Blagdan Sv. Ane i Dan Velike Mlake proslavili su njeni mještani jučer (subota, 26.07.2025.) u velikom broju na prostoru ŠRC Jure Mihalj – Đuro.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Poziv Vijeće Mjesnog odbora Velika Mlaka njenim žiteljima da se okupe u što većem broju animirao je mnoge da dođu u Športsko rekreacijski centar na veselo i ugodno druženje. Ideja da se u feštu uklope i utakmice Malonogometne lige VG Sjever pokazala se kao odlična, jer je početak fešte bio planiran za 18:30 sati kada je i započela prva (od pet) utakmica.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon odigrane utakmice ekipe se nisu razilazile nego su nalazile slobodne stolove i klupe te počinjale feštati. Među brojnim posjetiteljima bila su skoro sva poznata lica iz Velike Mlake, koja imaju (ili su imala) veću ili nešto manju ulogu u kulturnom, sportskom i društvenom životu Grada Velike Gorice.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Tamburaški sastav ”Trešnja” bio je zaslužan za odlično raspoloženje posjetitelja.

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 26.07.2025. Dan Velike Mlake i blagdan Svete Ane. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prema popisu, na proslavi (pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice)  sudjelovali su predstavnici udruga i društava: KUD Velika Mlaka, Udruga umirovljenika Velika Mlaka, Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara, Lovačko društvo Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, Sučija Velika Mlaka (članovi Turopoljskog banderija), Klub Josip Zidar i URV 2.gardijske brigade Gromovi, NK Velika Mlaka, Udruga žena Kozjača.

Galerija fotografija

U povodu 30. obljetnice osnutka Općine Orle i blagdana svetog Bartola, njezina zaštitnika, u nedjelju 24. kolovoza 2025. održat će se Bartolovska biciklijada pod geslom „Biciklima i pješice uz rijeku Savu“. S početkom u 10 sati ispred zgrade Općine Orle, događaj okuplja ljubitelje prirode, rekreacije i lokalne baštine na pješačkim i biciklističkim rutama uz samu obalu Save. U organizaciji Općine Orle, Turističke zajednice Zagrebačke županije i TZ područja Posavine i Prigorja, sudionike očekuje dan ispunjen kretanjem, druženjem i otkrivanjem kulturno-prirodnih ljepota Posavine.

Program počinje u 10 sati, a sudionici mogu birati između četiri biciklističke rute i jedne pješačke, koje sve vode kroz slikovite krajolike, preko makadama i poljskih putova, pa sve do kapela, konjičkih centara i vožnje skelom preko Save. Svi putevi, simbolično i doslovno, vode natrag prema Orlu, gdje ih čeka besplatan ručak, zabava i glazbeni program.

Za one koji žele mirniji tempo, tu je pješačka kružna ruta od 12 kilometara, s odmorom u Društvenom domu Bukevje. Obitelji s djecom mogu se odlučiti za obiteljsku biciklističku rutu, također dužine 12 kilometara, s posjetom Konjičkom centru Miklin i povratkom skelom iz Oborova. Za rekreativce spremne na izazov tu je 26 kilometara duga ruta, dok će iskusni biciklisti s cestovnim biciklima testirati svoje granice na sportskoj ruti dugoj 47 kilometara, sve uz prosječnu brzinu od 20 km/h.

Kotizacija iznosi 10 eura za odrasle, odnosno 5 eura za djecu do 16 godina. Broj mjesta je ograničen, a prijava se potvrđuje uplatom po ponudi, a link za prijavu je dostupan ovdje. Bicikl, oprema ili štapovi za hodanje mogu se unajmiti, a sudionici manifestacije dužni su poštovati prometna pravila i potpisati izjavu o odgovornosti.

Nakon sportsko-rekreativnog dijela, slijedi glazbeni party s DJ-em, napuhanci za djecu, igre, smotra KUD-ova i živahna atmosfera do večeri.

Foto: Ivica Premrl/FB

Hrvatska je u petak Europskoj komisiji podnijela svoj sedmi zahtjev za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), u vrijednosti od čak 1,07 milijardi eura, piše Tportal. Riječ je o dosad najvećem pojedinačnom zahtjevu iz europskog proračuna koji je Hrvatska uputila od ulaska u Europsku uniju, a temelji se na ispunjenju svih 53 reformska i investicijska cilja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Vlada ističe kako ovim zahtjevom Hrvatska još jednom potvrđuje svoju poziciju među predvodnicima EU-a u provedbi plana oporavka, rame uz rame s Italijom i Portugalom, jedine tri članice koje su do sada dosegle fazu sedmog zahtjeva za plaćanje.

Temelj zahtjeva su brojne strateške reforme i investicije. Među njima se ističu ulaganja u obnovljive izvore energije s dodatnih 1.500 MW kapaciteta, nadogradnja visokonaponskih mreža, komercijalizacija inovacija, podrška poduzetnicima te istraživanje geotermalnog potencijala. Digitalna transformacija također zauzima značajno mjesto, od modernizacije sustava eSpis i digitalizacije podataka o socijalnim naknadama do uspostave centraliziranih elektroničkih usluga i interoperabilnosti sustava.

Na popisu je i jačanje kapaciteta za pružanje socijalnih usluga u zajednici, kao i razvoj sustava upravljanja cestovnim prometom, što pokazuje širu sliku ulaganja, ne samo u infrastrukturu, već i u ljude i sustave koji ih povezuju.

Od početka korištenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska je već primila 4,5 milijardi eura. Ključni fokus ulaganja ostaje na zelenoj i digitalnoj tranziciji, energetskoj sigurnosti, obnovi zgrada, obrazovanju, zdravstvu, tržištu rada te demografiji i socijalnoj uključenosti.

“Ima neka tajna veza…” tekst je koji je još tamo sredinom sedamdesetih u Sarajevu smislio Goran Bregović, a pjevao njegov čuveni sarajevski bend Bijelo dugme. “Ima neka tajna veza…” pjeva se i tijekom ovog prijelaznog roka u istom tom Sarajevu, gotovo pet desetljeća poslije, ali ovoga puta to se ne odnosi na sidro koje lađu čuva nego na FK Sarajevo i NK Goricu.

Ulogu idejnog kreatora ove nogometne verzije čuvene pjesme preuzeo je Zoran Zekić, samo nešto manje šarmantan od Brege u najboljim danima, trenutačno trener Sarajeva. Klub s Koševa ima ambiciju, na stadionu Asim Ferhatović Hase žele vratiti titulu u svoje vitrine, a na tom putu vjeruju u doprinos nekolicine igrača Gorice.

Ako se manemo romantike s dozom dramatike, vjerojatno je točno da tu nema nikakve tajne veze, nego prije svega logike. Zoran Zekić mogao je u svim mogućim medijima vidjeti popis igrača koji žele napustiti Goricu, kao i onih koje Gorica više ne želi zadržati, i sasvim je logično da je u tom društvu vidio cijeli niz potencijalnih pojačanja. Nije poznato je li možda poželio još nekoga s te liste, nije ni to nemoguće, ali brojka se zasad zaustavila na trojici igrača.

Počelo je s Ivanom Banićem, koji je dugo čekao povratnu informaciju s Poljuda, a kad je nije dočekao, okrenuo se drugim opcijama. FK Sarajevo pokazalo se kao najbolja moguća u tom trenutku.

– U Gorici sam se afirmirao na prvoligaškoj sceni i proživio toliko lijepih trenutaka, ali nakon više od pet godina odlučio sam potražiti novi izazov. Gorica je nudila novi trogodišnji ugovor, ali nismo se dogovorili. Znao sam da odlazim iz kluba i prije kraja prvenstva, a na kraju sam odabrao Sarajevo. Privukla me njihova odlučnost da me dovedu. Od Uprave kluba do trenera Zekića, svi su iskazali veliku želju za mojim dolaskom na Koševo, a kad je tako, odmah čovjek dobije sigurnost da je povukao pravi potez – kazao je Banić.

Odmah se Bane i priključio pripremama novoga kluba, na koje je ubrzo stigao i njegov lanjski suigrač iz Gorice. Slavko Bralić prvo se vratio u Celje, iz kojeg je došao na posudbu odraditi svoj drugi gorički mandat, a zatim je i on prihvatio poziv Sarajeva. Međutim, na tome nije i stalo, jer koji dan kasnije društvo s Koševa priključio se i Agon Elezi, još jedan igrač koji je u Gorici bio na posudbi, i to iz njemačkog Bochuma. U našem klubu nisu ga zadržali, u Sarajevu su u tome prepoznali priliku…

I kompletirali gorički trojac u svojim redovima. Banić, Bralić i Elezi dio su značajnih promjena u rosteru Sarajeva, jer novi igrači Zekićeve momčadi su i dojučerašnji dokapetan Dinama Stefan Ristovski, kao i hrvatski napadač Mihael Mlinarić te Grigore Turda (FC Buzau), Ljubomir Pejović (Mladost Donja Gorica) i Rafail Mamas (AEL Limassol), a navodno dolazi i desni bek talijanskog Coma Peter Kovačik.

Zeka ide jako, vjerujući da je “berba” u Turopolju kvalitetan dio ovog prijelaznog roka. Sudeći prema debiju, pobjedi 2-1 u kvalifikacijama Konferencijske lige protiv rumunjske Craiove, čini se da će tako i biti…

Hrvatska ulazi u novu fazu razvoja strukovnog obrazovanja. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano je potpisan ugovor vrijedan 60 milijuna eura za projekt „Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu“. Ugovor su potpisali ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar gospodarstva Ante Šušnjar te ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić.

Ovim projektom nastoji se približiti učenike stvarnim radnim uvjetima i time ojačati njihovu zapošljivost. Od ukupnog iznosa, čak 56 milijuna eura bit će izravno usmjereno na poticanje poslodavaca da otvore vrata naučnicima, dok će preostalih 4 milijuna biti utrošeno na razvoj kurikuluma, dodatno osposobljavanje mentora i nastavnika te promociju naukovanja među mladima.

Ministar Fuchs je naglasio da se strukovno obrazovanje u Hrvatskoj sustavno reformira još od 2017. godine. U tom je razdoblju razvijeno preko 140 novih kurikuluma i više od 100 standarda zanimanja i kvalifikacija. Kroz 25 regionalnih centara kompetentnosti, u koje je do sada uloženo više od 260 milijuna eura, modernizirane su škole i praktikumi, a edukaciju je prošlo preko 3000 nastavnika i više od 11.000 učenika.

„Znamo da je za stvarnu konkurentnost naših mladih na tržištu rada ključno upravo učenje temeljeno na radu. Zato je ovaj projekt Ministarstva gospodarstva, u partnerstvu s Hrvatskom obrtničkom komorom, iznimno važan“, poručio je Fuchs.

S potpisom ovog ugovora Hrvatska jasno pokazuje smjer kojim želi ići, a to je stvaranje obrazovnog sustava koji ne proizvodi nezaposlene, već kompetentne i spremne radnike. Ulaganjem u suradnju između škola i gospodarstva otvara se prostor za nova radna mjesta, snažniju obrtničku bazu i dugoročno jačanje domaće ekonomije.