Povežite se s nama

Kultura

Predavanje u Muzeju Turopolja – Hrvatskim stopama sv. Martina

Objavljeno

na

Sinoć je u Muzeju Turopolja na 166. Matičinom četvrtku prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš (znanstvena savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku te redovna profesorica na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu) održala pred malim brojem znatiželjnika predavanje pod nazivom ‘Hrvatskim stopama sv. Martina’. Profesorica je i autorica knjige o sv. Martinu. Predavanje je bilo koncipirano tako da ukaže na važnost europskih kulturnih ruta te njihovoj prepoznatljivosti u Hrvatskoj.

 

Nakon uvoda uslijedio je esejistički prikaz europskog itinerara sv. Martina i izgradnja njegovog ogranka na hrvatskim prostorima. Glavnina predavanja (uz video projekciju) bila je usmjerena na petnaest hrvatskih lokaliteta koji su zapisani na europskoj martinskoj destinaciji, odnosno na njihove martinske specifičnosti i međusobne povezanosti te način plasiranja martinske ideje u svekoliku promidžbu odabranih lokaliteta. Martinski lokaliteti u Hrvatskoj su: Sveti Martin na Muri, Martijanec, Virje, Kalnik, Dugo Selo, Velika Trnovitica, Lovčić (Općina Brodski Stupnik), Šćitarjevo, Gornja Stubica, Tar (Općina Tar-Vabriga, Istarska županija), Ližnjan (Istarska županija), Mali Lošinj, Vranjic (Općina Solin), Donje Selo (otok Šolta) i Sumatrin (otok Brač).

 

hrvatskim-stopama-sv-martina-6

 

Martinski projekt je širokih europskih razmjera, kako po svojoj prirodi tako i službeno. Naime, Vijeće Europe (Strasbourg) i Europski institut kulturnih itinerara (Luxembourg) ocijenili su 2005. godine kulturni itinerar ”Sveti Martin Europljanin, simbol dijeljenja, zajednička vrijednost” velikim europskim kulturnim itinerarom. Stopa simbolizira kulturnu i povijesnu poveznicu gradova i mjesta diljem Europe čiji je zaštitnik sv. Martin, a dosad ih je postavljeno preko 200 diljem Europe (autor stope je francuski umjetnik Michel Audiard, 2003.). U Republici Hrvatskoj prva je postavljena u Dugom Selu (2007.), a u Šćitarjevu 11.11.2014.

 

Sveti Martin

 

Martin je sin rimskog tribuna rođen 316. u Sabariji (mađ. Szombathely) u Mađarskoj. Djetinjstvo je proveo s ocem u vojnom garnizonu u Paviji, a kasnije su ga protiv njegove volje unovačili u carsku gardu. Kada je završio s vojnom službom bio je zaređen za egzorcista, vratio se kući u Panoniju i uspjelo mu je vlastitu majku pridobiti za kršćanstvo. Godinama je vodio duhovnu borbu braneći vjeru u Kristovo božanstvo, a dio života proveo je u samostanu u pokrajini Galiji, u mjestu Poitiers. Izabran je za biskupa grada Toursa, a posvećen je 370. godine. Njegov život se ugasio 11.11.397. godine u Toursu.

 

Postao je prvi svetac koji nije bio mučenik i ima svoj liturgijski blagdan. Zaštitnik je Francuske, vinara, vinogradara, vojnika, konjanika, uzgajivača konja, gusaka, Švicarske papinske garde i mnogih mjesta u Europi. Ove godine obilježava se 1700-ta obljetnica njegovog rođenja.

 

Galerija fotografija

 

Kultura

Novi naslov Boška Prosenjaka: “Dječji orkestar” je knjiga koja se sluša…

Velikogorički književnik Božidar Prosenjak na ovogodišnjem Interliberu je promovirao svoje novo djelo, zvučnu knjigu “Dječji orkestar”. Prošlo je 36 godina otkad je izašao “Divlji konj”, a susjed Boško i dalje radi i stvara…

Objavljeno

na

Objavio/la

Božidar Prosenjak rođenjem je Podravac, iz sela Kuzminca, ali već desetljećima, još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, on je i naš susjed Boško. Ujedno, on je i čovjek iz lektire, jer njegov kultni dječji roman “Divlji konj” jedan je od obaveznih naslova u osnovnoškolskom obrazovanju, a danas je vitalni 77-godišnjak koji i dalje radi i stvara.

Na velikoj sajmu knjiga Interliber Boško Prosenjak je tako bio jedan od autora koji su predstavili svoja nova djela. Pod naslovnom “Dječji orkestar” krije se zvučna knjiga zamišljena kao edukativno putovanje svijetom glazbala. Knjigu je izdala zagrebačka izdavačka kuća Alfa, i to u uglednoj biblioteci Knjiga za mladež.

Posebnost ovoga djela je i u tome što je Prosenjak i ovoga puta dao priliku iznimno nadarenom mladom ilustratoru Jakovu Kneževiću, desetogodišnjem dječaku iz spektra koji s roditeljima i svojom okolinom komunicira crtežima.

– Glazba ima intimnu važnost u razvoju djeteta jer pozitivno utječe na njegove tjelesne i umne sposobnosti te omogućuje izgrađivanje estetskog odnosa prema umijeću pjevanja, sviranja i umjetnosti općenito – ističe profesorica Diana Novoselić iz kuće Alfa.

– Rana i predškolska dob optimalno je vrijeme za otkrivanje, poticanje i oblikovanje djetetovih glazbenih sposobnosti. Naime, djeca koja su sudjelovala u glazbenim aktivnostima imaju bolju motoričku koordinaciju i bolju vokalizaciju tonalnih i ritamskih obrazaca u odnosu na djecu koja nisu bila obuhvaćena glazbenim programom. Glazba utječe na stjecanje i dijeljenje radosti za cijeli život. Otkriva ljepotu zajedništva i raznolikosti i daje sigurnost u nastupu, posebno kod darovite djece.

Ova glazbena priča, uz stihove Božidara Prosenjaka, ilustracije Jakova Kneževića i videozapise učenika Glazbenoga učilišta “Elly Bašić”, podrška je u procesu odgoja djeteta i unapređivanja njegovih glazbenih potencijala, dodaje se u opisu novog Prosenjakova djela.

Nastavite čitati

Kultura

Film „260 DANA“ u goričkom kinu: Istinita priča o Domovinskom ratu na velikom platnu

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine, a prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji.

Objavljeno

na

Nakon svjetske premijere u Osijeku i projekcija u gradovima diljem Hrvatske, na platno Kina Gorica stigao je jedan od najočekivanijih filmova godine – „260 DANA“.

Prvi su ga imali prilike pogledati velikogorički branitelji i njihove obitelji, a koji su u potpunosti ispunili dvoranu Gorica, potvrđujući veliki interes za ovaj jedinstveni filmski projekt.

Nakon goričke premijere, film koji na svjetski referentan način progovara o Domovinskom ratu, jednom od najvažnijih dijelova hrvatske povijesti, moći će se pogledati i u Kinu Gorica od 21. do 25. studenoga.

Radnja filma temelji se na romanu koji prati istinitu priču Marijana Gubine. Prikazuje život desetogodišnjeg Marijana i njegove obitelji čiji miran i idiličan život iznenada razara Domovinski rat. Sukob pustoši mali grad Dalj, a obitelj doživljava izdaju svojih najbližih prijatelja i susjeda. Nakon 260 dana zatočeništva i nezamislivog nasilja, odlučuju se na hrabre poteze kako bi izborili slobodu, stavljajući na kušnju vlastitu hrabrost i izdržljivost.

Godinama kasnije, u Marijanovu trgovinu ulazi čovjek koji u njemu ponovno budi bolne uspomene koje je želio zaboraviti, prisiljavajući ga da ih proživi iznova. Unatoč golemim životnim patnjama, Marijan nastavlja živjeti u duhu oprosta, tražeći pozitivno u budućnosti, umjesto da se vraća u prošlost.

Film je sniman u Hrvatskoj, dok je postprodukcija realizirana u Hollywoodu. Uz Oskarovku Anne Dudley, koja potpisuje naslovnu glazbu, i Oskarovca Barryja Morrowa kao supervizora scenarija, redatelj je Jakov Sedlar. U filmu nastupaju i holivudske zvijezde Tim Roth, Armand Assante i Angela Molina.

————————————————————

Projekcije u Kinu Gorica:

  • 21.11.2025. u 20:30
  • 22.11.2025. u 20:00
  • 23.11.2025. u 20:00
  • 24.11.2025. u 20:00
  • 25.11.2025. u 20:30

Ulaznice su dostupne OVDJE.

Nastavite čitati

Kultura

ZADNJI Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni – sjećanje na kvart Galženicu na prodaji?

Objavljeno

na

Ovog petka u Galeriji Galženica od 19 sati očekuje nas zatvaranje izložbe „Galženica: Urbana utopija na periferiji“ koje će obilježiti zadnji Dobar Štoos u kvartu u ovoj sezoni, a posjetitelje očekuje i jedan happening Ivana Gundića.

-To je outsourcing rad koji se bavi pitanjem sjećanja, odnosno može li umjetnički rad postati roba, predmet trgovine. Pa tako jedno sjećanje na kvart Galženicu, autor nudi publici na kupovinu. To sjećanje nije njegovo, ono je posredovano, a vlasnik sjećanja je naš Velikogoričanin, filozof, pjesnik, pisac – Zlatko Majsec. Naime, Majsec i autor Gundić ranije ove godine potpisali su jedan ugovor o suradnji u svrhu stvaranja ovog zajedničkog rada – najavila je Ana Katulić iz Štoos teatra.

Na kraju večeri za dobru atmosferu pobrinut će se DJ Coco Schliff.

Nastavite čitati

Kultura

45 godina Biblioteke Albatros – u četvrtak promocija knjiga o Novom Čiču

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: POUVG

Biblioteka Albatros obilježava 45 godina djelovanja četvrtkom, 20. studenog u 19 sati, u Gradskoj vijećnici. Povodom obljetnice održat će se tribina i promocija dviju knjiga posvećenih Novom Čiču, a događaj će podsjetiti na dugogodišnji doprinos Biblioteke Albatros lokalnoj književnoj sceni.

Od svog osnutka, Biblioteka Albatros fokusirala se na promociju nepoznatih i domaćih autora te na objavljivanje djela koja obrađuju lokalnu tematiku.

Tijekom godina, iz nje je proizašla i Književna nagrada Albatros, koja dodatno potvrđuje njezinu važnost u kulturnom životu Velike Gorice i Turopolja.

Nastavite čitati

Kultura

Matičin četvrtak – gimnazijalci pripremaju posebnu glazbeno-književnu večer u Galženici

Mladi talenti Gimnazije Velika Gorica preuzet će pozornicu na Matičinom četvrtku, uz glazbu, recitacije i predstavljanje školskih projekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 20. studenoga 2025. u 18.30 sati, u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici održat će se 322. Matičin četvrtak, na kojem će se predstaviti učenici Gimnazije Velika Gorica kroz glazbu, književnost i školske projekte. Događaj organizira Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, a publika će program moći pratiti i putem njihove web stranice.

Program pod nazivom “Gimnazijalci u Matici 2025. – Riječ i glazba u srcu Turopolja” donosi nastupe mladih glazbenika, vokalista i recitatora koji aktivno djeluju u školskim i izvannastavnim aktivnostima. Među izvođačima su članovi zbora Gimnazije Velika Gorica te niz solista: Karlo Karas na tamburi bisernici, violinistica Urša Atalić, gitaristi Budimir Sirotić i Mihael Karas, bariton Niko Stepanić, operna pjevačica Dunja Rajšić, pijanist Mihael Jaroš i harmonikaš Tomislav Stanešić.

Organizatori poručuju da je ulaz slobodan, a svi zainteresirani su pozvani podržati mlade goričke talente i njihovo stvaralaštvo.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno