Maturanti u cijeloj Hrvatskoj 16. i 17. lipnja polažu ispit državne mature iz hrvatskog jezika, a upravo taj predmet redovito izaziva najviše brige, piše Studentski.hr. Prošle je godine zabilježen najlošiji prosjek u posljednjih 12 godina, čak 22,4 % učenika palo je ispit, dok ih je gotovo petina na eseju dobila nula bodova.

Ispit iz hrvatskog jezika piše se u dva dijela. u ponedjeljak, 16. lipnja, pristupnici rješavaju test koji obuhvaća čitanje, književnost i hrvatski jezik te pišu sažetak. Dan kasnije, u utorak 17. lipnja, slijedi pisanje školskog eseja.

Za prolaz iz hrvatskog jezika nužno je zadovoljiti prag prolaznosti u sve tri cjeline, test, sažetak i esej. Cjelina „Čitanje, književnost i hrvatski jezik“ donosi najviše bodova, ukupno 62, sažetak nosi 18 bodova, a esej 30 bodova. Prag prolaznosti ove je godine snižen na 30 %, dok je za ocjenu „odličan“ potrebno ostvariti 85 % ukupne riješenosti ispita.

I sažetak i esej neće se uopće vrednovati u nekoliko specifičnih slučajeva, na koje pristupnici trebaju posebno paziti.

Sažetak neće biti ocijenjen ako:

• Nije odgovoreno na zadane smjernice (mora se ostvariti barem jedan bod u sastavnici sadržaj).
• Tekst nije unutar dopuštenog broja riječi (dozvoljeno je odstupanje od 10 %).
• Rukopis je potpuno nečitak.
• Tekst je napisan velikim tiskanim slovima.

Isti kriteriji vrijede i za esej, s time da za vrednovanje mora biti ostvaren barem jedan bod u sastavnici središnja tvrdnja.

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, prošle je godine ispit iz hrvatskog jezika pisalo 27.045 učenika, a njih 4769 (17,6 %) dobilo je nula bodova na eseju. Prosječna ocjena bila je 2,85, što je znatan pad u odnosu na godinu prije (3,10). Riječ je o najnižoj prosječnoj ocjeni još od početka državne mature.

Ipak, ovi rezultati ne trebaju obeshrabriti ovogodišnje maturante kojima je ovaj period stresan sam po sebi. Premda su prošlogodišnji rezultati bili lošiji u odnosu na prethodne godine, to ne znači da ove godine mora biti isto. Zato svim maturantima želimo sreću na nadolazećim ispitima i nadamo se da će uspjeti u poboljšanju rezultata.

Sve manje umirovljenika odlučuje se za klasičnu obiteljsku mirovinu, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako piše Poslovni.hr, broj korisnika obiteljske mirovine pao je sa 180.962 koliko ih je bilo 2022. godine na 156.397 danas, što je smanjenje od 24.565 osoba. Razlog tome je sve češće korištenje isplativije opcije, uzimanje dijela obiteljske mirovine uz vlastitu, koju najviše koriste žene.

Prema podacima Zavoda, prosječna obiteljska mirovina iznosi 498,66 eura, a žene čine čak 92 % svih korisnika. No, trend se mijenja, broj korisnika obiteljske mirovine pada upravo zbog sve većeg broja onih koji biraju uzimanje dijela mirovine preminulog supružnika.

U svibnju je tu opciju koristilo ukupno 112.734 osoba, a njihov broj stalno raste. Od toga je 92.131 žena, dok je muškaraca znatno manje, 20.603. Žene, koje u prosjeku žive dulje i često nasljeđuju veće mirovine svojih partnera, češće koriste ovu opciju.

Dio obiteljske mirovine računa se u iznosu od 27 % mirovine pokojnog supružnika i moguće ga je primati tek nakon navršenih 65 godina života. S druge strane, klasična obiteljska mirovina može se ostvariti već s 50 godina, ali čini 77 % mirovine pokojnog partnera.

Stručnjaci ovu opciju opisuju kao svojevrsni „zaštitni mehanizam u starosti“, jer omogućava korisnicima da zadrže svoju mirovinu, a uz to dobiju i dio mirovine preminulog supružnika, što za mnoge predstavlja financijski isplativije rješenje.

Pad broja korisnika klasične obiteljske mirovine tako izravno pokazuje kako se mirovinski sustav mijenja, a novi model sve više postaje dominantan.

Hrvatska pošta upozorava građane na novu internetsku prijevaru koja se širi putem SMS poruka, prenosi Index.hr. U porukama se korisnike obavještava o navodnoj nemogućnosti dostave paketa zbog netočne adrese, a poruka uključuje poveznicu na koju se ne bi trebalo klikati. Prevara se temelji na lažnom predstavljanju uime Hrvatske pošte, a cilj joj je krađa novca.

Prevaranti koriste sumnjive internetske adrese koje nisu povezane sa službenom domenom Hrvatske pošte – posta.hr, često su prisutne gramatičke pogreške, a poveznice vode na stranice koje traže podatke bankovne kartice i CVC/CVV broj. I samo jedan od tih elemenata dovoljan je za sumnju u autentičnost poruke.

Iz Hrvatske pošte ističu kako njihove službene obavijesti uvijek sadrže broj pošiljke koji se može provjeriti putem sustava za praćenje na ovoj adresi. Ako korisnik primi poruku u isto vrijeme kada očekuje paket, riječ je o slučajnosti, a podatke o pošiljci mogu provjeriti samo pošiljatelj i primatelj koji imaju broj pošiljke i ako je usluga praćenja aktivirana.

Naglašava se i da Hrvatska pošta nikada ne traži dodatno plaćanje putem SMS poruka. Sve novčane transakcije vezane uz dostavu moguće su isključivo poštaru prilikom dostave, u poštanskom uredu ili na paketomatu.

„Korisnicima savjetujemo da se jave policiji ako su bili žrtva internetske prijevare, a najbolja prevencija svakako je obraćanje pozornosti na detalje u poruci“, poručuju iz Hrvatske pošte.

Iako se o mentalnom zdravlju sve više govori u javnom prostoru, mentalno zdravlje muškaraca i dalje ostaje tema obavijena šutnjom i predrasudama. Lipanj, mjesec posvećen osvještavanju muškog mentalnog zdravlja, idealna je prilika za razbijanje tišine i otvaranje prostora za iskren razgovor o izazovima koje muškarci svakodnevno proživljavaju , često sami i u tišini.

Statistike pokazuju da muškarci rjeđe traže stručnu pomoć, a istovremeno su podložniji ozbiljnim posljedicama poput depresije, ovisnosti i sličnih stanja. Zašto je tomu tako i kako možemo stvoriti društvo u kojem će muškarci bez srama govoriti o svojim emocijama i ranjivostima?

Tišina koja boli

Svake godine milijuni muškaraca diljem svijeta bore se s depresijom, tjeskobom, stresom i emocionalnim pritiscima, no većina to čini u tišini. Podaci su zabrinjavajući, samo u SAD-u, više od 6 milijuna muškaraca godišnje pati od depresije, a gotovo svaki deseti muškarac doživljava neki oblik anksioznosti. Ipak, manje od polovice njih potraži stručnu pomoć. Čak 49% muškaraca priznaje da se osjećaju depresivnije nego što to pokazuju prema okolini.

Tema ovogodišnjeg Men’s Health Month-a posvećena je zatvaranju tzv. Empathy Gapa, jaza u empatiji prema muškim zdravstvenim i emocionalnim potrebama. Taj jaz se očituje u manjku brige i podrške kada su u pitanju muški zdravstveni problemi, fizički, ali i mentalni.

Premda muškarci umiru u prosjeku šest godina ranije nego žene, većina preventivnih programa i kampanja fokusirana je na ženske zdravstvene teme. Slično je i u području mentalnog zdravlja. Cilj kampanje Men’s Health Week 2025 je upravo uvođenje promjena u politici, povećanje financiranja istraživanja te poticanje proaktivnog pristupa zdravlju muškaraca i dječaka.

Premda su se vremena promijenila, mnogi muškarci su još uvijek odgajani odgajani u duhu tvrdokorne emocionalne samokontrole. Rečenice poput „muškarci ne plaču” i „mudi jak” mnogima su urezane u podsvijest od najranije dobi. Psiholozi upozoravaju kako upravo takve poruke stvaraju emocionalne barijere koje kasnije rezultiraju izolacijom, potiskivanjem emocija i izbjegavanjem traženja pomoći.

Zdrav muškarac nije onaj koji šuti i trpi, nego onaj koji zna da nije slab ako zatraži pomoć. Priznati da ne možeš sve sam, to nije slabost, to je hrabrost.

Vrijeme je za promjenu

Mentalno zdravlje muškaraca više ne smije biti tema o kojoj se govori samo jednom godišnje i to šaptom. Suočavanje s problemima, izražavanje emocija i traženje pomoći ne smije se više smatrati slabošću, nego znakom snage i zrelosti.

Društvo u kojem muškarci osjećaju da imaju pravo na ranjivost, da nisu sami u svojim borbama i da postoji sustav podrške koji ih razumije je nužnost. Promjena počinje edukacijom, ali i malim koracima, razgovorom bez predrasuda, pruženom rukom pomoći i slušanjem bez osude.

Ako želimo zdravije muškarce, zdravije obitelji i zdravije zajednice, moramo prestati tražiti od muškaraca da šute. Jer njihova tišina može biti smrtonosna, a naša empatija može biti prvi korak prema ozdravljenju.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počinje s isplatom nacionalne naknade za starije osobe za svibanj u utorak, 17. lipnja, prenosi Mirovina.hr. Ovu vrstu pomoći primit će 18.785 korisnika, a više od 80 % njih su žene.

Nacionalna naknada iznosi 154,50 eura mjesečno, a pravo na nju imaju osobe starije od 65 godina koje ne primaju mirovinu, plaću ni socijalnu pomoć. Osim toga, ne smiju imati sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju da je pokrenut postupak za raskid ili poništenje ugovora.

Glavni uvjet za ostvarenje prava je prihodovni cenzus koji ne smije prelaziti 309 eura mjesečno po članu kućanstva. To znači da, primjerice, ako suprug ima mirovinu do 618 eura, a supruga nema nikakav prihod, ona može ostvariti pravo na nacionalnu naknadu.

Još jedan važan uvjet je prebivalište u Hrvatskoj. Podnositelj zahtjeva mora imati neprekidno prebivalište u zemlji najmanje 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva.

„Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja. Korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu“, pojašnjavaju iz HZMO-a.

Zahtjev se može podnijeti u bilo kojem trenutku, osobno u područnoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta, preporučeno poštom ili putem sustava e-Građani.