Ivan Mišerić  Pevi (79), autor monografija ‘NK Radnik od 1945 – 2009. godine’ i ‘Pleso – zapisi za povijest’, te knjige o Spomen parku 153. velikogoričke brigade, a brojnim sugrađanima poznat i kao dugogodišnji sportski dužnosnik i predsjednik goričkog NK Radnika, otkrio nam je neke od detalja najnovijeg istraživanja, koje ga je potaknulo na inicijativu vrijednu pažnje.

Priča je to koja otkriva strašna stradavanja pojedinih naših sugrađani tijekom nacističkih i ustaških progona za vrijeme Drugog svjetskog rata, a krenuo je na poticaj upravo čitateljice njegove monografije o Plesu, gdje je spomenut i taj dio povijesti ove gradske četvrti. Nakon svega što je otkrio, odlučio se i na korak više, pa je putem Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Velike Gorice i Općine Orle (UABA), koja se složila s tim prijedlogom, gradskoj upravi u listopadu prošle godine upućen Idejni projekt za ugradnju prvih Kamena spoticanja na goričkom području, preciznije u Plesu. 

Foto: Ivan Mišerić Pevi, inicijator postavljanja spomen obilježja Kamen spoticanja Plešanima koji su stradali u logoru Jasenovac/G.Kiš, Cityportal.hr

Za one koji još s time nisu upoznati, Stolpersteine (Kamen spoticanja) je doista poseban projekt njemačkog umjetnika Guntera Demniga, u znak sjećanja na sve žrtve fašizma. Radi se o betonskoj kocki, dimenzije 10 x 10 x 10 cm, na čijoj je gornjoj strani pričvršćena mesingana ploča s imenom i osnovnim podacima žrtve, kao i razlogom zašto je žrtva zlostavljana ili ubijena, a ugrađuje se na području gdje je osoba živjela, radila ili se školovala.

Nakon što smo se našli s našim poznatim gradskim kroničarom, te vrsnim istraživačem arhivskih zapisa, koji nam je pokazao silnu dokumentaciju koje je prikupio o Plešanima koji su ubijenu u ustaškom logoru Jasenovac, te ispričao sve o susretima s njihovim nasljednicima, povjesničarima, stručnjacima Spomen područja Jasenovac, imamo samo jedan zaključak – Mišerić je to doista stručno i temeljito napravio.

Foto: Ivan Mišerić Pevi je temeljito istražio stradanja Plešana u logoru Jasenovac za pripremu Inicijative za postavljanje Kamena spoticanja/G.Kiš, Cityportal.hr

I dok se čeka odgovor gradske uprave o ovoj inicijativi, ispričao nam je neke detalje priče svojih stradalih sugrađana, koja ima takvih obrata da u nekim trenucima podsjeća na filmski scenarij.

– Ta spomen obilježja bila bi postavljena u sjećanje na naše Plešane koji su ubijeni u ustaškom logoru Jasenovac. Jedna je u spomen na 13 članova romske obitelji Nikolić, a jedan za Miju Čužića, antifašistu i borca za radničko-seljačka prava. A cijela je priča krenula na poticaj jedne čitateljice moje monografije o Plesu, gdje sam spomenuo i njihova stradanja, te je predložila da pokrenem postavljanje Kamena spoticanja – ispričao nam je na početku razgovora Mišerić.

– Čitava romska obitelj Nikolić je 1942.godine deportirana u logor Jasenovac i gotovo svi su pobijeni. Tu je bilo sedmero djece mlađe od 15 godina, najmlađi je bio Mijo, imao 6 godina. Ipak, dvojica su uspjela pobjeći iz Jasenovca, što je raritet. To su Janko Nikolić, legendarni Cigan Janko i Stjepan-Štefek Nikolić, njih dvojica su se jedini uspjeli spasiti od te čitave obitelji čijih je 13 članova ubijeno – priča.

Rođeni Plešanin Mijo Čužić (1903.godište) prije deportacije u konc-logor prošao je pravu torturu.

– Uhićen je 29.siječnja 1943.godine, pa smješten u zatvor u Velikoj Gorici, gdje je strašno pretučen, pa je prebačen u bolnicu Rebro, gdje je bio 20 dana. Vraćaju ga u Goricu, pa ubrzo u zatvor na Savskoj cesti u Zagrebu, a 8.travnja iste godine deportiran je u logor Stara Gradiška, pa u Jasenovac, gdje je u veljači 1945.godine ubijen – priča nam Mišerić.

Posebno je zanimljiva priča o dvojici članova tragično stradale obitelji Nikolić, koji su se uspjeli spasiti iz logora smrti.

– Janko i Štefek su uspjeli devetog dana pobjeći iz logora Jasenovac iskoristivši nepažnju čuvara. Skrivali su se posvuda po okolnim selima, a jedna od stanica im je, interesantno, bila i štala u dvorištu naše obiteljske kuće, tamo su bili tri dana i noći i moj otac, Stjepan, ih je hranio dok nisu prebačeni u Mičevec – ispričao nam je naš sugovornik neke detalje koje je otkrio tijekom istraživanja. Napominje i kako je preživjeli Stjepan Nikolić kasnije bio i svjedok na suđenju jednom od najvećih ratnih zločinaca ovih prostora, ustaškom ministru, Andriji Artukoviću.

Foto: Ivan Mišerić Pevi s dijelom dokumentacije/G.Kiš, Cityportal.hr

Obzirom kako se ova spomen obilježja postavljaju na mjesta gdje su stradalnici živjeli, tako je i prijedlog lokacije za prve goričke – park Pleso, zapadno od spomenika Probijeni obruč (autor ak. kipar Marijan Burger) i spomenika poginulim braniteljima u Domovinskom ratu.

– Ta dva Kamena spoticanja samo će zamijeniti nekoliko kamenih kocki na već postojećoj stazi oko spomenika, pa tu nisu potrebni nikakvi zahtjevniji građevinski radovi, malih su dimenzija, a sveukupna investicija s uređenjem prostora je oko tisuću eura – kaže nam Mišerić.

Foto: Idejni projekt spomen-obilježja Kamen spoticanja na Plesu

Ujedno dodaje kako se zahvat uklapa u postojeći urbanistički plan naselja Pleso.

– Očekujem potporu i razumijevanje naše gradske uprave na realizaciji ovog značajnog projekta, koji se ostvaruje i uz podršku, te u suradnji s Centrom za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust iz Zagreba – završno poručuje naš sugovornik, Ivan Mišerić Pevi.

Uz molbu gradskoj upravi u listopadu 2023., upućen je i Zahtjev za izdavanjem dozvole za ugradnju spomen obilježja, uz svu popratnu dokumentaciju, resornom Odjelu za komunalne djelatnosti i promet.

Kamen spoticanja izrađuju se isključivo ručno, jer po zamisli Demniga, mašinska industrijska izrada podsjeća na sistematsko ubijanje ljudi u konc-logorima, pa bi i ovi gorički bili njegov autorski rad. Idejni projekt rad je Arhitekture Leder, a naručitelj je UABA Grada V.Gorice i Općine Orle.

Inače, prvi Kamen spoticanja postavljen je u Austriji 1997.godine, a do danas ih je diljem Europe postavljeno oko 90.000. Dodajmo za kraj i kako bi Velika Gorica postavljanjem Kamena spoticanja postala jedinstvena u Hrvatskoj, jer na istom mjestu bi se našli spomenici poginulim braniteljima iz Domovinskog rata, borcima iz Drugog svjetskog rata i žrtvama nacističkog progona.

Naslovnica i fotografije u članku: G.Kiš, Cityportal

Arhivske fotografije u članku iz monografije ‘Pleso – zapisi za povijest’ (2020.)