VIDEO Pokupsko Girls: ‘Okupile smo se da se družimo i upoznajemo. I da pomažemo…’
Klub žena Pokupsko nagrađen je županijskom Poveljom za sve što je učinjeno u posljednjih 12 godina, koliko udruga postoji. One su prisutne u kulturi, u zaštiti prirode, u gastronomiji… I, logičnim slijedom, na dodjeli županijskih nagrada!
Priroda je zadivljujuća, epitet “pitoreskno” tu ima savršen smisao, idilu samo upotpunjuje skladan cvrkut ptica. Tu u blizini je i rijeka Kupa, naslonjena na mjesto, na ljude koji u njemu žive, na sve što se ovdje događa.
Do Pokupskog se automobilom iz Velike Gorice dođe za nešto manje od pola sata, u Pokupskom se čovjek opasno lako prebaci u neki drugi, lagani “mode”, ali u Pokupskom se i živi, radi, djeluje.
– Pokupsko je na raskrižju glavnih puteva prema Karlovcu, Sisku i Zagrebu, u srcu Pokuplja. samo mjesto poznato je po više stvari iz prošlosti. Ovdje je nekad živio i stolovao Pavao Štoos, a poznati smo u svijetu po Andriji Mohorovičiću. Čak i djeca u Americi uče o Pokupskom, o diskontinuitetu, o nečemu što zapravo baš i nije lijepo, a to smo svi nažalost mogli nedavno i osjetiti. Cijeli svijet po tome zna za Pokupskog – kaže mještanka Zorica Šestak, misleći na Mohorovičićevo istraživanja pokupskog potresa iz 1909. godine, kroz koji je prvi na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje.
Zorica je, inače, jedna od aktivnijih mještanki, ali i predsjednica – Kluba žena Pokupsko. Cure su nas dočekale u skromnom, ali simpatičnom prostoru u podrumu mjesnog dječjeg vrtića, srdačno i otvorena srca.
– Sad već davne 2012. godine, na inicijativu nas nekolicine, krenule smo u osnivanje udruge. Kroz razgovor smo shvatile da u Pokupskom ima jako puno udruga, ali sve su muške. Osjetile smo potrebu za nečim ovakvim, za druženjem žena iz mjesta, za upoznavanjem… – objašnjavaju članice.
– Mi žene smo uglavnom dolazile s posla, obavljale sve što su imale po kući i oko kuće, a u tome svemu ne bi ostalo puno vremena za druženja, pa često ni susjede nismo poznavali, a kamoli ljude iz susjednih sela. I tako smo osnovale udrugu kroz koju smo se željele baviti i poviješću, i kulturom, i gastronomijom… Svime onime što nas okružuje, što je lijepo, što je vrijedno prezentirati. A kroz to smo i upoznavale jedna drugu, družile se i uživale.
Nagrada Zagrebačke županije stigla je 12 godina kasnije, a jednako toliko traju i aktivnosti Kluba.
– Od samog početka djelovanja željeli smo pokucati na svaka vrata i upoznati sve ljude iz naše općine. Krenuli smo s humanitarnom akcijom koju smo nazvali “Slatki Božić”, koja traje svih ovih 12 godina. Obiđemo samačka i staračka domaćinstva i za Božić im donesemo kolače koje same ispečemo. I to je stvarno lijep način za upoznavanje sumještana, a i dobrodošlica je redovno jako lijepa. Svi pitaju kako smo se baš njih sjetili, zašto smo baš k njima došli… To nam je jedan od najstarijih, ali i najljepših projekata koje imamo.
Posebno zahtjevno i izazovno bilo je u vrijeme potresa i pandemije.
– Stalno pokušavamo djelovati humano, ali rekla bih da smo možda i najveću humanost pokazale baš tijekom potresa, koji je zadesio cijeli naš kraj. Organizirale smo pripremu hrane za sve volontere, ne samo s našega područja, bilo je ljudi koji su dolazili i iz Siska i Petrinje, a kako je u to vrijeme bila korona, ljudi doslovno nisu imali gdje ni popiti kavu, a kamoli nešto pojesti. Ponosne smo što smo to izdržale, bilo je svakakvih trenutaka i situacija, ali pokazale smo da smo tu kad god treba pomoći.
Puno surađuju s osnovnom školom i vrtićem, javljaju se na sve natječaje, pri čemu će Zagrebačku županiju osloviti sa “naša druga mama”, s obzirom na sredstva kojima pomažu.
– Javljamo se i na međunarodne natječaje, radimo i s najmlađima i s najstarijima, i sa ženama i sa muškarcima, sa svim udrugama koje djeluju na području naše općine, ali i iz svih županija s kojima smo u doticaju. Od kulture, zaštite prirode, gastronomije… U svim segmentima smo mi, guramo se i gdje nas treba i gdje nas ne treba, ha, ha.
To što se zovu kako se zovu, ističu, ne znači da muškarci nisu dobrodošli.
– Otvorenoga smo srca, jako smo ponosni što imamo i muškarce u našoj udruzi, i to od prvoga dana, pa možemo reći da su oni važan segment naše udruge. Što se žena tiče, imamo članica od 19 godina, ali i žena koje su starije od 80. Nema dobre granice, kod nas je samo srce važno.
Upravo su završili repliku stare Pokupske svadbe s osnovnom školom, snimili i film o tome, a u pripremi su još dva nova projekta, koji su na natječaju.
– Družimo se, posjećujemo druge udruge žena, odazivamo se na njihove manifestacije, putujemo na izlete, zabavljamo se… Radimo sve što nas ispunjava, a time se i same osjećamo bolje. Ako možemo nekome izazvati osmijeh i toplinu oko srca, mi smo ispunjene.
Mir donosi i okruženje u kojem žive.
– Je, život u Pokupskom je jako lijep. Kad dođemo doma s posla, okruženi smo prekrasnom prirodom, cvrkutom ptica i tišinom koja boli. I rijekom Kupom…
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Kulturno-umjetničke udruge iz Zagrebačke županije i ove će godine moći računati na financijsku potporu za gostovanja, budući da je Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije otvorila javni poziv ukupne vrijednosti 150.000 eura.
Riječ je o sredstvima namijenjenima pokrivanju putnih troškova za nastupe i gostovanja, kako unutar Hrvatske, tako i u inozemstvu. Svaka udruga može prijaviti najviše dva projekta – jedno gostovanje u zemlji i jedno izvan njezinih granica.
Natječaj ostaje otvoren do iskorištenja raspoloživih sredstava, a krajnji rok za prijavu je 15. prosinac 2026. godine.
Sva potrebna dokumentacija, uključujući tekst javnog poziva i prijavne obrasce, dostupna je zainteresiranima, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 01/6009-417 ili e-mail adrese [email protected].
Titula najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj ove je godine pripala Osnovnoj školi Pokupsko, koja je na natječaju „Najljepši školski vrtovi“ osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju Hrvatske radiotelevizije.
Nagrade su uručene na svečanosti u studiju Zvonimir Bajsić, a priznanje su preuzeli ravnateljica Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Ivica Radanović. Osim Zlatne plakete i zastave, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem.
Riječ je o projektu koji kroz edukaciju i praktičan rad potiče razvoj ekološke svijesti među djecom i mladima. „Najljepši školski vrtovi“ promiču organski uzgoj, očuvanje autohtonih biljnih vrsta i vrijednosti lokalnog krajolika, ali i vraćanje tradicionalnim načinima uređenja vrtova.
Natječaj organizira Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, dok podršku pružaju Ministarstvo poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni donatori.
Ujedno, otvorene su i prijave za novo izdanje natječaja. Sve zainteresirane odgojno-obrazovne ustanove – od vrtića i osnovnih do srednjih škola, kao i učenički domovi, centri za odgoj i rehabilitaciju te domovi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – mogu se prijaviti do 22. travnja slanjem prijave na adresu [email protected].
Zagrebačka županija dosad je povukla oko 96,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju i dogradnju školskih objekata i sportskih dvorana, čime se svrstala među najuspješnije županije u Hrvatskoj. Po broju projekata županija je trenutačno i na prvom mjestu u državi, a među gradovima se posebno ističe Velika Gorica, koja je nositelj pet projekata.
Kako prenosi Župan.hr, u Hrvatskoj je do sada odobreno gotovo 1,3 milijarde eura za izgradnju i dogradnju školskih objekata za jednosmjensku nastavu, od ukupno raspoloživih oko 1,8 milijardi eura. Za školske sportske dvorane odobreno je gotovo 180 milijuna eura, dok je na raspolaganju nešto više od 200 milijuna eura. Ukupno je odobreno financiranje za 340 projekata, a većina njih ide preko županija.
U tom valu ulaganja Zagrebačka županija se našla u samom vrhu, a po broju projekata trenutačno je i prva u Hrvatskoj. Županija je do sada prijavila ukupno 21 projekt, ukupne vrijednosti oko 96,5 milijuna eura, pri čemu se najveći dio odnosi na dogradnje školskih prostora, dok je manji dio namijenjen sportskim dvoranama. Osim projekata kojima je nositelj sama županija, značajan dio investicija dolazi i preko gradova. U Zagrebačkoj županiji tako se posebno ističe podatak da su Velika Gorica i Samobor nositelji po pet projekata, dok je Vrbovec nositelj dva, a Zaprešić jednog. Kada se uz županijske projekte ubroje i oni gradski, dolazi se do brojke od oko 40 projekata na području Zagrebačke županije.
Župan Stjepan Kožić nedavno je najavio kako se očekuje realizacija 27 školskih objekata ukupne procijenjene vrijednosti oko 150 milijuna eura, a dio tog plana odnosi se upravo na projekte koji se financiraju europskim novcem.
Među najvećim pojedinačnim projektima u Zagrebačkoj županiji ističe se onaj u Dugom Selu, gdje je za izgradnju nove škole te sportske dvorane odobreno više od 19 milijuna eura. Veliki iznos odobren je i za projekt u Kominu, gdje se planira izgradnja nove osnovne škole i sportske dvorane vrijedna više od 14 milijuna eura. Značajna sredstva idu i prema Ivanić-Gradu, gdje je za rekonstrukciju i dogradnju škole te izgradnju dvorane odobreno više od 9 milijuna eura, dok je za dodatni projekt u istom gradu odobreno nešto više od 2 milijuna eura. Među većim ulaganjima su i radovi u Farkaševcu, vrijedni oko 4,4 milijuna eura, te projekt u Poljanici Bistranskoj, za koji je odobreno oko 4,7 milijuna eura.
Uz projekte škola, dio sredstava usmjeren je i na školske sportske dvorane. Tako su odobrena sredstva za izgradnju ili dogradnju dvorana uz škole u više mjesta, pri čemu se pojedinačni iznosi kreću od nešto više od 600 tisuća eura do oko 1,2 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Spartan u Svetoj Nedelji otvorio ključno pitanje – kako od utrke napraviti turizam koji traje cijele godine?
Na panelu u županijskoj Turističkoj zajednici raspravljalo se kako sportske manifestacije pretvoriti u dugoročan proizvod, a ne događaj koji završi kad se podijele medalje
Sveta Nedelja postaje primjer kako sportski događaji mogu postati više od jednodnevne atrakcije i pretvoriti se u turistički proizvod koji donosi dugoročne koristi. Na panelu održanom u prostorijama županijske Turističke zajednice, predstavnici lokalne vlasti, turističkog sektora i sportske zajednice raspravljali su o tome kako od natjecatelja na Spartan utrci napraviti goste koji ostaju dulje, troše i vraćaju se.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivana Alilović istaknula je da sportski turizam može kontinentalnim destinacijama otvoriti prostor za cjelogodišnju ponudu i autentične doživljaje koji spajaju prirodu, aktivni boravak i lokalni identitet.
Gradonačelnik Svete Nedelje i saborski zastupnik Dario Zurovec naglasio je da ovakvi projekti konkretno utječu na lokalnu zajednicu. “Sveta Nedelja prepoznala je značaj Spartana i time pokazala dobar primjer ulaganja u jasne strategije, infrastrukturu i kvalitetnu suradnju lokalne i nacionalne razine. Ovakvi projekti ne povećavaju samo turistički promet, već potiču gospodarstvo i jačaju kvalitetu života u zajednici”, istaknuo je Zurovec.
Sličan je stav iznijela direktorica Turističke zajednice Svete Nedelje Renata Vlahović koja je rekla da pravi izazov ne počinje startom utrke, nego u trenutku kada sudionike treba pretvoriti u goste koji će ostati dulje i doživjeti destinaciju izvan samog događanja.
Spartan natjecatelj i osnivač udruge OCR CRO Andrej Šimatić upozorio je da natjecatelji danas ne biraju samo stazu, nego i iskustvo koje ide uz utrku. Priroda, organizacija i atmosfera često odlučuju hoće li se sudionici vraćati i preporučiti destinaciju drugima.
Panel je dotaknuo i dječje utrke, gdje je naglasak bio na sudjelovanju i pozitivnom iskustvu, a ne na plasmanu. Ovogodišnja dječja utrka imala je svih 300 mjesta rasprodano, što pokazuje interes za ovakve sadržaje od najranije dobi.
Organizator Spartan utrke Ivan Zrinušić istaknuo je da događaji međunarodnog ranga zahtijevaju profesionalnu pripremu, logistiku i snažnu podršku lokalne zajednice, dok motivacija volontera, posebno mladih, ostaje izazov.
Sudionici panela složili su se da potencijal sportskog turizma postoji, ali da će stvarni pomak ovisiti o sposobnosti da se događanja pretvore u sustavno razvijene i tržišno konkurentne proizvode. Uspjeh, zaključeno je, ne dolazi samo dobrim organiziranjem utrke, već i kroz kreiranje dugoročne vrijednosti za destinaciju i lokalnu zajednicu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija bilježi turistički rast – 23 tisuće dolazaka u prva tri mjeseca
U prva tri mjeseca godine zabilježen je rast dolazaka i noćenja, a uz tranzit i poslovna putovanja sve se jače guraju aktivni odmor, eno-gastro ponuda i zdravstveni turizam.
Turistički promet u Zagrebačkoj županiji nastavlja rasti, a najviše se to vidi u Velikoj Gorici koja i dalje uvjerljivo prednjači po broju gostiju. Prema podacima Turističke zajednice, od početka godine do 29. ožujka 2026. zabilježeno je gotovo 23 tisuće dolazaka i nešto više od 42 tisuće noćenja, što je oko 6 % više dolazaka i oko 8 % više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.
Najveći doprinos porastu daju strani gosti. Njihov broj porastao je za gotovo 7 % u dolascima, dok su noćenja stranih gostiju skočila za nešto više od 9 % , što dodatno potvrđuje da županija postaje sve prepoznatljivija na međunarodnom tržištu.
Foto: Josip Škof
Osim Velike Gorice, značajan turistički promet ostvaruju i Samobor, Jastrebarsko, Sveta Nedelja i Ivanić-Grad, pri čemu svaka od tih sredina razvija svoj smjer, od tranzitnog i poslovnog turizma do eno-gastronomije, aktivnog odmora i zdravstvenih sadržaja.
“Rezultati potvrđuju stabilan rast, ali i jasno definiraju daljnji smjer razvoja destinacije. Zagrebačka županija danas sve snažnije gradi svoju poziciju na međunarodnom tržištu, a kontinuirani rast stranih gostiju potvrđuje da destinacija postaje sve vidljivija i konkurentnija izvan nacionalnih okvira”, rekla je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Foto: Samir Kurtagić
Naglasak se zato sve više stavlja na razvoj autentičnih i povezanih turističkih proizvoda te bolje povezivanje ključnih destinacija, od Velike Gorice kao ulazne točke, preko Samobora i Jastrebarskog, do Ivanić-Grada koji se sve jače profilira kroz zdravstveni turizam.
Kako ističu iz županije, u promociji destinacije važnu ulogu imaju i veća međunarodna događanja, poput Spartan Trifecta Weekend Croatia u Svetoj Nedelji, koja privlače sudionike iz inozemstva i dodatno jačaju vidljivost županije kao destinacije aktivnog odmora.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.