Na kraju prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.494 eura, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac 2024., prosječne plaće porasle su u svim županijama, a najveći skok bilježi Međimurska županija s rastom od 10,9%, piše Župan.hr.

Zagrebačka županija, koja tradicionalno prati visok standard plaća u blizini glavnog grada, zabilježila je rast od 10,3%, čime se svrstala među županije s najbržim povećanjem isplaćenih neto plaća. U prosincu je prosječna plaća u Zagrebačkoj županiji iznosila 1.530 eura, dok je u Gradu Zagrebu, i dalje s najvišom prosječnom isplaćenom plaćom, ona dosegnula 1.708 eura.

Najviše plaće prošle godine isplaćene su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je prosječna neto plaća dosegla 2.835 eura. Nasuprot tome, najmanje su zarađivali radnici u proizvodnji odjeće, prosječno 942 eura neto. Za cijelu 2025. godinu prosječna neto plaća iznosila je 1.449 eura, što je nominalno gotovo 10% više nego godinu ranije. Medijalna plaća u prosincu dosegnula je 1.280 eura, pokazujući sličan trend rasta.

Podaci po županijama pokazuju da je rast plaća u četvrtom tromjesečju bio najizraženiji u Koprivničko-križevačkoj županiji (11%) te Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj (10,7%). Ukupno 13 županija zabilježilo je povećanje prosječnih neto plaća za više od 10% u odnosu na prethodnu godinu.

Najbolji sportaši Zagrebačke županije za 2025. godinu proglašeni su u petak, 27. veljače, na svečanosti održanoj u Vrbovcu, gdje su se okupili sportaši, treneri, sportski djelatnici i predstavnici javnog života iz cijele županije. Organizator događanja bila je Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, dok je domaćin i tehnički organizator bila Sportska zajednica grada Vrbovca.

Prema podacima organizatora, u Zajednicu športskih udruga i saveza Zagrebačke županije danas je udruženo devet gradskih i sedam općinskih sportskih zajednica te 23 sportska saveza s više od 750 klubova. Na području županije djeluje više od 25 tisuća aktivnih sportaša, uz oko 1500 trenera, sudaca i delegata, a sportski programi provode se na približno 200 sportskih objekata.

Titulu najbolje sportašice ponijela je Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, dok je za najboljeg sportaša proglašen olimpijski pobjednik Josip Glasnović iz Streljačkog kluba J.G.TEAM. Za najbolju žensku ekipu izabran je Odbojkaški klub Nebo iz Zaprešića, a u muškoj konkurenciji Hokej klub Zelina.

Velika Gorica i ove je godine imala čvrstu poziciju među nagrađenima, ponajprije zahvaljujući uspjesima u parasportu.

Najboljom parasportašicom Zagrebačke županije proglašena je Mirjana Lučić iz Parastolnoteniskog kluba Uspon Velika Gorica, dok je naslov najboljeg parasportaša osvojio Velimir Šandor iz Paraatletskog kluba Uspon Velika Gorica. Upravo je Paraatletski klub Uspon Velika Gorica proglašen i najboljim parasportskim klubom u županiji, a priznanje za najboljeg parasportskog trenera pripalo je Ivanu Čengiću.

Među dobitnicima priznanja za sportske djelatnike našao se i Dragutin Kovačević iz Hrvatskog rukometnog kluba Gorica.

Također, u kategoriji sportskih nada nagrađena je Franka Jerkin iz Karate kluba Velika Gorica, dok je priznanje u muškoj konkurenciji osvojio Fran Josić iz Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991.

FOTO: Marija Vrbanus/Cityportal

Zagrebačka županija ove je godine osigurala ukupno 8,2 milijuna eura za projekte gradova i općina, a prvi javni pozivi već su raspisani. Riječ je o sredstvima namijenjenima razvoju gospodarstva, komunalne i prometne infrastrukture, socijalnih usluga, ruralnog prostora te projekata financiranih iz europskih fondova. Natječaji su predstavljeni na konferenciji za medije, gdje je najavljeno da je trenutačno otvoreno osam poziva, dok će preostalih pet biti objavljeno tijekom ožujka.

Prema riječima zamjenika župana Damira Tomljenovića, cilj potpora je zadržavanje stanovništva, ravnomjeran razvoj i jačanje lokalnog gospodarstva.

“Prošle godine, kroz 11 javnih poziva, financirali smo 192 projekta diljem županije u iznosu od 6,4 milijuna eura. Ove godine smo podigli sredstva za 1,8 milijun eura, imamo 13 natječaja i 8,2 je osigurano za te namjene”, rekao je Tomljenović, dodajući kako potpore obuhvaćaju promet, gospodarstvo, poljoprivredu, ruralni razvoj, prostorno planiranje i socijalnu skrb.

Naglasio je i da Županija paralelno ulaže u velike kapitalne projekte, od ambulanti u Kupinovu i Rugvici do doma za starije u Velikoj Gorici, nove škole u Samoboru te energetsku obnovu javnih zgrada vrijednu 21 milijun eura.

Foto: Zagrebačka županija

Četiri programa za gospodarstvo i EU projekte

Pročelnik za gospodarstvo i EU fondove Damir Fašaić istaknuo je kako se kroz četiri programa raspodjeljuje ukupno 2,5 milijuna eura.

Najveći dio, točnije milijun eura, namijenjen je razvoju poduzetničkih zona, odnosno sufinanciranju prometne, komunalne i energetske infrastrukture potrebne za njihovo funkcioniranje i privlačenje investitora. Nadalje, 700 tisuća eura osigurano je za razvoj sportske i turističke infrastrukture. Dodatnih 500 tisuća eura predviđeno je za sufinanciranje vlastitog udjela gradova i općina u projektima koji su već dobili sredstva iz EU fondova, pri čemu pojedinačna potpora može doseći 100 tisuća eura. Preostalih 300 tisuća eura namijenjeno je izradi projektne dokumentacije za buduće EU projekte.

“Kroz ta četiri programa ćemo sufinancirati ove godine projekte gradovima i općinama. Pozivam gradove, općine, gradonačelnike i načelnike da nam se jave kao i svake godine, a svi natječaji će biti objavljeni na web stranici Zagrebačke županije”, istaknuo je Fašaić.

Ruralni razvoj, društveni domovi i poljoprivreda

Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo provodi četiri natječaja, među kojima je najvrjedniji onaj za izgradnju i uređenje infrastrukture na ruralnom prostoru ukupne vrijednosti 1,65 milijuna eura. Pročelnica Gordana Županac navela je kako se sredstva koriste za nerazvrstane ceste u funkciji poljoprivrede i šumarstva, ali i za adaptaciju i izgradnju društvenih i vatrogasnih domova, sportskih objekata, igrališta te dječjih vrtića.

Drugi program odnosi se na sufinanciranje predškolskog odgoja za jedinice lokalne samouprave slabijeg stupnja razvijenosti, dok treći podupire organizaciju gospodarskih manifestacija vezanih uz poljoprivredu i ruralni razvoj.

Poseban program usmjeren je na smanjenje broja napuštenih pasa.

“U sklopu tog programa sufinanciramo i tri mjere, mikročipiranje, sterilizaciju ženskih kuja i kastraciju muških pasa”, rekla je Županac. Natječaji su otvoreni do 11. ožujka.

Foto: Zagrebačka županija

Promet, odvodnja i gospodarenje otpadom

Za projekte prometne i komunalne infrastrukture osigurano je 2,2 milijuna eura, raspoređenih kroz također četiri programa, prometnu infrastrukturu, sustave odvodnje, zbrinjavanje otpada i projekte vezane uz otpadne vode.

Pročelnik Ivica Horvatinović istaknuo je kako će se kod ocjenjivanja posebno vrednovati projekti šireg lokalnog i regionalnog značaja.

“Vodit će se računa kod ocjenjivanja projekata da imaju više lokalni i regionalni značaj, pa će tu biti dodatnog bodovanja ako tu ima takvih projekata. Vodit će se računa o ciljevima koji se žele postići određenim projektom. To će dovesti do jednog stanja kojeg želimo postići na području županije, a to je unaprjeđenje komunalne infrastrukture”, rekao je Horvatinović.

Socijalna infrastruktura i domovi za starije

Zagrebačka županija nastavlja i s poticanjem razvoja socijalnih usluga. Natječaj vrijedan milijun eura otvoren je za sufinanciranje projektne dokumentacije kojom se potiče gradnja domova za starije, dnevnih boravaka i infrastrukture za pomoć u kući.

“Jedinica lokalne samouprave može ostvariti 50 % sufinanciranja, po projektu najviše 100 tisuća eura”, objašnjava pročelnica Ksenija Čuljak te dodaje kako je natječaj otvoren do 10. listopada.

Foto: Zagrebačka županija

Prostorni planovi i projekti zaštite okoliša

Za izradu i transformaciju prostornih planova osigurano je 300 tisuća eura, a pojedinačni projekti mogu dobiti od 15 do 30 tisuća eura.

“Imamo jedan javni poziv gdje želimo pomoći jedinicama lokalne samouprave u poštivanju važećih zakonskih odredbi, a to je da se izvrši transformacija svih važećih prostornih planova i da se mogu donijeti novi prostorni planovi”, rekla je Marija Kuzmić, pročelnica za Upravni odjel za uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije.

Uz to, pokrenut je i novi poziv vrijedan 500 tisuća eura za projekte zaštite okoliša i održivog razvoja koje mogu prijaviti vrtići, osnovne i srednje škole, uz maksimalno 5 tisuća eura po projektu.

“Pozivam vrtićance, osnovnoškolce i srednjoškolce da sami osmisle svoje projekte koji će se ticati zaštite okoliša i prirode i održivog razvoja”, dodala je.

“Bez županijskih potpora mnogi projekti ne bi bili mogući”

Među jedinicama lokalne samouprave koje koriste navedene potpore, našli su se Općina Rakovec i Općina Dubravica koje redovito koriste javne pozive za provedbu svojih projekata.

“Ovi javni pozivi jako su dobro kreirani, jednostavni i tako će se općina Rakovec i ove godine javiti. Prijavili smo puno projekata za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje društvenih domova, uređenje nerazvrstanih cesta u funkciji poljoprivredne proizvodnje, također za gradnju infrastrukture u sportu i uređivanje komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni. Koristim ovu priliku da zahvalim Zagrebačkoj županiji na ovim sredstvima, našem županu Stjepanu Kožiću koji redovito brine o ravnomjernom razvoju Zagrebačke županije, također zahvaljujem svim stručnim službama, pročelnicima, koji su u svim gradovima i općinama jako susretljivi i pomažu da bi svi projekti bili realizirani na vrijeme. Ovime cijeli prostor županije, osobito male sredine kao općina Rakovec, ide u korak s većim sredinama”, rekla je Brankica Benc, načelnica općine Rakovec.

Isto iskustvo ima i načelnik Općine Dubravica,Marin Štritof.

“Dugi niz godina surađujemo sa županijom i puno projekata koje smo imali ne bi bili realizirani bez pomoći župana, dožupana i predsjednika županijske skupštine te pročelnika odjela koji pripremaju javne pozive. Gradimo i nogostupe, oborinsku odvodnju. Koristimo sve te javne pozive kako bismo realizirali što više projekata. Mi po indeksu razvijenosti možemo ostvariti do 80 % sredstva što nam svakako puno znači u provedbi i financiranju. Bez sudjelovanja županije to sve ne bi bilo moguće i nema projekta u koji nije bila uključena županija”, istaknuo je Štritof.

Kako sam? Jako dobro, otprilike kao i županijski sport!

Tim je riječima, sa zadovoljnim smiješkom na licu, gostovanje u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” započeo Vladimir Bregović, po funkciji prvi čovjek županijskog sporta. Predsjednik Zajednice sportskih zajednica i saveza ZŽ-a otkrio je tom prilikom i imena dobitnika ovogodišnjih nagrada za najbolje, koje će se održati u Vrbovcu posljednjeg petka u veljači.

Sportašica godine i ovoga je puta Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, sportaš godine je Josip Glasnović iz Streljačkog društva Jaska, ekipa godine su odbojkašice Neba, a momčad godine Klub hokeja na travi Zelina.

– Sami postupak kandidiranja polazi od naših gradskih zajednica. U Zagrebačkoj županiji imamo devet gradova i 25 općina, svi oni biraju najbolje pojedince i kolektive, a ujedno i kandidiraju one koje bi mogli biti najbolji i na županijskoj razini. I svi oni čine sve da nama u izvršnom odboru bude što teže odabrati dobitnike. Bude tu i žustrih rasprava, znamo se i lagano posvađati, jer tu se važe sve. U prvom redu rezultati, primarno oni međunarodni, ali i popularnost i masovnost pojedinog sporta. U nekim kategorijama tako smo imali i preglasavanje, dok su neke stvari bile jasne i prije nego što smo krenuli – kaže Bregović.

Boljitak županijskom sportu donosi, između ostaloga, i ljubav.

– Živjele nam cure iz Zagrebačke županije, koje nam iz Zagreba dovode vrhunske sportaše! Josip se iz Zagreba tako preselio u Jasku, stvorio obitelj i pokrenuo klub, i sve to nakon što je već bio vrhunski sportaš. Obično se događalo da sportaši u našoj županiji krenu u sustavu lokalnog sporta, postanu vrhunski, a onda traže nadogradnju u gradu Zagrebu ili negdje u inozemstvu. Lijepo je vidjeti da se trendovi mijenjaju i na tome hvala svim tim djevojkama, ali ima to valjda veze i s naših 200 objekata, s našom financijskom pomoći, s našim sustavom. Zato danas mnogi ostaju, a mnogi i dolaze u našu županiju – ističe predsjednik Zajednice.

Na dnevni red ovog razgovora, s obzirom da je ova godina i dalje mlada, morale su doći i financije.

– Pretprošle godine naš proračun je iznosio 963.000 eura, a ove godine smo došli do 2,5 milijuna eura! Dakle, stvari su jasne, imamo povećanje od 150 posto u zadnje dvije godine. U tom smislu smo jako sretni i zadovoljni, ali reći ću i ovo… Da smo imali i rast od 350 posto, lakoćom bismo rasporedili taj novac, pri čemu bi svaki euro došao do naših sportaša. Prostora imamo jako puno, bez obzira na svu pomoć Županije, a javljamo se i na natječaje ministarstva, kroz koje financiramo plaće za 42 naša trenera, ali i opremu za klubove. Prvi put se iz nacionalnog proračuna direktno utječe na sport na lokalnoj razini i zato veliko hvala ministarstvu – kazao je Bregović i nastavio:

– Preko manifestacija i događanja, pa sve do 22 naša saveza, svi su osjetili povećanje proračuna. Hvala i Županiji, ali rekao bih da rezultati i rad naših sportašica i sportaša to i zaslužuju. Sport u Zagrebačkoj županiji definitivno je napravio iskorak u posljednje dvije godine, a još više veseli što ima i jako puno prostora za dodatni rast. Zbog svega toga postoji zadovoljstvo sa sadašnjošću, ali i optimizam za budućnost, što se odnosi na svih više od 20.000 sportaša u našoj županiji.

Uz sve to, istinski napredak moguć je jedino uključenjem gospodarstva u sport.

– Izmjena Zakona koja ove godine stupa na snagu trebala bi dovesti do pomaka u tom smislu, ali tek ćemo vidjeti kako će to funkcionirati. Imali smo mi nešto slično devedesetih godina, ali bilo je dosta rubnih dijelova, odnosno nedorečenosti. Naši će gospodarstvenici ovom izmjenom Zakona dobiti neke benefite kroz umanjivanje poreza na dobit, a time će se određeni gospodarski subjekti odlučivati i na takva ulaganja. Međutim, moja iskustva su sljedeća… Mislim da su prošla vremena donacija i sponzorstava na klasičan način, kao i vođenja klubova na način “koliko sam dobio, toliko ću i potrošiti”. U svemu tome potrebno je i nešto drugo, a to je ono što naš sport nudi gospodarstvu. Nije dobro da samo netko daje, da se to troši… Evo, uzet ću primjer iz hrvanja. Naša prva liga se snima i prenosi na Sportskoj televiziji, a kroz to se otvara i marketinški prostor. Dakle, nećemo tražiti sponzorstvo, nego ćemo nuditi marketinški prostor koji se otvara. Ima tu dosta prostora, a kad klubovi dođu do toga, dolazit će i do napretka u tom smislu.

Opcija je i ulazak privatnoga kapitala u sport, za što već imamo primjere.

– Neću apriori reći da je to pozitivna stvar, budući da ima raznih primjera, ali vjerujem da je interes kapitala, radilo se o jednom euru ili milijunima eura, da se brine o cjelokupnom sustavu, da se traži način kako ta ulaganja oploditi. Tu je najveća garancija da će gospodarstvo biti zainteresirano za ulaganje u sport. Samo oslobađanje od određenog dijela poreza nije dovoljno, treba razmišljati i na drugi način, treba gospodarstvu nuditi mogućnosti. U SAD-u cijeli sport počiva na tim principima, na takvim marketinškim mogućnostima.

Zagrebačka županija nastavlja sufinancirati preventivni program ranog otkrivanja zloćudnih tumora, u sklopu kojeg građani mogu besplatno rezervirati svoj pregled.

Dermatovenerolozi iz Specijalne bolnice Naftalan provodit će program u prostorijama Ljekarni Zagrebačke županije te u Zaprešiću, u prostoru Bioteke Zagrebačke županije.

Na tablici se nalazi raspored odvijanja programa. Obavezno je rezervirati termin putem telefona, a brojevi su dostupni OVDJE.

Tijekom 2025. godine, u okviru ovog programa pregledano je ukupno 673 osoba, a njih 105 upućeno je na daljnju dijagnostičku obradu zbog sumnje na karcinom kože.

Redoviti preventivni pregledi kože, usmjereni na rano otkrivanje zloćudnih tumora, ključni su jer pravodobna dijagnoza značajno povećava mogućnost potpunog izlječenja.

Osigurajte svoj termin za preventivni pregled već danas!