‘Posljedice potresa, ali i koronakriza, zahtijevaju zajednički rad Županije i Vlade RH’
Sada više nego ikada potrebna nam je sinergija županijske i nacionalne razine vlasti kako bismo što prije krenuli u obnovu, izgradnju i revitalizaciju, kaže Željko Turk, nositelj liste HDZ-a za Skupštinu Zagrebačke županije
Sa Željkom Turkom, predsjednikom Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije i nositeljem liste HDZ-a za Skupštinu Zagrebačke županije, razgovarali smo o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti naše županije.
Na predstojećim lokalnim izborima Hrvatska demokratska zajednica u Zagrebačkoj županiji daje podršku sadašnjem županu Stjepanu Kožiću. Zašto ste se odlučili za to?
I HDZ-u i meni osobno, kao nositelju županijske liste, prioritet je razvoj svih lokalnih sredina i svih gradova na području naše županije. Želimo svu svoju energiju fokusirati isključivo na realizaciju projekata koji će povećati kvalitetu života svih građanki i građana. Činjenica da se naši temeljni elementi razvoja županije poklapaju sa strateškim projektima koje je predstavio sadašnji župan Kožić usmjerila nas je ka suradnji i u konačnici ka odluci da kao stranka podupremo župana Stjepana Kožića. I ovom odlukom ponovno smo potvrdili da su nam primarni konkretni razvojni projekti, te građani našeg kraja.
Spominjete sinergiju programskih načela, možete li nam malo više reći o tome?
Prije svega mislim na razvoj gospodarstva županije. Pro aktivnim mjerama županijska vlast treba biti oslonac i pomoć gospodarstvenicima koji već posluju na području županije, ali isto tako treba biti i od velike konkretne pomoći svima koji žele krenuti u poduzetništvo. Drugi iznimno važan element su i brojni projekti koji za cilj imaju razvoj prometne infrastrukture kao jednog od preduvjeta povećanja kvalitete života svih stanovnika te je i preduvjet za daljnje jačanje gospodarstva. Također, spomenut ću dodatno još jedan set programskih mjera koje su usmjerene na sustav obrazovanja te mlade. Svi zajedno moramo, želimo i hoćemo učiniti konkretne korake s ciljem ne samo povećanja kvalitete obrazovanja, u nadležnosti Županije, nego i u segmentima širenja spektra i otvaranja obrazovanja potrebama tržišta.
Potres, koji je pogodio i Zagrebačku županiju, ostavio je brojne negativne posljedice. Kako gledate na dosadašnje aktivnosti u županiji te što očekujete u budućnosti?
Nažalost, osim COVID-a koji je negativno utjecao na gospodarstvo cijele Hrvatske pa tako i Zagrebačke županije, mi smo se ovdje susreli i s potresom. Naši županijski vijećnici su zajedno sa županom Kožićem reagirali promptno. Posljedice potresa, ali i koronakriza, zahtijevaju zajednički rad kako bismo što prije krenuli u obnovu, izgradnju i revitalizaciju. Tijela županijske vlasti te Ministarstva i Uredi Vlade moraju biti jedan brzi i dobro uhodani mehanizam koji je spreman zajednički, brzo i efikasno donositi odluke koje će pomoći stanovnicima i gospodarstvenicima Zagrebačke županije.
Gospodarstvo je ključan segment za daljnji razvoj, na koja područja ćete se posebno fokusirati?
Zagrebačka županija je zasigurno jedna od najrazvijenijih regija u Republici Hrvatskoj. Kako bismo nastavili s pozitivnim trendovima, usmjerit ćemo se na razvoj i ulaganje u gospodarske zone te dovođenje investicija jer time direktno utječemo na povećanje i otvaranje radnih mjesta. Jedna od najvažnijih investicija u narednom periodu je pokretanje proizvodnje dijelova za zrakoplovne divove kao što su Airbus i Boeing. Riječ je investiciji vrijednoj 33 milijuna eura na području općine Jakovlje.
I poljoprivreda je jedna od strateških grana razvoja Zagrebačke županije koju spominjete u programu HDZ-a?
Ponosan sam što smo kao županijski vijećnici inicirali i sudjelovali u realizaciji važnih programa koji su omogućili poljoprivrednicima našeg kraja da se na kvalitetniji način predstave na tržištu te da sami određuju cijene svojih proizvoda. Izgradnja distributivnog centra vrijednog preko 26 milijuna kuna jedan je od najvažnijih preduvjeta toga. Omogućili smo poljoprivrednicima da svoje proizvode plasiraju u osnovne i srednje škole jer znamo da tamo prehrana mora biti osobito zdrava i pomno birana, ali i da imaju direktan kanal prema kupcima, putem mljekomata i siromata. Za naredno razdoblje usmjeravamo se na razvoj ekološke poljoprivrede. Cilj nam je značajno povećati broj proizvođača koji će dobiti oznaku ekoloških proizvođača. Također, posvetit ćemo se i daljnjem razvoju županijskih robnih marki na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
‘Renesansa obrazovne infrastrukture’
U sustavu obrazovanja planiraju se investicije veće od 140 milijuna kuna. Možete predstaviti o kojim je projektima riječ?
Trenutno su u tijeku energetske obnove četiriju škola. Riječ je o projektima vrijednosti nešto malo više od 62 milijuna kuna. Osim toga, još pet škola (OŠ Jakovlje, OŠ Posavski Bregi, PŠ Petrovina, zelinske SŠ Dragutina Stražimira i OŠ Dragutina Domjanića, gdje se planira i obnova sportske dvorane) ima spremnu dokumentaciju i čeka raspisivanje natječaja za energetsku obnovu. Također, vrlo brzo će se završiti i radovi na pet osnovnih škola (OŠ Pušća, OŠ Luka i OŠ Vladimira Nazora u Pisarovini gdje dograđujemo škole te OŠ Bedenica i OŠ Klinča Sela, gdje gradimo i dvorane). To je samo prvi infrastrukturni korak povećanja standarda i kvalitete obrazovnog sustava na području Zagrebačke županije. Ne smijem ovdje zaboraviti spomenuti i ubrzane sanacije svih škola koje su zabilježile štete od potresa. U naredne dvije godine obrazovna infrastruktura Zagrebačke županije doživjet će svoju renesansu na ponos svih stanovnika i žitelja.
Koje biste ključne infrastrukturne projekte izdvojili za naredno razdoblje?
Svakako je to Centar za gospodarenje otpadom „Zagreb“, rekonstrukcija, dogradnja i gradnja sustava odvodnje i pročišćivanja otpadnih voda.
‘Voda mora doći u sva kućanstva’
S ciljem da svako kućanstvo u županiji ima vodu, 2019. godine započeli smo izgradnju Regionalnog vodoopskrbnog sustava vrijednog 833 milijuna kuna. Projektom će biti osigurano čak 8 934 nova (besplatna!) kućna priključaka za 10 općina i 4 grada čija kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu.
‘Cilj je imati više medicinskih timova’
Želimo povećati broj medicinskih timova te na taj način osigurati jednaku dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite za sve stanovnike. Cilj nam je povećati broj T1 timova dok ćemo širenje upravo te mreže i financirati putem županijskih sredstava. Slijedom toga pokrenut će se i nabava dodatnih vozila za potrebe timova palijativne skrbi i patronaže. Ključ za to je kvalitetna i partnerska suradnja s Ministarstvom zdravstva te nacionalnom razinom vlasti.
Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.
Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.
Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.
Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Vrbovec svečano obilježio Dan pobjede i 30. obljetnicu Oluje
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnica “Oluje” svečano obilježeni u Vrbovcu uz snažne poruke ponosa i zahvalnosti
Uz svečani mimohod, paljenje svijeća i misu zadušnicu, u Vrbovcu je dostojanstveno obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. godišnjica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”. U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i uz podršku Grad Vrbovca, Zagrebačke županije i općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka, okupljeni su iskazali duboku zahvalnost onima koji su živote položili za slobodu Hrvatske.
Program obilježavanja započeo je svetom misom u župnoj crkvi sv. Vida, posvećenoj poginulim i preminulim braniteljima. Potom je uslijedio “Mimohod sjećanja” ulicama grada, u kojem su sudjelovali članovi obitelji poginulih branitelja, veterani, predstavnici braniteljskih i povijesnih postrojbi, kao i brojni uzvanici. Središnji trenutak bio je polaganje svijeća kod spomenika Hrvatska kocka, gdje je odana počast onima koji su dali najviše za domovinu.
Foto: Zagrebačka županija
U ime Zagrebačke županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. “Jako je važno objaviti što više dokumenata i sjećanja o Domovinskom ratu za buduće generacije da se istina o tom vremenu nikada ne zaboravi”, zaključio je Tomljanović u svom govoru.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.
Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.
Foto: Dražen Kopač
Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.
Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.
Foto: Dražen Kopač
Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.
Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.
Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.
Foto: Zagrebačka županija
Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.
Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.
“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.
Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
VIDEO Marko Pancirov: ‘Zajedno sanjamo Samobor u drugoj ligi!’
Velikogoričanin na klupi Samobora radi i ostvaruje rezultate već gotovo dvije godine. Počeo je s mlađim uzrastima, koji su proslavili samoborski nogomet ove sezone, a nastavio s mladom seniorskom momčadi ovog stogodišnjaka…
Punih stotinu godina nogomet se organizirano igra u Samoboru, cijelo jedno stoljeće postoji, živi i djeluje samoborski nogometni klub, a veliki jubilej krajem lipnja je obilježen velikom svečanošću u samoborskom Centru za mlade Bunker. Okupile su se tu generacije i generacije samoborskih nogometaša, ljudi koji su obilježili posljednju epohu nogometa u “gradu kremšnita”, a sve u organizaciji aktualnog vodstva kluba.
– Klub je osnovan 1. srpnja 1925. godine kao Hrvatski sportski klub Samobor – rekao je u svom uvodnom obraćanju aktualni predsjednik kluba Mario Vojvoda i nastavio:
– Od tada do danas prošli smo kroz različite epohe, od amaterskih početaka na livadama i igralištima koje smo uređivali vlastitim rukama, preko uspješnih sezona i natjecanja u višim ligama, sve do danas, kad s ponosom gledamo u prošlost, a s novim ambicijama u budućnost.
O onoj recentnoj prošlosti, o sadašnjosti, ali i o toj ambicioznoj budućnosti tim smo povodom odredili popričati s aktualnim trenerom prve momčadi Samobora. Marko Pancirov je 47-godišnjak iz Velike Mlake, nekoć igrač matičnog Napretka, zaprešićkog Intera i još cijelog niza turopoljskih niželigaških klubova, a danas trener koji je povukao Samobor prema naprijed. Nije česta pojava da se treneri u niželigaškom svijetu dugo zadržavaju na jednome mjestu, a Pančo će 15. rujna proslaviti cijele dvije godine u Samoboru…
– Upravo to je i najbolji odgovor na pitanje kako mi je raditi u Samoboru. Znamo svi kakav je trenerski posao, koliko su česte promjene, a to što sam u Samoboru već gotovo dvije godine zapravo sve govori. Predsjednik Vojvoda i dopredsjednik Čarapar ulažu zaista jako puno truda, vremena i sredstava, vole nogomet, vole klub, a to se i osjeti. Njih dvojica nisu ljudi koji su cijeli život u nogometu, ali imaju energiju i želju raditi pomake. Nogometni dio je na meni, spremni su prihvatiti moje sugestije, a u tom smislu mi je puno lakše, ujedno i veliko zadovoljstvo to što je prije mjesec i pol dana u klub stigao sportski direktor Kotarski – kaže uvodno Marko Pancirov gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Sredinom devedesetih Samobor je uživao i u prvoligaškom nogometu, simbol tog vremena je ikona HNL-a Fatmir Vata, a samoborski travnjakom gazili su i Tomo Šokota, Jasmin Mujdža… Potrajalo je samo jednu sezonu i nikad se više nije dogodilo. Posljednja nepuna tri desetljeća NK Samobor je proveo u niželigaškom svijetu, skliznuvši sve do petoga ranga natjecanja. Danas je u četvrtom rangu, u 3. NL Centar, zajedno s našim Kurilovcem, u kojem je prošlu sezonu završio na šestome mjestu.
– Od mog dolaska na mjesto trenera prve momčadi politika kluba je oslanjanje na mlade igrače iz naše škole. U tome smo i uspjeli, jer prošle sezone priliku u seniorima dobilo je ukupno 25 igrača iz juniora i kadeta, što je zaista velika stvar. Da smo bili malo iskusniji, da nismo bili baš toliko mladi, možda bismo uspjeli biti i nešto više na tablici, osvojiti poneki bod više, ali sve što se događalo smatramo građenjem temelja za budućnost. Doveli smo i osam novih igrača, neki od njih su nam pojačanja, neki mladi, razvojni igrači, pri čemu gledamo da kući vraćamo što više samoborske djece iz većih klubova, Dinama i ostalih – govori Pancirov.
Da potencijala u mlađim uzrastima svakako ima dokazuje i najveći uspjeh kluba prošle sezone. Juniori Samobora, naime, izborili su ulazak u HNL, u društvo najboljih klubova u državi. I u tome prste ima Marko Pancirov, koji je u jesenskom dijelu sezonu, uz seniorsku, vodio i tu juniorsku momčad.
– Da, to je definitivno velika stvar za klub. Naravno, vrijeme će pokazati koliko je to bio dobar potez, ali vizija uprave kluba je takva; igrati što viši rang s juniorima i crpiti igrače za prvu momčad. Ta ideja je na mjestu, apsolutno je podržavam, ali uz dodatak da ti dečki nakon izlaska iz juniora ipak moraju imati seniore u malo višem rangu – kaže Pancirov.
I tu dolazimo do priča o budućnosti. I o povratku Samobora na više razine hrvatskog nogometa. Trenutačna realnost je četvrti rang, a konačni cilj udaljen je za dva ranga…
– U ovoj sezoni nemamo nikakav imperativ napada na prvo mjesto, želja je nastaviti raditi temelje za budućnost, odnosno možda već za sljedeću sezonu. Samobor zaslužuje i mora imati klub u višem rangu, ali nije tu sve ni do nas na terenu. Stadion u Samoboru u stanju je u kakvom jest, dugo se u njega nije ulagalo, i to je prvo što se mora riješiti. Nadam se da će se i početi rješavati već tijekom ove godine, jer u ovom trenutku ne možemo dobiti licenciju za jedinstvenu treću ligu – pojašnjava situaciju Pancirov te nastavlja:
– Konačni cilj ove uprave je da Samobor zaigra u 1. NL, odnosno drugom rangu natjecanja. To je za Samobor realno i sasvim dovoljno, iako nitko ne bi imao ništa protiv toga da se jednog dana steknu uvjeti i za najviši rang hrvatskog nogometa. Međutim, to je dug put. Za početak se treba urediti sva tri terena, i glavni i one za trening, a onda se i pozabaviti nužnim detaljima za dobivanje licencije. Klub koji ima tako veliku školu, toliko puno djece, koji ima ambiciju za nešto više, mora imati i bolje uvjete, u prvom redu što se tiče kvalitete terena. Nadam se da će se u dogovoru s Gradom tu neke stvari pomaknuti.