CityLIGHTS

Poznati gradski kroničar otkriva priču o stradanju 14-ero Plešana u logoru smrti Jasenovcu, inicirao i spomen-obilježje

Mijo Čužić i čak 13 članova obitelji Nikolić, od kojih je najmlađi imao tek 6 godina, trebali bi u parku Pleso dobiti svoj vječni spomen kroz ugradnju dva Kamena spoticanja, kojih je diljem Europe postavljeno oko 90.000, kao trajno sjećanje na žrtve fašističkog terora.

Objavljeno

prije 1 godina

22. siječnja 2024.

Objavio/la

Goga Kiš

Ivan Mišerić Pevi (79), autor monografija ‘NK Radnik od 1945 – 2009. godine’ i ‘Pleso – zapisi za povijest’, te knjige o Spomen parku 153. velikogoričke brigade, a brojnim sugrađanima poznat i kao dugogodišnji sportski dužnosnik i predsjednik goričkog NK Radnika, otkrio nam je neke od detalja najnovijeg istraživanja, koje ga je potaknulo na inicijativu vrijednu pažnje.

Priča je to koja otkriva strašna stradavanja pojedinih naših sugrađani tijekom nacističkih i ustaških progona za vrijeme Drugog svjetskog rata, a krenuo je na poticaj upravo čitateljice njegove monografije o Plesu, gdje je spomenut i taj dio povijesti ove gradske četvrti. Nakon svega što je otkrio, odlučio se i na korak više, pa je putem Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Velike Gorice i Općine Orle (UABA), koja se složila s tim prijedlogom, gradskoj upravi u listopadu prošle godine upućen Idejni projekt za ugradnju prvih Kamena spoticanja na goričkom području, preciznije u Plesu.

Foto: Ivan Mišerić Pevi, inicijator postavljanja spomen obilježja Kamen spoticanja Plešanima koji su stradali u logoru Jasenovac/G.Kiš, Cityportal.hr

Za one koji još s time nisu upoznati, Stolpersteine (Kamen spoticanja) je doista poseban projekt njemačkog umjetnika Guntera Demniga, u znak sjećanja na sve žrtve fašizma. Radi se o betonskoj kocki, dimenzije 10 x 10 x 10 cm, na čijoj je gornjoj strani pričvršćena mesingana ploča s imenom i osnovnim podacima žrtve, kao i razlogom zašto je žrtva zlostavljana ili ubijena, a ugrađuje se na području gdje je osoba živjela, radila ili se školovala.

Nakon što smo se našli s našim poznatim gradskim kroničarom, te vrsnim istraživačem arhivskih zapisa, koji nam je pokazao silnu dokumentaciju koje je prikupio o Plešanima koji su ubijenu u ustaškom logoru Jasenovac, te ispričao sve o susretima s njihovim nasljednicima, povjesničarima, stručnjacima Spomen područja Jasenovac, imamo samo jedan zaključak – Mišerić je to doista stručno i temeljito napravio.

Foto: Ivan Mišerić Pevi je temeljito istražio stradanja Plešana u logoru Jasenovac za pripremu Inicijative za postavljanje Kamena spoticanja/G.Kiš, Cityportal.hr

I dok se čeka odgovor gradske uprave o ovoj inicijativi, ispričao nam je neke detalje priče svojih stradalih sugrađana, koja ima takvih obrata da u nekim trenucima podsjeća na filmski scenarij.

– Ta spomen obilježja bila bi postavljena u sjećanje na naše Plešane koji su ubijeni u ustaškom logoru Jasenovac. Jedna je u spomen na 13 članova romske obitelji Nikolić, a jedan za Miju Čužića, antifašistu i borca za radničko-seljačka prava. A cijela je priča krenula na poticaj jedne čitateljice moje monografije o Plesu, gdje sam spomenuo i njihova stradanja, te je predložila da pokrenem postavljanje Kamena spoticanja – ispričao nam je na početku razgovora Mišerić.

– Čitava romska obitelj Nikolić je 1942.godine deportirana u logor Jasenovac i gotovo svi su pobijeni. Tu je bilo sedmero djece mlađe od 15 godina, najmlađi je bio Mijo, imao 6 godina. Ipak, dvojica su uspjela pobjeći iz Jasenovca, što je raritet. To su Janko Nikolić, legendarni Cigan Janko i Stjepan-Štefek Nikolić, njih dvojica su se jedini uspjeli spasiti od te čitave obitelji čijih je 13 članova ubijeno – priča.

Rođeni Plešanin Mijo Čužić (1903.godište) prije deportacije u konc-logor prošao je pravu torturu.

– Uhićen je 29.siječnja 1943.godine, pa smješten u zatvor u Velikoj Gorici, gdje je strašno pretučen, pa je prebačen u bolnicu Rebro, gdje je bio 20 dana. Vraćaju ga u Goricu, pa ubrzo u zatvor na Savskoj cesti u Zagrebu, a 8.travnja iste godine deportiran je u logor Stara Gradiška, pa u Jasenovac, gdje je u veljači 1945.godine ubijen – priča nam Mišerić.

Posebno je zanimljiva priča o dvojici članova tragično stradale obitelji Nikolić, koji su se uspjeli spasiti iz logora smrti.

– Janko i Štefek su uspjeli devetog dana pobjeći iz logora Jasenovac iskoristivši nepažnju čuvara. Skrivali su se posvuda po okolnim selima, a jedna od stanica im je, interesantno, bila i štala u dvorištu naše obiteljske kuće, tamo su bili tri dana i noći i moj otac, Stjepan, ih je hranio dok nisu prebačeni u Mičevec – ispričao nam je naš sugovornik neke detalje koje je otkrio tijekom istraživanja. Napominje i kako je preživjeli Stjepan Nikolić kasnije bio i svjedok na suđenju jednom od najvećih ratnih zločinaca ovih prostora, ustaškom ministru, Andriji Artukoviću.

Foto: Ivan Mišerić Pevi s dijelom dokumentacije/G.Kiš, Cityportal.hr

Obzirom kako se ova spomen obilježja postavljaju na mjesta gdje su stradalnici živjeli, tako je i prijedlog lokacije za prve goričke – park Pleso, zapadno od spomenika Probijeni obruč (autor ak. kipar Marijan Burger) i spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.

– Ta dva Kamena spoticanja samo će zamijeniti nekoliko kamenih kocki na već postojećoj stazi oko spomenika, pa tu nisu potrebni nikakvi zahtjevniji građevinski radovi, malih su dimenzija, a sveukupna investicija s uređenjem prostora je oko tisuću eura – kaže nam Mišerić.

Foto: Idejni projekt spomen-obilježja Kamen spoticanja na Plesu

Ujedno dodaje kako se zahvat uklapa u postojeći urbanistički plan naselja Pleso.

– Očekujem potporu i razumijevanje naše gradske uprave na realizaciji ovog značajnog projekta, koji se ostvaruje i uz podršku, te u suradnji s Centrom za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust iz Zagreba – završno poručuje naš sugovornik, Ivan Mišerić Pevi.

Uz molbu gradskoj upravi u listopadu 2023., upućen je i Zahtjev za izdavanjem dozvole za ugradnju spomen obilježja, uz svu popratnu dokumentaciju, resornom Odjelu za komunalne djelatnosti i promet.

Kamen spoticanja izrađuju se isključivo ručno, jer po zamisli Demniga, mašinska industrijska izrada podsjeća na sistematsko ubijanje ljudi u konc-logorima, pa bi i ovi gorički bili njegov autorski rad. Idejni projekt rad je Arhitekture Leder, a naručitelj je UABA Grada V.Gorice i Općine Orle.

Inače, prvi Kamen spoticanja postavljen je u Austriji 1997.godine, a do danas ih je diljem Europe postavljeno oko 90.000. Dodajmo za kraj i kako bi Velika Gorica postavljanjem Kamena spoticanja postala jedinstvena u Hrvatskoj, jer na istom mjestu bi se našli spomenici poginulim braniteljima iz Domovinskog rata, borcima iz Drugog svjetskog rata i žrtvama nacističkog progona.

Naslovnica i fotografije u članku: G.Kiš, Cityportal

Arhivske fotografije u članku iz monografije ‘Pleso – zapisi za povijest’ (2020.)

CityLIGHTS

EKSKLUZIVNA FOTO GALERIJA! Poznati redatelj odabrao Veliku Goricu za snimanje povijesnog spektakla!

Uz Ranch Kurilovec smjestio se filmski set na kojem se snima dokumentarno-igrani serijal i igrani film – jedinstveni filmski projekt u Hrvatskoj.

Objavljeno

prije 4 dana

7. srpnja 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Raskošne i realistične kulise, mnogobrojni statisti i glumci, antička moda…nešto što danas obično možemo vidjeti na američkim filmskim setovima, redatelj Božidar Domagoj Burić doveo je u naš grad, na zemljište uz Ranch Kurilovec.

Riječ je o ekranizaciji života rimskog imperatora Dioklecijana, čija nas velebna palača u Splitu danas podsjeća na bogatu povijest. I dok se film bazira i na povijesnim zapisima i fikciji, serijal se temelji na povijesnim činjenicama.

Foto: Gianna Kotroman

Uz mnogobrojne lokacije u Hrvatskoj gdje su već snimane scene, ova naša odabrana je zbog terena koji može izdržati teške blokove kulisa, ali i radi blizine grada Zagreba, budući da je to produkcijski HRT-ov projekt.

Pogled na detalje ovog spektakularnog filmskog seta ne bismo imali da nije naše radijske voditeljice jutarnjeg programa City radija Gianne Kotroman, inače i TV glumice, a koja je na sceni utjelovila lik bogate Rimljanke. Pauzu između snimanja scena iskoristila je za razgovor s glumcima, kostimografkinjama ali i samim redateljem, tako da doznajemo sve detalje ovog zahtjevnog projekta.

–Ovo je dvojni projekt. Jedan je igrani film a drugi je igrano-dokumentarna serija i sve snimamo zajedno. Snimanje je vrlo zahtjevno, između ostalog i zbog toga što je jezik filma latinski, i to ne onaj koji se uči u školi, već onaj iz doba Dioklecijana. Snimali smo u studiju HRT-a, u Splitu u Dioklecijanovoj palači, Ježeviću u Damatinskoj zagori, ali i diljem Europe za potrebe dokumentarnog dijela projekta, profesore s Cambridgea, Oxsforda, Potsdama – ispričao je Burić, a kako je inače profesor povijesti i arheologije, intrigira ga i nadahnjuje povijesna tematika.

Dodao je kako je film Dioklecijan povijesni spektakl, s elementima drame i misterije, ali i scena akcije.

Foto: Gianna Kotroman

–Znamo da Hollywoodu ne možemo parirati, nemamo tih novaca, ali imamo bolju priču, sigurno bolju od drugog nastavka Gladijatora s kojim publika nije bila pretjerano oduševljena. Priča je temelj, bez obzira na produkciju. Ako je priča uvjerljivo prikazana, film je uspio i nadam se da će se publici svidjeti – poručuje redatelj.

U igranom filmu su 42 govorne uloge, a u glavnim ulogama su naši poznati glumci Amar Bukvić i Nataša Janjić koji utjelovljuju cara i Prisku, zatim Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Anja Šovagović Despot, Marinko Prga i ostale poznata imena s hrvatske glumačke scene, a posebnu ulogu, i to onu prezentera, ima i Mladen Badovinac iz TBF-a. Gianni je otkrio da se na sceni osjeća “kao doma”.

–Ja sam svojevrsna poveznica Dioklecijana sa današnjim, modernim Splitom, recimo dajem jedan humoristični odmak od ozbiljne strane priče. Strašno uživam u ovom cijelom projektu, sa svima sam na ti, dolazim vesel na posao…ono, baš uživam! – rekao je Mladen, također od glave do pete transformiran u Rimljanina.

Foto: Gianna Kotroman

Kako doznajemo, snimanje se kalendarski proteže kroz dvije godine, no utrošeno je 75 snimateljskih dana, budući na opsežnu produkciju i scenografiju koju hrvatska produkcija nije mogla izvesti u kraćem roku.

Potrebno je vjerno izgraditi građevine toga doba, opremiti scenu rekvizitima, poput nekadašnje tržnice i pomagala, posuđa…dakle, u potpunosti uprizoriti povijesne lokalitete, kao što je Rimski forum i pločnike.

Foto: Gianna Kotroman

No, uz realističnu scenografiju, apsolutno je zadivljujuća i kostimografija, a sva odjeća šivana je po narudžbi, objasnila je Ana Kala Kovačević koja je zajedno sa Željkom Franulović radila na tom dijelu projekta.

– Svi kostimi, sve cipele, svi dodaci – sve se posebno radilo za ovaj projekt. Bilo je teško naći prirodne tkanine, no uspjeli smo pronaći zamjene ali da izgleda vjerodostojno. Period cara Dioklecijana je kasna antika i tada su se događale velike promjene u odijevanju. Recimo, pod utjecajem Germana u modu ulaze hlače, koje do tada Rimljani nisu nosili, zatim razlika u staležima bila je vidljiva u odijevanju, pa su recimo Patriciji kao pripadnici visokog staleža imali ukrasne trakice na odjeći s čime smo početno imali problem, jer kod nas nismo imali gdje nabaviti. Također, iscrtavali smo i izrađivali vojničke odore u dvije boje s dvije oznake, kako bi se razlikovala vojska cara Karina i cara Dioklecijana. Nama je najdraži dio projekta, u biti, istraživački dio. I tu smo zaista puno radili na detaljima, upravo zbog tog perioda promjena, i kacige su poprimale drugačiji izgled, tako da je taj dio posla bio zanimljiv, težak i izazovan – ispričala je Kovačević, a kako je nadalje objasnila, jednako je zahtjevno izrađivati muški i ženski kostim toga doba, što zbog modnih noviteta poput rukava na tunikama, što zbog puno detalja koji su tada bili “in”.

Raskošna moda antike bila je zahtjevna za kostimografkinje/Foto: Gianna Kotroman

Osim ekskluzivnih fotografija sa scene, dobili smo i malu ekskluzivu oko izlaska filma i serije iz radne u finalnu verziju.

– Krajem godine sve bi trebalo biti odrađeno, a kad se film i serijal finaliziraju, najprije će se film predstaviti na festivalima, zatim u kinima, dok će televizijska publika seriju na malim ekranima dočekati iduće godine na jesen – najavio je redatelj Božidar Domagoj Burić, koji stoji iza jednog od do sada najvećih projekata Hrvatske radio televizije.

FOTO galerija:

Glumci Jerko Maričić i Dragan Despot na setu

Mali statisti vrijeme između snimanja scena krate igrajući društvene igre

Mladen Badovinac i Gianna Kotroman

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca

Objavljeno

prije 3 tjedna

20. lipnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise slijedila je Tijelovska procesija gradskim ulicama prema župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca gdje je bio i svečani završetak.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Blagdan Tijelova je blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tevenovela s turopoljskim snagama! Filip i Gianna zajedno u sceni vjenčanja

Goričke glumačke snage – poznati kazališni, televizijski i filmski glumac i televizijski voditelj Filip Detelić rodom iz Buševca i gorička radijska voditeljica City radija i glumica Gianna Kotroman, snimili zajedničku scenu u popularnoj seriji Nove TV ‘”U dobru i zlu”.

Objavljeno

prije 1 mjesec

7. lipnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Naša Gianna Kotroman, koja vas radnim danom budi u programu City radija Velika Gorica, našla se u novoj TV ulozi. Ovoga puta ulozi matičarke.

Pridružila se velikom setu na snimanju hrvatske serije, koja svake večeri gledatelje “priljubi” uz male ekrane.

Odglumila je dio scene vjenčanja koju su gledatelji s nestrpljenjem i napetošću iščekivali jer se do zadnjeg trenutka nije znalo hoće li Toma Benčić (Filip) oženiti Niku Sriću, svoju ljubav u seriji “U dobru i zlu”, koja je nedavno prikazana na Novoj TV, a gledatelji su u utorak mogli pogledati posljednju epizodu ove serije prije ljetne stanke.

– Snimanje je bilo interesantno i izazovno sa puno glumaca i statista tzv. masovka. Da bi scena nakon ton/kamera/akcija bila snimljena, osim teksta i uživljavanja u ulogu, treba znati svoju poziciju ispred kamera, naučiti tekst svih koji glume, budući da nema ubacivanja “preko reda ” i na kraju odraditi posao najbolje moguće – opisala je Gianna.

Očito joj ova uloga leži, budući da je već jednom utjelovila matičarku.

–U “Larinom izboru” vjenčala sam Dinka i Lejlu a glumila sam i serijama “Ljubav u zaleđu”, “Kumovi”, “Sjene prošlosti”, “Blago nama”, a u seriji “Drugo ime ljubavi” pojavila sam se u ulozi medicinske sestre Mirjana Šikić, gdje sam morala savladati naglasak. Svaka uloga nosi svoje, nova ekipa, tekst, drugačiji karakter u koji se moraš uživiti, ali bez obriza na to, snimanje na setu je vrlo interesantno i dinamično, malo remek djelo u nastajanju – dodala je.

Spomenimo kako je upravo ulogom medicinske sestre Mirjane Šikić bila dio glumačke ekipe koja je osvojila nagradu za najbolju regionalnu seriju.

Kaže da se i dalje veseli novim projektima i novim ulogama, jer je to neprocjenjivo iskustvo, a mi se pitamo, nakon matičarke i medicinske sestre, u koju će sljedeću ulogu uskočiti?

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Održan međunarodni Oldtimer susret u Velikoj Gorici

Objavljeno

prije 1 mjesec

31. svibnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Međunarodni Oldtimer susret u organizaciji Hrvatske kulturne Zajednice Mainz (Njemačka), Wheels for Europe i Oldtimer kluba Turopolje održan je danas (subota, 31.05.2025.) u Velikoj Gorici na prostoru kod Muzeja Turopolja.