Povežite se s nama

Gospodarstvo

Povijesna fešta u Hrvatskoj: Svečano otvoren Pelješki most!

‘Ostvarili smo državni, strateški i svehrvatski projekt. Ovo je projekt ponosa, zato što smo dio generacije koja je spojila hrvatski teritorij’, rekao je premijer Andrej Plenković.

Objavljeno

na

peljeski most krila oluje

Spektakularnim vatrometom završila je svečanost otvorenja Pelješkog mosta, koji će za promet biti otvoren između ponoći i tri sata ujutro.

Pelješki most premošćuje Malostonski zaljev, između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu, i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more. Europska komisija u lipnju 2017. odobrila je Hrvatskoj 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za izgradnju mosta. peljeski most iz zraka

26.07.2022., Pelješac, Komarna – Pelješki most Photo: Igor Kralj/PIXSELLPreletom Krila oluje iznad osvijetljenog Pelješkog mosta, započelo je svečano otvorenje mosta, koji je najveći pojedinačni graditeljski pothvat od samostalnosti do danas, a ujedno i najveći hrvatski infrastrukturni projekt financiran iz EU fondova.

– Ovo je povijesni dan za Hrvatsku, obuzimaju me osjećaji radosti, ponosa i zahvalnosti. Ostvarili smo državni, strateški i svehrvatski projekt. Ovo je projekt ponosa, zato što smo dio generacije koja je spojila hrvatski teritorij. To je potez u ravni onih ključnih trenutaka koje su nam priuštili hrvatski branitelji kada se stvara hrvatska sloboda. Ovaj projekt realizirali smo skladno. U pogledu volje, u pogledu projekta, u pogledu korištenja članstva EU na najbolji mogući način – rekao je premijer Andrej Plenković.

peljeski most zastava

26.07.2022., Komarna – Sluzbeno otvorenje Peljeskog mosta. Kumpanija/Kumpanjija s Korcule. Photo: Miroslav Lelas/PIXSELL

Most, čija je cjelokupna čelično-betonska konstrukcija ispod i iznad vode zajedno teška kao 30 Eiffelovih tornjeva, ukupne duljine 2404 metra, konačno su prometno povezani jug s ostatkom države.

Program svečanog otvaranje odvijao se na odmaralištu Komarna, a Rimac Nevera koju je vozio glavni inženjer, Matija Renić, i bolid kojim je upravljao proslavljeni automobilistički as, Niko Pulić, nakon završetka svečanosti susreli su se na sredini mosta.

peljeski most rimac pulic

26.07.2022., Komarna – Rimčeva Nevera i Matija Renić, razvojni inženjer za Neveru i automobilistička legenda Niko Pulić. Photo: Miroslav Lelas/PIXSELL

peljeski most utrka lada

26.07.2022.,Komarna – Revijalna utrka neretvanskih lađa u sklopu svečanosti otvorenja Pelješkog mosta Photo: Ivo Čagalj/PIXSELL

Tijekom dana je s druge strane mosta, u Brijesti na Pelješcu, trajao bogati program, od budnice orkestara iz Dubrovačko-neretvanske županije, utrke trkača svih generacija, kao i lađara ispod mosta, nastupa klapa, KUD-ova i drugih. Također je s te strane most bio otvoren za sve građane i posjetitelje koji su njime htjeli prošetati.

peljeski most pjesaci

26.07.2022.,Komarna – Atmosfera na Pelješkom mostu. U 10 sati Pelješki most otvorio se za pješake, do prvih pilona mosta Photo: Miroslav Lelas/PIXSELL

peljeski most vukovarac

26.07.2022., Komarna – Vukovarac Stjepan Draganić prvi je biciklom napravio vožnju po Pelješkom mostu
Photo: Miroslav Lelas/PIXSELL

 

Politika

Kad stiže penzija, a kad energetski dodatak za 689.000 umirovljenika?

Isplata jednokratnog dodatka za najugroženije umirovljenike iznosi od 400 do 1.200 kuna, ovisno o visini mirovine.

Objavljeno

na

Objavio/la

umirovljenici1

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje stiže obavijest kako će u petak, 7. listopada, početi isplata mirovina za rujan 2022. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama.

No, za oko 689.000 umirovljenika tijekom ovog mjeseca slijedi još jedna isplata – jednokratnog energetskog dodatka, što je jedna od mjera iz Vladinog paketa protiv inflacije.

umirovljenici

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Dodatak će se isplatiti u četiri platna razreda. Tako umirovljenici s mirovinama do 1.850 kuna trebaju dobiti 1.200 kuna energetskog dodatka, oni s mirovinama do 2.350 kuna dobit će 900 kuna, za one s mirovinom do 3.350 kuna dodatak iznosi 600 kuna, a 400 kuna će dobiti umirovljenici čije mirovine iznose najviše 4.360 kuna.

Dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na info telefonima Zavoda 01/ 4595 011 i 01/ 4595 022, te na internetskoj stranici HZMO-a.

Nastavite čitati

Vijesti

Hrana nije otpad: U Hrvatskoj godišnje na otpadu završi 286 tisuća tona hrane

Izložbom učeničkih radova na temu “Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati” u Velikoj Gorici jučer je obilježen Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrana nije otpad2

Izložbom učeničkih radova na temu “Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati” u Velikoj Gorici jučer je obilježen Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane. U naš grad tim povodom je stigla i ministrica Marija Vučković koja je otvorila samu izložbu, a posjetila je i učenike prvih razreda u OŠ Eugena Kumičića gdje im je podijelila tematske slikovnice. Prvašići su nakon toga poslušali i odradili edukativnu radionicu na temu otpada hrane.

– U Republici Hrvatskoj godišnje na otpadu završi 286 tisuća tona hrane, pri čemu se hrana baca u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pa do kućanstava – istaknula je Vučković te pozvala sve na pojedinačnu odgovornost, zajedničko djelovanje i razmjenu znanja i iskustava, a sve kako bismo ostvarili ciljeve UN-ove Agende za održivi razvoj i do 2030. godine upola smanjiti otpad od hrane na razini maloprodaje i potrošača te smanjiti gubitke hrane duž cijelog prehrambenog lanca.

hrana nije otpad

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Cijeli projekt edukativne izložbe i izrade i podjele tematskih slikovnica je dio edukativne kampanje na temu sprječavanja bacanja hrane i doniranja hrane, koja se financira europskim sredstvima ukupne vrijednosti od 32 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna kuna izdvojeno za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane.

Očekuje se da će banke hrane početi sa radom najkasnije početkom 2024. godine, a u planu je i osnivanje Savjeta koji će pratiti i dalje unaprjeđivati njihov rad. Do kraja godine trebao bi biti usvojen novi plan za otpad od hrane za iduće šestogodišnje razdoblje,  podjelit će se i ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane te sklapanje dobrovoljnog sporazuma o sprječavanju otpada od hrane sa subjektima u poslovanju s hranom, udrugama civilnog društva, znanstvenom zajednicom i ostalim zainteresiranim dionicima.

Hrana nije otpad1

Foto: Ministarstvo poljoprivrede

Inače, u Hrvatskoj se godišnje donira oko 1.700 tona hrane, a iz Ministarstva ističu kako su te količine od 2016. godine u porastu od kada se prate podaci.

Nastavite čitati

Politika

Grad uvodi reda: Gradnja uz više zelenila i ukidanje iznimaka koje su postale pravilo

Izmjenama Urbanističkog plana uređenja Velike Gorice želi se stati na kraj praksi u kojoj se zbog iskorištavanja iznimaka više ne projektira u skladu s odredbama, već isključivo u skladu s iznimkama.

Objavljeno

na

Objavio/la

zgrada velika gorica

Na nadolazećoj sjednici Gradskog vijeća, koja je zakazana za četvrtak, pred vijećnicima će se naći prijedlog Ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica (UPU VG), a kako bi se promijenila politika građenja u našem grad.

– Puno se gradi u Velikoj Gorici posljednjih godina, što je svakako pozitivno za razvoj i demografsku sliku grada, ali smo suočeni i s pretjeranom izgradnjom na pojedinim lokacijama uz premalo zelenila. Stoga pokrećemo Ciljane izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica s ciljem povećanja postotka obveznih zelenih površina, koje moraju biti sastavni dio svake građevne čestice i sprečavanja preizgrađenosti – najavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Kako doznajemo, želi se stati na kraj praksi gdje se zbog iskorištavanja iznimaka, više ne projektira u skladu s odredbama već isključivo u skladu s iznimkama. Stoga su, osim povećanja postotka zelenila, daljnji razlozi izrade i donošenja Ciljanih izmjena i dopuna UPU VG i revidiranje svih iznimaka za gradnju navedenih unutar Odredbi za provođenje, pa se predlaže:

– ukinuti odredbe da građevna čestica može biti manja od propisane za određenu namjenu i pojedinu urbanu zonu

– ukinuti odredbe da koeficijent izgrađenosti može biti u nekim slučajevima veći od maksimalno  određenog

– ukinuti iznimke prilikom utvrđivanja  udaljenosti od susjednih međa, udaljenosti do susjednih zgrada kao i udaljenosti od regulacijskog pravca – znači navedene udaljenosti ni u kojem slučaju neće moći biti manje od minimalno određenih.

zgrada velika gorica1

 

Naslovna fotografija: Željko Hladika/Pixsell

Nastavite čitati

HOTNEWS

Troškove početkom jeseni lakše je „izgurati“ uz otkup zlata

Tisuće zadovoljnih klijenata prepoznalo je otkup zlata kao pametan način dolaska do potrebne gotovine

Objavljeno

na

Objavio/la

Ljeto je došlo i prošlo, a jesen je pred vratima. Mnogi su ovog ljeta potrošili i više od realnih mogućnosti pobjegavši na more, na odmor od svakodnevnih briga. No sada su se, povratkom u realnost našli pred financijskim izazovima koje donosi jesen. To osobito osjećaju oni koji imaju djecu školske dobi. Trebalo je kupiti novu školsku torbu, pribor i bilježnice, tenisice, odjeću. Vanškolske aktivnosti također opterećuju obiteljske budžete, a tu su i povećani troškovi ogrjeva, struje, plina…

Kako sve to podmiriti ako su novci isparili u ljetnim radostima? Postoji više načina dolaska do gotovine, a nerijetko ljudi zaborave  na korist koju mogu imati od svog starog zlata. Neki čak zaboravljaju i da posjeduju vrijedne zlatne predmete koji negdje u zakutcima njihovih domova skupljaju prašinu…

Često se radi o starom nakitu koji se ne koristi odnosno zlatnim predmetima koji nemaju uporabnu funkciju. Demodirano prstenje koje nitko ne želi nositi, naslijeđene ogrlice, naušnice bez svog para.. Na tavanima i u podrumima često se nalaze i zlatnici, davno dobiveni dukati, čak i zubno zlato. Takvi predmeti imaju značajnu vrijednost jer je cijena zlata visoka.

auro domus poslovnica velika gorica 1

Ukoliko vam je potrebna gotovina, tu visoku vrijednost zlata najbolje je iskoristiti uz uslugu otkupa zlata. Ovaj brz i  jednostavan način dolaska do gotovine u Hrvatskoj omogućuje Auro Domus –  najveća hrvatska tvrtka specijalizirana za trgovinu plemenitim metalima. Ova tvrtka s poslovnicama u Velikoj Gorici ali i diljem zemlje zlato otkupljuje na diskretan način uz profesionalnu uslugu. Proces otkupa je jednostavan – dovoljno je svoje staro ili „lom” zlato donijeti u jednu od poslovnica gdje mu se odredi kvaliteta i masa te procijeni vrijednost. Kada se klijenti slože s ponuđenom cijenom, novac im se isplaćuje odmah, na licu mjesta. Stoga i Goričani iz poslovnice Auro Domusa izlaze poprilično podebljanog novčanika.

Tisuće zadovoljnih klijenata prepoznalo je otkup zlata kao pametan način dolaska do potrebne gotovine. To može biti prilika i vama da u jesen zakoračite bez financijskih problema.

Dođite na besplatnu procjenu u poslovnicu Auro Domusa u Velikoj Gorici, na adresu Zagrebačka 15. Radno vrijeme poslovnice provjerite na web stranicama Auro Domusa, a dodatne informacije možete doznati i na besplatnom broju telefona 0800 73 72.

 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poljoprivrednici prijavite se za gradske potpore

Natječaj je raspisan za umjetno osjemenjivanje krava i junica te uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja..

Objavljeno

na

Objavio/la

Turopoljska svinja POT

Grad Velika Gorica raspisao je natječaj za dodjelu potpora poljoprivrednim gospodarstvima za umjetno osjemenjivanje krava i junica te uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (turopoljska svinja i hrvatski posavac).

Potpora za umjetno osjemenjivanje odobrava se u visini do 100% iznosa troškova, a najviše do 10 tisuća kuna godišnje po korisniku. Natječaj traje do 15.prosinca ili utroška sredstava.

Potpora za unapređenje i očuvanje genetskog potencijala u stočarstvu odnosi se na uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, a iznosi 500 kuna po grlu konja i isto toliko po grlu svinje.

Za turopoljsku svinju potpora po korisniku iznosi najviše do 30 tisuća kuna, za hrvatskog posavca do 5 tisuća kuna. Natječaj je otvoren do kraja rujna.

Sve informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Velike Gorice, soba 407/IV ili na tel. 6269-947. Više pročitajte ovdje. 

Foto:Ilustracija/POT

 

Nastavite čitati

Reporter 419 - 22.09.2022.

Facebook

Izdvojeno