VIDEO Pokupsko Girls: ‘Okupile smo se da se družimo i upoznajemo. I da pomažemo…’
Klub žena Pokupsko nagrađen je županijskom Poveljom za sve što je učinjeno u posljednjih 12 godina, koliko udruga postoji. One su prisutne u kulturi, u zaštiti prirode, u gastronomiji… I, logičnim slijedom, na dodjeli županijskih nagrada!
Priroda je zadivljujuća, epitet “pitoreskno” tu ima savršen smisao, idilu samo upotpunjuje skladan cvrkut ptica. Tu u blizini je i rijeka Kupa, naslonjena na mjesto, na ljude koji u njemu žive, na sve što se ovdje događa.
Do Pokupskog se automobilom iz Velike Gorice dođe za nešto manje od pola sata, u Pokupskom se čovjek opasno lako prebaci u neki drugi, lagani “mode”, ali u Pokupskom se i živi, radi, djeluje.
– Pokupsko je na raskrižju glavnih puteva prema Karlovcu, Sisku i Zagrebu, u srcu Pokuplja. samo mjesto poznato je po više stvari iz prošlosti. Ovdje je nekad živio i stolovao Pavao Štoos, a poznati smo u svijetu po Andriji Mohorovičiću. Čak i djeca u Americi uče o Pokupskom, o diskontinuitetu, o nečemu što zapravo baš i nije lijepo, a to smo svi nažalost mogli nedavno i osjetiti. Cijeli svijet po tome zna za Pokupskog – kaže mještanka Zorica Šestak, misleći na Mohorovičićevo istraživanja pokupskog potresa iz 1909. godine, kroz koji je prvi na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje.
Zorica je, inače, jedna od aktivnijih mještanki, ali i predsjednica – Kluba žena Pokupsko. Cure su nas dočekale u skromnom, ali simpatičnom prostoru u podrumu mjesnog dječjeg vrtića, srdačno i otvorena srca.
– Sad već davne 2012. godine, na inicijativu nas nekolicine, krenule smo u osnivanje udruge. Kroz razgovor smo shvatile da u Pokupskom ima jako puno udruga, ali sve su muške. Osjetile smo potrebu za nečim ovakvim, za druženjem žena iz mjesta, za upoznavanjem… – objašnjavaju članice.
– Mi žene smo uglavnom dolazile s posla, obavljale sve što su imale po kući i oko kuće, a u tome svemu ne bi ostalo puno vremena za druženja, pa često ni susjede nismo poznavali, a kamoli ljude iz susjednih sela. I tako smo osnovale udrugu kroz koju smo se željele baviti i poviješću, i kulturom, i gastronomijom… Svime onime što nas okružuje, što je lijepo, što je vrijedno prezentirati. A kroz to smo i upoznavale jedna drugu, družile se i uživale.
Nagrada Zagrebačke županije stigla je 12 godina kasnije, a jednako toliko traju i aktivnosti Kluba.
– Od samog početka djelovanja željeli smo pokucati na svaka vrata i upoznati sve ljude iz naše općine. Krenuli smo s humanitarnom akcijom koju smo nazvali “Slatki Božić”, koja traje svih ovih 12 godina. Obiđemo samačka i staračka domaćinstva i za Božić im donesemo kolače koje same ispečemo. I to je stvarno lijep način za upoznavanje sumještana, a i dobrodošlica je redovno jako lijepa. Svi pitaju kako smo se baš njih sjetili, zašto smo baš k njima došli… To nam je jedan od najstarijih, ali i najljepših projekata koje imamo.
Posebno zahtjevno i izazovno bilo je u vrijeme potresa i pandemije.
– Stalno pokušavamo djelovati humano, ali rekla bih da smo možda i najveću humanost pokazale baš tijekom potresa, koji je zadesio cijeli naš kraj. Organizirale smo pripremu hrane za sve volontere, ne samo s našega područja, bilo je ljudi koji su dolazili i iz Siska i Petrinje, a kako je u to vrijeme bila korona, ljudi doslovno nisu imali gdje ni popiti kavu, a kamoli nešto pojesti. Ponosne smo što smo to izdržale, bilo je svakakvih trenutaka i situacija, ali pokazale smo da smo tu kad god treba pomoći.
Puno surađuju s osnovnom školom i vrtićem, javljaju se na sve natječaje, pri čemu će Zagrebačku županiju osloviti sa “naša druga mama”, s obzirom na sredstva kojima pomažu.
– Javljamo se i na međunarodne natječaje, radimo i s najmlađima i s najstarijima, i sa ženama i sa muškarcima, sa svim udrugama koje djeluju na području naše općine, ali i iz svih županija s kojima smo u doticaju. Od kulture, zaštite prirode, gastronomije… U svim segmentima smo mi, guramo se i gdje nas treba i gdje nas ne treba, ha, ha.
To što se zovu kako se zovu, ističu, ne znači da muškarci nisu dobrodošli.
– Otvorenoga smo srca, jako smo ponosni što imamo i muškarce u našoj udruzi, i to od prvoga dana, pa možemo reći da su oni važan segment naše udruge. Što se žena tiče, imamo članica od 19 godina, ali i žena koje su starije od 80. Nema dobre granice, kod nas je samo srce važno.
Upravo su završili repliku stare Pokupske svadbe s osnovnom školom, snimili i film o tome, a u pripremi su još dva nova projekta, koji su na natječaju.
– Družimo se, posjećujemo druge udruge žena, odazivamo se na njihove manifestacije, putujemo na izlete, zabavljamo se… Radimo sve što nas ispunjava, a time se i same osjećamo bolje. Ako možemo nekome izazvati osmijeh i toplinu oko srca, mi smo ispunjene.
Mir donosi i okruženje u kojem žive.
– Je, život u Pokupskom je jako lijep. Kad dođemo doma s posla, okruženi smo prekrasnom prirodom, cvrkutom ptica i tišinom koja boli. I rijekom Kupom…
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Nakon što je nedavno Grad Velika Gorica potpisao sporazum o pristupanju “Zero Waste” inicijativi, proces priključenja započinje i Općina Orle.
Ovim korakom postaje prva općina u Zagrebačkoj županiji koja kreće putem sustavnog smanjenja količina otpada, očuvanja prirodnih resursa i stvaranja održive zajednice, čime se obvezuje započeti proces usklađivanja sa standardima mreže Zero Waste Europe, a cilj je učinkovitije smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištu.
Težnja je kroz suradnju s građanima, institucijama i lokalnim poduzetnicima, implementirati mjere poput sustavne edukacije, uvođenja kućnog kompostiranja, unaprjeđenja sustava odvojenog prikupljanja otpada i poticanja ponovne uporabe.
Prva faza uključuje analizu postojećeg stanja, imenovanje Zero Waste koordinatora te izradu Akcijskog plana u suradnji sa stručnjacima, udrugama za zaštitu okoliša i građanima, a u provedbi će Opčćini Orle pomoći velikogoričko komunalno poduzeće VG Čistoća te udruga “Zelena akcija” koja je koordinator mreže Zero Waste Europe za Hrvatsku.
–Kao partner na terenu, spremni smo pružiti stručnu i operativnu podršku u svim fazama; od analize postojećeg stanja, preko optimizacije sakupljanja, do edukacije građana o pravilnom odvajanju otpada. Uspjeh ovakvih projekata ovisi o suradnji svih aktera – institucija, tvrtki i građana – rekao je direktor VG Čistoće Ivan Rak.
Općina Orle poziva sve mještane da se uključe u ovu pozitivnu promjenu – jer Zero Waste počinje kod kuće, poručuje načelnik Ervin Vujica.
–Kao mala, ali odgovorna zajednica, želimo dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena i za očuvanje prirode za buduće generacije. Zero Waste nije samo cilj, već i način razmišljanja – i vjerujemo da zajedno možemo napraviti veliku razliku – stoji u izjavi načelnika.
S ciljem educiranja djece o sigurnosti u cestovnom prometu, u 31. osnovnoj školi čiji je osnivač Zagrebačka županija 11. godinu za redom provodi se preventivna edukacija o sigurnosti u cestovnom prometu za djecu nižeg osnovnoškolskog uzrasta „Program prometne kulture za najmlađe“ u organizaciji Jumicar Hrvatska.
Program se sastoji od multimedijalnog, interaktivnog predavanja te upravljanja posebno koncipiranim vozilom za djecu školskog uzrasta na prometnom poligonu.
Foto: Zagrebačka županija
Inače, program je prije više od 30 godina, pokrenut u Finskoj i provodi se u većini europskih zemalja, a jučer je održan u Osnovnoj školi Dragutina Domjanića u Svetom Ivanu Zelini.
– Godišnje u Zagrebačkoj županiji kroz ovaj program prođe 2.000 učenika drugog razreda osnovne škole. Program se sastoji od dva dijela, odnosno teorijski i praktični. Nakon učenja pravila u prometu djeca izlaze na poligon, gdje osim vožnje u vozilima prilagođenima njihovom uzrastu, prolaze i radionice. Upoznaju se s pružanjem prve pomoći, važnosti protupožarne zaštite te općenito pravilima ponašanja u prometu od strane policijskih službenika – objasnio je voditelj Programa Alan Alagić.
Foto: Zagrebačka županija
Nakon što su uspješno završili edukaciju i poligon, simbolične vozačke dozvole malim vozačima uručio župan je Stjepan Kožić.
– Jednoga dana ovo će biti pravi vozači, a ova znanja će im dobro doći da nauče kako sve u prometu funkcionira. Ovaj program Zagrebačka županija podržava od samog početka, a na samom poligonu vidi se koliko je dobro prihvaćena od strane djece – rekao je Kožić.
Foto: Zagrebačka županija
Prometna kultura je odgovornost cijeloga društva – poručila je ravnateljica škole Martina Potočki.
–To je izvrstan dodatak nastavi a posebno praktični dio gdje učenici naučeno primjenjuju na poligonu. Djeca vole sudjelovati i ponosni su kada im se uruče vozačke dozvole – dodala je ravnateljica.
–Dobro je da djeca od malih nogu uče vještine koje će im trebati kasnije u životu, ovdje na poligonu oni osjete kako je to voziti auto i slijediti pravila, što je vrijedno iskustvo – rekao je gradonačelnik Svetog Ivana Zeline Hrvoje Košćec.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Zagrebačka županija dodijelila je 380 tisuća eura vrijedne ugovore udrugama civilnoga društva koje se bave zdravstvenim, socijalnim i humanitarnim radom, a temeljem provedenog natječaja sredstva su ostvarile 72 udruge koje će realizirati 73 projekta.
Prilikom dodjele ugovora, održane je u Jastrebarskom, župan Stjepan Kožić zahvalio je udrugama na osmišljavanju i provedbi kvalitetnih projekata.
– Svi ti projekti za djecu, umirovljenike, mlade, žrtve nasilja u obitelji, osobe s invaliditetom i niz drugih zajednički pridonose boljem društvu. Svjestan sam koliko je rada, truda i volje utkano u svaki od njih, kako bi ostvarili krajnji cilj, a to je društvena jednakost. Zato Zagrebačka županija cijeni vaše napore, ideje i projekte, što pokazuju i ugovori koje vam dodjeljuje – rekao je Kožić u svojem obraćanju.
Foto: Zagrebačka županija
Od 2021. godine do danas za ovu namjenu Zagrebačka županija je dodijelila 1,5 milijuna eura uz pomoć kojih je realizirano 318 projekata.
– Naše malo dobro može biti jedina lijepa stvar koja se nekome u životu dogodila. Zato budimo razlog zbog kojeg će ljudi vjerovati u dobrotu. Financijska pomoć koju dobivamo vjetar je u leđa i doprinos radu i poboljšanju skrbi za najpotrebnije kojima pomoć pružaju udruge – neumorni entuzijasti. Zahvaljujem na socijalnoj osjetljivosti koju ima Zagrebačka županija, kojoj je to mali, a nama značajan doprinos radu i poboljšanju skrbi za one kojima je to najpotrebnije – poručila je okupljenima sestra Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Da je Zagrebačka županija prva u Republici Hrvatskoj donijela svoj Socijalni plan, podsjetila je pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak.
Foto: Zagrebačka županija
–Već sada je u fazi provođenja niz projekta poput radionica o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi, zatim projekt „Četiri plus“ namijenjen podršci socijalno ugroženim obiteljima s četvero i više djece, program „Zaželi“ i mnogi drugi. Pomoću tog dokumenta jasno smo odredili potrebe i ciljeve za socijalnu stabilnost na području županije – dodala je pročelnica.
Podsjetimo kako je Zagrebačka županija već dodijelila sredstva i braniteljskim udrugama u visini 90 tisuća eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
VIDEO ‘Ovo je povijesna godina za županijski sport, sad imamo duplo više!’
U novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” gostovao je Vladimir Bregović, predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije
Novosti iz svijeta županijskog sporta nude samo i isključivo – optimizam! Povodom odluke Zagrebačke županije da poveća sredstva za sport za gotovo sto posto, na naš je kauč u sklopu serijala “Sport Zagrebačke županije” sjeo prvi čovjek županijskog sporta. Sretan i zadovoljan, Vladimir Bregović, predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije, govorio je o svemu što imamo u sadašnjosti i onome što bismo mogli imati u budućnosti…
– Ova godina bit će zapamćena i u povijesti županijskog sporta. Tu mislim na naše aktivnosti koje su dovele do iznimnog povećanja proračuna. U odnosu na proračun za prošlu godinu, u 2025. ćemo imati povećanje od gotovo sto posto. Točnije, sa 963.000 eura na 1,8 milijuna! – rekao je Bregović i nastavio:
– Kako je došlo do toga? Činjenica je da smo mi svojim aktivnostima, ali i izuzetnim odnosima sa Zagrebačkom županijom, i županom Stjepanom Kožićem, i njegovim a sport nadležnim zamjenikom Ervinom Kolarcem, i predsjednikom skupštine Matom Čičkom, i pročelnicom Jadrankom Grujić, već na rebalansu proračuna sredinom prošle godine dobili 200.000 eura više. Naravno da je sve to odmah završilo kod naših korisnika, kod naših saveza, a trenutačno ih imamo 24. Na proračunu za 2025. godinu, za koji smo opet kandidirali naše programe, dobili smo još 200.000 eura, što smo također odmah upucali u samu srž, proslijedili našim savezima, klubovima i sportašima.
Međutim, nije to i jedini financijski pomak u odnosu na ranije godine.
– Izuzetna zahvala ide Zagrebačkoj županiji. To je bio poticaj za još jednu veliku stvar. U jesen prošle godine prvi put smo ostvarili prihode iz drugih izvora, ne samo iz proračuna. Riječ je o programu našem Ministarstva turizma i sporta. Kandidirali smo svoje projekte i dobili ukupno gotovo 500.000 eura sredstava, što je iskorišteno u prvom redu za naše trenera, kojih imamo 42 na plaći u sklopu tog projekta. Trideset posto od tih sredstava namijenjeno je za nabavku opreme, što su klubovi i sportaši direktno dobili, a taj program se ponavlja svake godine. Pohvale i za naše Ministarstvo, jer na ovaj način, kroz ovako raspoređena sredstva svim županijskim zajednicama, direktno se utječe na same trenažne procese, na sportaše i trenere. Osiguravamo uvjete za uspješniji rad na terenu – govorio je Bregović.
U nešto više od pola sata razgovora prošli smo i brojne druge teme, od infrastrukture, preko njegova Vrbovca, sve do njegova hrvanja…
Na obiteljskom imanju „Ladanj kod strica“ u Sobočanima održano je 23. Ocjenjivanje plodova sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije, a uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ocijenjeno je ukupno 12 sorti jagoda.
Najvišu ocjenu ove je godine dobila sorta Murano, koja je prvo mjesto zauzelo sa 346,5 bodova. Slijede sorte Clery i Dely, dok je najniže ocijenjena sorta bila Aprica. Ocjenjivanje se provodi prema strogo utvrđenim kriterijima, a uzimaju se u obzir izgled, boja, okus i čvrstoća ploda.
Foto: Zagrebačka županija
Sorta Murano ušla je u proizvodnju prije 10-tak godina, objasnio je Duralija.
– Riječ je o stalnorađajućoj sorti, koja se uzgaja u zaštićenim prostorima tijekom cijele godine, a urod se bere kroz 6 mjeseci. Stalnorađajuće sorte sve su popularnije među proizvođačima s obzirom na potražnju, i to posebice u vrijeme turističke sezone – dodao je.
Foto: Zagrebačka županija
Ocjenjivanje je dio projekta Dani zagrebačkih jagoda, koji provodi Udruga proizvođača jagoda Zagrebačke županije „Jagodni prsten“. Udruga okuplja 11 proizvođača koji zajedno uzgajaju oko 265.000 grmova jagoda na području Zagrebačke županije.
Foto: Zagrebačka županija
– Ovakva ocjenjivanja pomažu proizvođačima oko usmjeravanja proizvodnije, gdje dobivaju povratnu informaciju o kakvoći, ali i potrošačima oko odabira sorti. Podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, jagode u Zagrebačkoj županiji uzgajaju se na više od 12 hektara, a uzgojem se bave 44 poljoprivredna gospodarstva. Za njih pripremamo Javni poziv za potpore male vrijednosti, putem kojeg je moguće ostvariti sredstva za podizanje novih nasada, izgradnju i opremanje plastenika, preradu jagoda te promociju i certifikaciju proizvoda – istaknula je Gordana Županac iz županijskog Odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo.
Foto: Zagrebačka županija
Dodajmo da je Zagrebačka županija ove godine osigurala 1,1 milijuna eura bespovratnih potpora za poljoprivrednike, od čega su 573 tisuće eura za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala.
– Po korisniku za konvencionalne proizvođače moguće je dobiti do 15 tisuća eura potpore, odnosno do 20 tisuća eura ako se radi o ekološkom poljoprivredniku. Pozivam sve poljoprivrednike da se jave na natječaje koji su otvoreni do 15. studenoga – pozvao je zamjenik župana Damir Tomljenović.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom