Povežite se s nama

Gospodarstvo

Podaci Eurostata – Hrvati plaćaju skuplje namirnice, ali troše manje na energente

Inflacija bi prema analitičarima mogla usporiti do kraja godine.

Objavljeno

na

Foto: Jakub Zerdzicki/pexels.com

Hrana u Hrvatskoj u prosjeku je 3,7 % skuplja nego u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. Iako su 2021. cijene hrane i bezalkoholnih pića bile 5 % niže od europskog prosjeka, u međuvremenu je došlo do porasta koji Hrvatsku sada svrstava među skuplje članice Unije, prenosi Poslovni.hr. Niže cijene hrane bilježe zemlje poput Njemačke, Italije, Nizozemske, Španjolske i Slovenije.

Suprotan trend bilježe energenti. Cijene energije za kućanstva u Hrvatskoj lani su bile na 55 % prosjeka Europske unije, što znači da su bile oko 45 % niže od prosjeka. I nakon novog, postupnog smanjenja državnih subvencija, energenti bi trebali ostati približno 40 % ispod razine cijena u Uniji.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,1 % prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, odnosno 4,6 % prema harmoniziranom indeksu koji se koristi u usporedbama unutar EU. Prosječna inflacija u Europskoj uniji u istom je razdoblju bila 2 %. Glavni pokretači rasta cijena u Hrvatskoj ostaju hrana i usluge, koje zajedno čine oko 90 % ukupnog povećanja troškova života.

Analitičari očekuju da bi u posljednjem kvartalu godine inflacija mogla usporiti zbog učinka tzv. baznog razdoblja i slabije domaće potražnje. Dodatno, značajna konvergencija cijena prema europskom prosjeku u proteklim godinama mogla bi ublažiti daljnje pritiske na rast.

Uz hranu, skuplje su i druge kategorije potrošnje. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj stoji 10,7 % više od prosjeka EU, a komunikacijske usluge 11 % više. Restorani i hoteli cjenovno su još nešto ispod prosjeka Unije, ali se posljednjih godina brzo približavaju toj razini i sada zaostaju tek četiri do 5 %.

Cijene energenata na tržištu već neko vrijeme pokazuju stabilizaciju, a postupno ukidanje državnih potpora provodit će se u dva koraka – prvi počinje sada, a učinak će se vidjeti krajem godine. Vlada i dalje zadržava mjere za najranjivije skupine, dok se za ostala kućanstva očekuje blago povećanje računa za struju i plin. U tri godine iznadprosječne inflacije Hrvatska je došla na 76,3 % prosjeka EU po općoj razini cijena dobara i usluga za potrošnju kućanstava, dok je 2021. bila na oko 71 %.

Gospodarstvo

Stiže prezentacija o potporama za zapošljavanje – znate li što vam se nudi?

Tražite posao? Tražite zaposlenika? Ova prezentacija mogla bi vam biti korisna i otvoriti vrata novoj karijeri.

Objavljeno

na

Objavio/la

Tražite posao, razmišljate o zapošljavanju ili dodatnom usavršavanju? Evo prilike da iz prve ruke saznate koje su vam mogućnosti u 2026. godini.

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Zagreb i Razvojna agencija Grada Velika Gorica VE-GO-RA u četvrtak, 27. veljače od 10 do 13 sati organiziraju prezentaciju u Poduzetničkom inkubatoru Velike Gorice (Podložnica 6).

Na prezentaciji pod imenom „Zapošljavanja kroz mjere aktivne politike zapošljavanja u 2026. godini” biti će predstavljene mjere zapošljavanja za mlade i osobe u nepovoljnom položaju, program POSAO+, potpore za usavršavanje zaposlenih te vaučeri za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih.

Nakon izlaganja predviđeno je i vrijeme za pitanja, a sudjelovanje je besplatno.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće rasle gotovo 10 % u godinu dana, ali u prosincu blagi pad

U odnosu na prošlu godinu plaće su osjetno porasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Artful Homes/Pexels.com

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac 2025. iznosila je 1.494 eura. Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na studeni to je nominalno 0,3 % manje, ali je realno zabilježen blagi rast od 0,1 %. Usporedba s prosincem prošle godine pokazuje znatno veći pomak, neto plaće su nominalno porasle za 9,8 %, a realno za 6,3 %.

Prosječna bruto plaća iznosila je 2.087 eura. U odnosu na mjesec ranije nominalno je pala za 0,3 %, dok je na godišnjoj razini porasla za 11,2 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.280 eura. To je 0,2 % više nego u studenom i 10,7 % više nego godinu ranije.

Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, 2.835 eura, dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek iznosio 942 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

EU steže pravila – Shein i Temu pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com
Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Europska unija odlučila je ukinuti dosadašnje izuzeće od carinskih davanja za pošiljke vrijednosti do 150 eura.

Takvo što je godinama omogućavalo kupcima naručivanje robe s platformi poput Shein i Temu bez dodatnih troškova pri ulasku u EU.

Nova pravila stupit će na snagu u srpnju 2026. godine, a predviđaju uvođenje fiksne carinske pristojbe od oko tri eura po paketu. Mjera će se primjenjivati na male pošiljke koje dolaze izvan Europske unije, ponajprije iz Kine, odakle dolazi velik broj narudžbi s popularnih online platformi.

Prema procjenama europskih institucija, ovakav sustav izbjegavanja carina za pošiljke manje vrijednosti dovodi do neravnopravnog položaja domaćih trgovaca. Također dovodi i do otežane kontrole kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na europsko tržište.

Cilj novih pravila je izjednačiti tržišne uvjete između europskih i izvan-europskih prodavatelja te pojačati nadzor nad robom koja ulazi u EU.

Za kupce u Hrvatskoj i ostalim državama članicama to znači povećanje troškova za manje narudžbe izvan EU. To bi moglo usporiti naručivanje s platformi Temu i Shein koje su u kratkom roku stekle gotovo kultni status.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Novi podaci HZZ-a za Veliku Goricu, evo koja su zanimanja najtraženija

Rast nezaposlenosti na mjesečnoj, ali pad na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na području Velike Gorice krajem siječnja 2026. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 905 nezaposlenih osoba, što je 3,7 % više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj 2025. godine, broj nezaposlenih je ipak manji za 9,5 %.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije je zaposleno 71 osoba, a najviše novih radnika našlo je posao kao prodavači i prodavačice.

S druge strane, poslodavci su prijavili 222 slobodna radna mjesta. Među zanimanjima koja se najviše traže prednjače poštari (27 mjesta), čistači (16) i medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege (13).

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno