Nakon gotovo tri mjeseca ljetnih praznika, osnovnoškolci i srednjoškolci vraćaju se u školske klupe. Nova školska godina 2024./2025. počinje za 296.141 osnovnoškolca i 150.608 srednjoškolaca. Među njima je i 35.881 prvašić koji će prvi put sjesti u klupe, a gotovo petina njih ima manje od sedam godina, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Roditelji se, osim prilagodbe na novu rutinu, suočavaju i s financijskim izazovima. Udžbenici su u odnosu na prošlu godinu poskupjeli za 9,9 %, školski pribor za 2,4 %, a odjeća i obuća za 1 %. Trgovine bilježe pojačanu potražnju za bilježnicama, olovkama i drugim potrepštinama, samo u 2023. proizvedeno je više od 2.700 tona bilježnica, dok je ove godine uvezeno više od 34 milijuna komada olovaka i flomastera u vrijednosti 14,3 milijuna eura.

U hrvatskim osnovnim školama nastavu izvodi 37.826 učitelja, od čega je 82,3 % žena, dok u srednjim školama radi 27.737 nastavnika, od kojih dvije trećine također čine žene. Učenici srednjih škola na raspolaganju imaju 186 gimnazija, 269 tehničkih škola, 197 industrijskih i obrtničkih te 54 umjetničke škole, a djeluje i 64 srednje škole za mladež s teškoćama u razvoju.

S prvim školskim danima ponovno se povećava i prometna gužva. U Hrvatskoj je u 2024. registrirano više od 2,3 milijuna vozača, a prometnice u blizini škola postaju posebno osjetljiva mjesta. U prošloj je godini u prometnim nesrećama ozlijeđeno 1.547 djece i mladih do 18 godina. Stručnjaci apeliraju na vozače da budu posebno oprezni prema najmlađim sudionicima u prometu.

Premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada do kraja rujna predstaviti novi paket mjera pomoći građanima, a one će, kako je naglasio, biti usmjerene prije svega na najugroženije skupine. Pritom je dodao da se postepeno izlazi iz dosadašnjih mjera, a o detaljima će se tijekom rujna razgovarati sa socijalnim partnerima, piše Mirovina.hr.

Mjere se ponajprije odnose na subvencioniranje cijena energenata i vaučere za plaćanje struje, koji trenutno iznose 70 eura mjesečno i vrijede do kraja rujna. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar potvrdio je da država razmatra smanjivanje subvencija, dok je ministar Branko Bačić istaknuo kako će novi paket biti “kalibriran”.

Što se tiče gospodarskih pokazatelja, Plenković je izdvojio podatke o inflaciji, koja je u kolovozu ostala na istoj razini kao u srpnju. Na godišnjoj razini cijene su više za 4,1 %, a najveći rast bilježe hrana, piće i duhan, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Premijer očekuje postupno smanjenje inflacije s obzirom na završetak turističke sezone.

U kontekstu niske nezaposlenosti i rekordne zaposlenosti, Vlada planira nastavak pripreme paketa pomoći koji bi trebao biti predstavljen ove jeseni. Plenković je podsjetio i da u ponedjeljak, 8. rujna, započinje novi krug upisa trezorskih zapisa za građane, s tromjesečnim prinosom od 2,6 %.

Zaključio je da će odluke o budućim mjerama biti donesene u konzultacijama s partnerima, u skladu s europskim trendom postupnog povlačenja subvencija.

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, 12. rujna sjeda za stol s predstavnicima europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Tema sastanka je sudbina jedne od najstrožih klimatskih mjera, ato je da od 2035. u EU smiju se prodavati samo vozila s nultom emisijom tzv. štetnih plinova. Automobilska industrija traži ublažavanje.

Kako prenosi HAK, direktor Mercedesa i predsjednik ACEA-e Ola Källenius tvrdi da je ostvarenje ciljeva za 2030. i 2035. u današnjim okolnostima “jednostavno neizvedivo”. Umjesto isključivog oslanjanja na električna vozila, ACEA predlaže širi pristup, od plug-in hibrida i hibrida do vozila na vodik, dekarboniziranih goriva i visokoučinkovitih motora s unutarnjim izgaranjem.

Argument industrije dodatno potkrepljuju brojke iz Nizozemske. Državna statistička agencija CBS objavila je kako je prometni sektor od 2005. do danas smanjio emisije dušikovih oksida s 205 na 78,5 milijuna kilograma. Riječ je o plinovima koji u najvećoj mjeri nastaju u dizelskim motorima, a koji znatno utječu na kvalitetu zraka.

Slabija prodaja električnih automobila već je promijenila planove nekoliko velikih proizvođača. Volkswagen, Mercedes, Volvo i Opel odgađaju predstavljanje novih električnih modela te produžuju životni vijek svojih benzinskih i dizelskih linija.

Ishod rujanskog sastanka mogao bi odrediti smjer europske autoindustrije za sljedeća desetljeća. Pitanje je hoće li Bruxelles ostati čvrst u svojim planovima ili će industriji otvoriti vrata većem broju tehnologija na putu prema “zelenoj” varijanti.

S početkom nove školske godine hrvatske osnovne škole dobit će novu izvannastavnu aktivnost, kurikul o umjetnoj inteligenciji za učenike petih i šestih razreda. Program, koji počinje 8. rujna 2025., osmišljen je kako bi učenici stekli temeljna znanja o tehnologijama u nastajanju te razvili odgovoran i kritički odnos prema njihovoj primjeni, prenosi Studenski.hr.

Novi kurikul nosi naziv “Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene”, a razvila ga je Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET u sklopu projekta “BrAIn”. Program uključuje osnovne pojmove umjetne inteligencije, njezine praktične primjene i utjecaj na svakodnevni život. Predviđeno je da učenici kroz igru, istraživanje i praktične zadatke usvajaju znanja i vještine potrebne za razumijevanje tehnologija koje oblikuju društvo.

Preporuka je da program vode nastavnici informatike, ali otvoren je i drugima koji žele umjetnu inteligenciju uključiti u svoj rad. Aktivnost se planira u trajanju od 35 sati godišnje, a kurikul je dovoljno fleksibilan da se može provoditi i unutar drugih predmeta, po tematskim cjelinama.

Na izradi kurikula sudjelovala je radna skupina sastavljena od učitelja i nastavnika različitih područja, od informatike i matematike, preko jezika i razredne nastave, do strukovnih predmeta. U timu su bili i pedagozi, stručnjaci za računarstvo te predstavnici gospodarstva.

Uvođenjem ovog kurikula osnovnoškolci će dobiti priliku već u ranoj dobi upoznati tehnologiju koja sve snažnije oblikuje današnjicu. Cilj nije samo razumjeti umjetnu inteligenciju, već i naučiti kako je odgovorno koristiti u školi i svakodnevnom životu.

Tri mjeseca ljetnih praznika prođu u trenu, a onda dođe onaj trenutak – školska godina kuca na vrata. Klinci se vraćaju u klupe, a roditelji u svakodnevni ring preživljavanja. Ako mislite da ste spremni, evo male realnosti koja vas čeka od ponedjeljka:

• Nedjelja navečer (22 sata) Mama ovo nije moja torba.
• Ponedjeljak prije spavanja 21 sat – Mama ja sam u školskim papučama došao doma.
• Utorak- 23 sata  Mama/tata zaboravio/la sam da mi treba nova bilježnica za hrvatski. U stvari već par dana pišem po papirima .
• Srijeda- 00-30  Mami trebam  10 eura za osiguranje . Svi su platili osim mene.
• Četvrtak – 01-15 sati – nemam zadaću iz prirode. Trebali smo za pokus posaditi grah .. Svi su ga donijeli osim mene.
• Petak- u ponedjeljak je ispit iz matematike a malac ne zna ni kako se zove ni gdje mu je knjiga iz matke…

I tako to ide u krug, sve do sljedećih praznika, a tko preživi, pričat će…

Sretno roditelji i klinci!