još tri točke.
Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na otvaranju izložbe govorili su dr. Darko Žubrinić (o glagoljskim rukopisima), dr.Antonija Zaradij (o stopama sv. Martina) i Ivan Nađ, član Zmajskog zbora (o povijesti župe – Kaptolski posjed).
Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Autor ”Bilježnice ščitarjevskog župnika” dr. Zoran Ladić zbog bolesti nije bio nazočan na otvaranju, predviđeno je njegovo predavanje na ovu povijesnu temu u nekom jesenskom roku ove godine.
Velika Gorica, 24.04.2024. Izložba ”Bilježnica šćitarjevskog župnika …”. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Voditelj programa bio je Stipo Bilić, voditelj izdavaštva u POU. Izložba je otvorena do 07. svibnja 2024. godine.
Galerija fotografija
Kultura
Za vikend jubilarne 20. Dječje igre u Buševcu, a stižu i mali folkloraši iz Slovačke, Moldavije i Slovenije
Program u Domu kulture u Buševcu bit će u subotu 27. travnja od 17 sati.
Objavljeno
prije 1 danna
24. travnja 2024.Objavio/la
Petra Škrinjarić‘Malo po malo i dogurali smo do jubilarnih 20 godina’ – objavili su iz Ogranka Seljačke sloge Buševec čime su ujedno i najavili novo izdanje tradicionalnog međunarodnog dječjeg folklornog festivala ‘Dječje igre’ koje će se ove godine održati od 25. do 29. travnja.
– Festival se odvija pod okriljem organizacije CIOFF Hrvatska stoga možemo reći da je jedini pravi folklorni dječji festival u Hrvatskoj koji traje čak pet dana, a organiziramo ga u suradnji s KUD-om Pušća i KUD-om ”Kraluš” iz Stupnika. Da je bilo lako, nije ali je zasigurno bilo uvijek veselo i s puno dječjeg smijeha, radosti i energije koja nam je dodatno dala vjetar u leđa u ovih dva desetljeća – istaknuo je predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić.
Na pozornicu buševskog doma kulture stat će više od 250 malih folkloraša do 15 godina Nastupit će mali fokloraši iz KUD-a Dučec iz Mraclina, KUD-a Kraluš iz Stupnika, KUD-a Bosiljak iz Čučerja, FS ‘Rosmarija’ iz Slovačke, FG ‘Opincuta’ iz Moldavije te FS ‘Iskraemeco’ iz Slovenije. Tu su i tri dječje sekcije Ogranka Seljačke sloge Buševec.
– Svaki put kad prvi put iščekujemo naše goste iz neke druge države, na našim, a i na njihovim licima uvijek vidite veliki upitnik, neizvjesnost čak i strah što nas sve tu čeka. Međutim već nakon prvog upoznavanja osjeti se olakšanje, jer mi folkloraši u cijelom svijetu, imamo jedno veliko srce puno ljubavi i prijateljstva koje želimo podijeliti sa svima i s ponosom predstavljamo kulturu i običaje svoje zemlje – govori Rožić.
Nesmunjivo je da će i ovoga puta veselo i zabavno, dječje smijeha i veselja neće nedostajati. Po završetku programa organizatori su i ovoga puta pripremili druženje uz starinske dječje igre, pa će se mali čuvari tradicije okušati u skakanju u vrećama, bacanju potkove ili nošenju jaja u drvenim žlicama.
– I nakon ovih 20 godina, znamo kako će i ovaj puta sve ovo završiti – suzama, što se tako brzo rastajemo, ali isto tako i s novim prijateljstvima, ljubavima i sigurno nezaboravnim druženjima – dodaje Rožić.
Program u Domu kulture u Buševcu bit će u subotu 27. travnja od 17 sati.
Kultura
FOTO Jurjevski krijes u Kobiliću
Objavljeno
prije 2 danana
23. travnja 2024.Objavio/la
David JolićJurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Povodom blagdana Jurjeva (23. travnja) članovi Plemenite opčine turopoljske, sučija Kobilić, Stjepan Brigljević i prijatelji pripremili su i zapalili Jurjevski krijes. U tradicionalnom ceremonijalu sudjelovali su vatrogasci DVD-a Kobilić i VIS Danice. Krijes je zapaljen u najavljeno vrijeme(19:30 sati) na prostoru kod Društvenog doma.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Danice su pjevale prigodne pjesme, a za bolje raspoloženje i druženje okupljenih poslužena su pića i domaće delicije, za djecu sokovi i slastice, a za odrasle više vrsta pića koja se i inače služe u ovakvim prigodama.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kasnije je druženje s otvorenog nastavljeno u Društvenom domu, bilo je praćeno pjesmom Danica, koje su prezentirale svoj široki repertoar i nisu prestajale.
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Jurjevski krijes u Kobiliću, 23.04.2024. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Kod Hrvata svetom Jurju često se daje pridjev zeleni. Tradicija slavljenja Jurjeva posebno je raširena u Turopolju.
Galerija fotografija
Kultura
Članice Sparka na poetskom festivalu ‘Beč u proljeće’ predstavile knjigu Zdenke Mlinar
Manifestacija je okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja.
Objavljeno
prije 2 danana
23. travnja 2024.Objavio/la
Redakcija CityportalaVelikogorička Udruga umjetnika SPARK i ove se godine odazvala pozivu na poetski festival “Beč u proljeće” u organizaciji Hrvatske zajednice umjetnika u Austriji. Manifestacija je već treću godinu za redom, okupila velik broj pjesnikinja i pjesnika iz više europskih zemalja koji su pristigli iz ljubavi prema poeziji i pisanoj riječi bez granice.
Na manifestaciji je sudjelovalo pet članica goričkog Sparka, Zdenka Mlinar, Nevenka Lang, Gordana Gerhardinger, Marina Maras i Marica Mihac. Druge večeri ovog kulturnog događanja održano je i nekoliko promocija knjiga, a jedna od njih bila je i promocija hrvatsko-makedonskog izdanja knjige “Na otoku MIRAKUL”, autorice Zdenke Mlinar. Promotorice su bile Nevenka Lang i sama autorica.
– Bile smo na mnogo poetsko-glazbenih manifestacija, ali ova nam je tako dobro sjela i uvukla se pod kožu, da ćemo je dugo, dugo pamtiti.
Pjesnici iz mnogih dijelova Europe predstavili su se najbolje što su znali. Osjećaja i topline nije nedostajalo, tako smo se srodili i razumjeli kao tijelo sastavljeno od jednog, jedinog suptilnog poetskog duha. I naš uvaženi veleposlanik u Austriji komentirao je: “Kakvi divni i posebni ljudi” – rekla nam je na kraju bivša “Sparkova” predsjednica Nevenka Lang.
Organizaciju festivala “Beč u proljeće” 2024. podržali su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, njegova Ekselencija Danijel Glunčić te konzul Republike Hrvatske u Austriji Mate Bačić.
Izdvojeno
-
HOTNEWSprije 2 dana
U Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
CityLIGHTSprije 4 dana
Luka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 3 dana
Uskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
-
HOTNEWSprije 11 sati
Iz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke