ktc
Povežite se s nama

Moja županija

‘Posljedice potresa, ali i koronakriza, zahtijevaju zajednički rad Županije i Vlade RH’

Sada više nego ikada potrebna nam je sinergija županijske i nacionalne razine vlasti kako bismo što prije krenuli u obnovu, izgradnju i revitalizaciju, kaže Željko Turk, nositelj liste HDZ-a za Skupštinu Zagrebačke županije

Objavljeno

na

Sa Željkom Turkom, predsjednikom Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije i nositeljem liste HDZ-a za Skupštinu Zagrebačke županije, razgovarali smo o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti naše županije.

Na predstojećim lokalnim izborima Hrvatska demokratska zajednica u Zagrebačkoj županiji daje podršku sadašnjem županu Stjepanu Kožiću. Zašto ste se odlučili za to?

I HDZ-u i meni osobno, kao nositelju županijske liste, prioritet je razvoj svih lokalnih sredina i svih gradova na području naše županije. Želimo svu svoju energiju fokusirati isključivo na realizaciju projekata koji će povećati kvalitetu života svih građanki i građana. Činjenica da se naši temeljni elementi razvoja županije poklapaju sa strateškim projektima koje je predstavio sadašnji župan Kožić usmjerila nas je ka suradnji i u konačnici ka odluci da kao stranka podupremo župana Stjepana Kožića. I ovom odlukom ponovno smo potvrdili da su nam primarni konkretni razvojni projekti, te građani našeg kraja.

Spominjete sinergiju programskih načela, možete li nam malo više reći o tome?

Prije svega mislim na razvoj gospodarstva županije. Pro aktivnim mjerama županijska vlast treba biti oslonac i pomoć gospodarstvenicima koji već posluju na području županije, ali isto tako treba biti i od velike konkretne pomoći svima koji žele krenuti u poduzetništvo. Drugi iznimno važan element su i brojni projekti koji za cilj imaju razvoj prometne infrastrukture kao jednog od preduvjeta povećanja kvalitete života svih stanovnika te je i preduvjet za daljnje jačanje gospodarstva. Također, spomenut ću dodatno još jedan set programskih mjera koje su usmjerene na sustav obrazovanja te mlade. Svi zajedno moramo, želimo i hoćemo učiniti konkretne korake s ciljem ne samo povećanja kvalitete obrazovanja, u nadležnosti Županije, nego i u segmentima širenja spektra i otvaranja obrazovanja potrebama tržišta.

Potres, koji je pogodio i Zagrebačku županiju, ostavio je brojne negativne posljedice. Kako gledate na dosadašnje aktivnosti u županiji te što očekujete u budućnosti?

Nažalost, osim COVID-a koji je negativno utjecao na gospodarstvo cijele Hrvatske pa tako i Zagrebačke županije, mi smo se ovdje susreli i s potresom. Naši županijski vijećnici su zajedno sa županom Kožićem reagirali promptno. Posljedice potresa, ali i koronakriza, zahtijevaju zajednički rad kako bismo što prije krenuli u obnovu, izgradnju i revitalizaciju. Tijela županijske vlasti te Ministarstva i Uredi Vlade moraju biti jedan brzi i dobro uhodani mehanizam koji je spreman zajednički, brzo i efikasno donositi odluke koje će pomoći stanovnicima i gospodarstvenicima Zagrebačke županije.

Gospodarstvo je ključan segment za daljnji razvoj, na koja područja ćete se posebno fokusirati?

Zagrebačka županija je zasigurno jedna od najrazvijenijih regija u Republici Hrvatskoj. Kako bismo nastavili s pozitivnim trendovima, usmjerit ćemo se na razvoj i ulaganje u gospodarske zone te dovođenje investicija jer time direktno utječemo na povećanje i otvaranje radnih mjesta. Jedna od najvažnijih investicija u narednom periodu je pokretanje proizvodnje dijelova za zrakoplovne divove kao što su Airbus i Boeing. Riječ je investiciji vrijednoj 33 milijuna eura na području općine Jakovlje.

I poljoprivreda je jedna od strateških grana razvoja Zagrebačke županije koju spominjete u programu HDZ-a?

Ponosan sam što smo kao županijski vijećnici inicirali i sudjelovali u realizaciji važnih programa koji su omogućili poljoprivrednicima našeg kraja da se na kvalitetniji način predstave na tržištu te da sami određuju cijene svojih proizvoda. Izgradnja distributivnog centra vrijednog preko 26 milijuna kuna jedan je od najvažnijih preduvjeta toga. Omogućili smo poljoprivrednicima da svoje proizvode plasiraju u osnovne i srednje škole jer znamo da tamo prehrana mora biti osobito zdrava i pomno birana, ali i da imaju direktan kanal prema kupcima, putem mljekomata i siromata. Za naredno razdoblje usmjeravamo se na razvoj ekološke poljoprivrede. Cilj nam je značajno povećati broj proizvođača koji će dobiti oznaku ekoloških proizvođača. Također, posvetit ćemo se i daljnjem razvoju županijskih robnih marki na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

‘Renesansa obrazovne infrastrukture’

U sustavu obrazovanja planiraju se investicije veće od 140 milijuna kuna. Možete predstaviti o kojim je projektima riječ?

Trenutno su u tijeku energetske obnove četiriju škola. Riječ je o projektima vrijednosti nešto malo više od 62 milijuna kuna. Osim toga, još pet škola (OŠ Jakovlje, OŠ Posavski Bregi, PŠ Petrovina, zelinske SŠ Dragutina Stražimira i OŠ Dragutina Domjanića, gdje se planira i obnova sportske dvorane) ima spremnu dokumentaciju i čeka raspisivanje natječaja za energetsku obnovu. Također, vrlo brzo će se završiti i radovi na pet osnovnih škola (OŠ Pušća, OŠ Luka i OŠ Vladimira Nazora u Pisarovini gdje dograđujemo škole te OŠ Bedenica i OŠ Klinča Sela, gdje gradimo i dvorane). To je samo prvi infrastrukturni korak povećanja standarda i kvalitete obrazovnog sustava na području Zagrebačke županije. Ne smijem ovdje zaboraviti spomenuti i ubrzane sanacije svih škola koje su zabilježile štete od potresa. U naredne dvije godine obrazovna infrastruktura Zagrebačke županije doživjet će svoju renesansu na ponos svih stanovnika i žitelja.

Koje biste ključne infrastrukturne projekte izdvojili za naredno razdoblje?

Svakako je to Centar za gospodarenje otpadom „Zagreb“, rekonstrukcija, dogradnja i gradnja sustava odvodnje i pročišćivanja otpadnih voda.

‘Voda mora doći u sva kućanstva’

S ciljem da svako kućanstvo u županiji ima vodu, 2019. godine započeli smo izgradnju Regionalnog vodoopskrbnog sustava vrijednog 833 milijuna kuna. Projektom će biti osigurano čak 8 934 nova (besplatna!) kućna priključaka za 10 općina i 4 grada čija kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu.

‘Cilj je imati više medicinskih timova’

Želimo povećati broj medicinskih timova te na taj način osigurati jednaku dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite za sve stanovnike. Cilj nam je povećati broj T1 timova dok ćemo širenje upravo te mreže i financirati putem županijskih sredstava. Slijedom toga pokrenut će se i nabava dodatnih vozila za potrebe timova palijativne skrbi i patronaže. Ključ za to je kvalitetna i partnerska suradnja s Ministarstvom zdravstva te nacionalnom razinom vlasti.

Moja županija

Dođite u Samobor i upoznajte biljku koju možete vidjeti samo na dva mjesta na svijetu

Zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivosti uvrštena je na popis ugroženih vrsta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, u Samoboru će se održati digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“, posvećena jednoj od najrjeđih biljnih vrsta u Hrvatskoj.

Događanje je najavljeno za subotu, 18. travnja 2026. godine na Trgu kralja Tomislava, u vremenu od 10 do 13 sati, a organizira se u sklopu projekta „Hrvatska divlja“.

Endem ograničen na samo dvije lokacije

Samoborska gromotulja ističe se kao iznimno rijedak endem – osim na području Samobora, raste još samo na jednoj lokaciji u svijetu. U ovom kraju može se pronaći u Posebnom botaničkom rezervatu Brežuljak, gdje opstaje u specifičnim i osjetljivim uvjetima staništa.

Riječ je o niskoj zeljastoj biljci prepoznatljivoj po žutim cvjetovima, koja cvate u rano proljeće. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivosti, uvrštena je na popis ugroženih vrsta prema nacionalnim propisima i europskim direktivama.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, održavanje izložbe bit će odgođeno.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija dijeli 70.000 eura Hrvatima izvan RH

Najviši iznos koji pojedini prijavitelj može ostvariti iznosi 10.000 eura, dok se za pojedinačne projekte može dobiti između 2.000 i 7.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija raspisala je javni poziv za dodjelu donacija Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2026. godinu, za što je osigurano ukupno 70.000 eura, a rok za prijavu istječe 10. svibnja.

Riječ je o financijskoj potpori namijenjenoj neprofitnim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske i zastupaju interese Hrvata u Bosni i Hercegovini te pripadnika hrvatskih manjina i iseljeništva diljem Europe i svijeta.

Cilj poziva je očuvanje nacionalnog identiteta, jezika i kulturne baštine, kao i poticanje različitih društvenih aktivnosti unutar hrvatskih zajednica u inozemstvu. U fokusu su i projekti koji pridonose jačanju organizacijskih kapaciteta te povezivanju s Hrvatskom i Zagrebačkom županijom.

Najviši iznos koji pojedini prijavitelj može ostvariti iznosi 10.000 eura, dok se za pojedinačne projekte može dobiti između 2.000 i 7.000 eura, ovisno o vrsti potpore.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija među vodećima po broju novih doktora znanosti – evo kako stoji u odnosu na ostatak Hrvatske

Najviše doktorata i dalje dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu, a žene čine gotovo 58 % svih novih doktora znanosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tirachard Kumtanom/pexels.com

Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.

Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.

Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.

Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Županijsko natjecanje u atletici – cure iz AK Maraton VG pokupile medalje

Četiri medalje za mlade Goričanke.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na stadionu Mladost održano je županijsko natjecanje osnovnih škola u atletici, na kojem su nastupili učenici i učenice iz cijele županije, a među njima i predstavnice Atletskog kluba Maraton Velika Gorica.

Najbolji pojedinačni rezultat ostvarila je Ana Trčak, koja je osvojila 2. mjesto u disciplini vortex. Do medalje je stigla i Ema Gilja, koja je u utrci na 60 metara osvojila 3. mjesto.

Odličan nastup imala je i Tia Weihnacht, koja je također osvojila 2. mjesto u svojoj disciplini, dok je Lea Šepčić upotpunila uspješan dan kluba osvajanjem još jedne medalje.

Nadomak postolja ostala je Sara Fabečić, koja je natjecanje završila na 4. mjestu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno